DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 3 <-- 3 --> PDF |
nmmt Br. 6. u ZAGREBU, 1. lipnja 1907. God. XXXI. Pretplata za neelanove K 12. na godinu. — članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajude K 20. - Za redovite elanore I razreda ^ 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. :´. i K I. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski viestnik´ dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjedništvo družtva. Dvrstbina oglasa: za 1 stranicu IH K.; za ´/j stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/i stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjerena popustbina. Šumsko-računarsko i blagajničko poslovanje krajiških imovnih obćina^. Blagajna je imovne obćine sustavni dio šumsko-gospodarstveuog ureda, te je podčinjena neposredno upravitelju šumsko-gospodarstvenog ureda. Zadaća je blagajne, da rukuje blagajničkim poslovima, koji su propisani za imovne obdine u naputku C. zakona od 11. srpnja 1881. Blagajničko poslovanje se osniva na proračunu, koji prikazuje periodično stanje kućanstva imovne obćine. Proračun sadržaje pregled sustavno poredanih izdatak;., koji se predvidjaju u proračunskoj godini, i primitaka, koji se očekuju u tom razdoblju. Pregled je sa.stavljen sustavno, kada se obračuna cijelokupna potreba i ustanovi prihod za narednu godinu, te razdieli na naslove i etatne stavke. Proračunsko doba slaže se s kalendarskom godinom. Prigodom sastavljanja proračuna valja postupati štedljivo, kad se ustanovljuje razhod, koji se odnosi na beriva i namještenje šumarskog i lugarskog osoblja, zatim na stvarne izdatke, investicije i ostalo. * Ovogradivo sabrao sam iz propisa zajedničke državne i zemalj. računarske uredbe kao prinos za jedinstveno i korektno vodjenje protustavničkih agenda, te sam udesio prema nauci o raćunoslovlju i postojedem naputku C. zakona od 11. srpnja 1881. o imovnih obćina u hrvatsko-slavonakoj vojnoj Krajini. Ivan Grčevid, revlđent u računarskom uredu kr. zem. vlade. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 202 — Trajna stalnost u novčanom rukovanju je glavno obilježje uprave razborito uredjenog gospodarenja. Da se to postigne u šumskoj upravi, valja nastojati, da se izerpi vrieme, a rad sgodno razdieli na pojedine sile. Potrebe se urede tako, da se podmire razpoloživim prihodom, koji se postigne racionalnim sumarenjem. Prije početka kalendarske godine ima se na temelju stečenoga izkustva opredieliti potrebno ravnovjesje izmedju primitaka i izdataka. Podatke za sastavak proračuna pružaju blagajničke knjige, drvosječne i šumsko-gojitbene osnove. Kada se sravne potrebe s prihodom, pokaže se su visak ili manjak. Nastali manjak izravna se time, da se prema potrebi ustanovi pristojba ili povisi, gdje ona postoji, na one prihode u naravi, koje uživaju članovi imovne občine u smislu ustanova naputka B. zakona od 11. srpnja 1881. p uredjenju zajedničke uporabe šuma. Proračun je podloga za uredjenje gospodarstva, jer sadržaje sve, što se ima provesti u budućoj godini. Upravitelju gospodarstvenog ureda služi mjerilom i pravcem u gospodarstvu. Nijedna se etatna stavka bez privole kr, zemaljske vlade ne smije nipošto prekoračiti, niti prištedjena svota jedne stavke upotriebiti za izravnanje preizdatka druge stavke. Gospodarstveni je ured dužan s toga neodgodivo prekoračenje priobditi kr. zemaljskoj vladi i zamoliti dozvolu za pokriće. Izdatci i primitci diele se po proračunu na redovno i izvanredno rukovanje. U redovno rukovanje pripadaju oni poslovni slučajevi, koji se ponavljaju od godine do godine, te su ustanovljeni u posebnim zakonima, ugovorima ili stalnim propisima šumske uprave. To su stalni primitci i izdatci u kućanstvu. U izvanredno rukovanje pripadaju oni slučajevi, koji se stalno ne ponavljaju, a nastaju jednom za uviek ili se obnavljaju u više godina. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 203 - Izvanredno rukovanje dieli se u prolazne izdatke i investicije. Medju prolazne izdatke pripadaju zajmovi nastradalima, kupovanje vriednostnih papira i drugo. Investicije su izdatci uloženi u nepokretni imutak imovne obdine. U nasastar nepokretnog imutka unesu se za to izdane g70te kao protuvriednost, n. pr. nabava nekretnina, gradjevine, kude, gospodarske zgrade i t. d. Izvanredni primitci potiču iz prodaje nepokretnih dobara, koja su namienjena za pričuvnu glavnicu, povrat zajmova od nastradalih, unovčenje vriednostnih papira i drugo. U proračun unose se sustavno najprije izdatci, a onda primitci prema naslovima i etatnin stavkama. Svaka se računska grana ima izkazati razlučeno. U svotaik dolaze ukupni iznosi pojedinih naslova. Temeljem za visinu pojedine stavke služi redovni pro sječni uspjeh zadnjih triju godina, gdje se opazi stalni prirast ili padanje. Ako li su razlike u te tri godine velike, tad se uzme prosjek od više prošlih godina Za nove stavke služi izkustvo od sličnih stavaka. Potreba se u proračunu uvrštenih svota razjasni u po sebnom obrazloženju. Potanko se obrazlažu stavke prviput uvrštene, a one, koje se obnavljaju, samo onda, kad nastane razlika. Obrazlaže se kratko i jezgrovito. Glavna je briga prigodom provadjanja proračuna, da se opredieljena vjeresija upotriebi u namienjene svrhe. Blagajničko se poslovanje mora voditi, da se u svako doba bez vehkih potežkoda može ustanoviti stanje imovine. Temeljno načelo vlada pri tom, da se svaki poslovni slučaj mora zaračunati bilo kao primitak, bilo kao izdatak u novcu ili stvari. Za novčane vriednote propisani su posebni dnevnici i iknjige, a, za stvarne predmete opet posebni račun. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 204 — Račun je spis, u koji se bilježe sve imovinske promjene, dakle svi poslovni slučajevi, koj nastaju u gospodarstvu bilo u novcu ili stvarima. — Bllagajnički je dnevnik takodjer račun. Zaračunava se dvaput: a) Kronoložki i b) sistematski. Kronoložki se zaračunava u blagajničke dnevnike, a su stavno u glavne obistimbene knjige A, H i P. Rieč »pristojba« znači pravo gospodarstva na stanoviti posao ili dužnost (stanovitu činitbu), a rieč »podmirba« znači da je toj dužnosti udovoljeno. Svaka se dužnost mora propisati, da se znade, kada po naravi svoje dospjelosti dolazi do podmirbe. Propisavanje obavlja upravitelj ili njegov zamjenik u računarskom poslu, dok podmirbu vrsi protustavnik. U zvanje blagajne pripada: I. Blagajničko obistinjenje; II. Zaračunavanje; III. Veresijsko poslovanje; IV. Rukovanje novčanih vriednota. V. Polaganje računa. I. Blagajničko obistinjenje. Obistinjenje (likvidiranje) jest izpitivanje blagajničke dokaznice. Obavlja se prije zaračunavanja svakog primitka ili izdatka. Izpituju se predložene dokaznice, namire, protunaraire i drugo. Glavne oznake dokaznice jesu: 1. Propisna biljegovka; 2. svota napisana brojkama i slovima; 3. pravni naslov tražbine; 4. dan i broj doznake osim periodičnog plaćanja, gdje se samo prvi pufc pozove na doznaku, a inače se označi vrieme pripadnosti; |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 205 — 5. naslov blagajne ; 6. mjesta i dan izdanja dokaznice; 7. čitljiv podpis stranke, t. j . ime, prezime i značaj. Nepismene stranke podpiše druga pismena osoba. Pokraj podpisa metne nepismena straaka znak križa (-]-), a da je to učinila, potvrde svojim podpisom podpisatelj i još jedan svjedok. Svjedoci podpisa ne mogu biti odgovorni računopoložitelji, a gdje je mogude neka se nastoji, da ne budu svjedoci ni službenici imovne obdine. Namire umirovljenika, udova i sirota, koje uživaju obskrbniau iz blagajne imovne obdine, imaju osim naznačenih oznaka sadržavati dvie zaporke: 1. Vlastnik ili upravitelj kuće, u kojoj stanuje obskrbnik, vlastoručno potvrdi, da obskrbnik živi i stanuje u toj kudi. Ako li vlastnik kude uzkrati potvrdu, ili gdje je obskrbnik ujedno i vlastnik kude, tada ima gradsko ili obdinsko poglavarstvo uredovno potvrditi, da obskrbnik živi i u mjestu stanuje. 2. Nadležni župni ured, parohijalno zvanje ili rabinat. imaju takodjer potvrditi, da obskrbnik živi u području župe, parohije ili bogoštovne obdine. Naročito se ima dodati za udovu, da je jošte udova, a za sirote, da su u životu neobskrbljene i izpod normalne dobe, te da se nalaze u materinoj ili skrbnikovoj njezi. Skrbnik, koji diže uzgoj ninu, supodpisuje namiru. Na svaku potvrdu gradskog ili obdinskog poglavarstva, župnog ureda, parohijalnog zvanja ili rabinata ima se udariti uredski pečat i podpisati načelnik i župnik. Datum ne smje biti naznačen prije, nego li je odredjen rok, kada dospieva obskrbnina za izplatu. (Vidi bansku naredbu od 24 prosinca 1899. br. 6551. Pr). Namire dnevničara i lugarskih pomodnika ima poslie zaključka potvrditi zaporkom upravitelj gospodarstvenog ureda ili šumarije, da je dotiČnik služio naznačeno vrieme s odredjenom zaslužbinom. Sve račune nabavljenih ili popravljenih predmeta ima urednik, koji ih je naručio, ili organ, kojemu su predani na |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 206 I orabu. u zaporki potvrditi, da su u redu prispjeli, te naznačiti redni broj našastara, pod kojira su uneseni. Ovlašteni urednik jamči imovnoj obćini ovom potvrdom za kolikodu kakvodu i točnost preuzeda. Izprave se sravne s doznačenim i propisanim iznosom, da ge ustanovi pravilnost, pripadnost i likvidnost izprave. Izpitivanje označuje se tako, da se biljegovka precrta unakrst, i da se glavne oznake podvuku virgulom ( ^/ ) (Vidi prilog na bi. cl. 890). Namire se osoblja za beriva izpituju, da se sravne s propisom beriva i odbitaka provedenih na listu obistimbene knjige A. Nakon obavljenog izpitivanja dolazi likvidiranje plativog iznosa. Ako se za namire za više učestnika sastavi izplatni izkaz^ onda se pojedince izpita svaka namira. Likvidatiranje so obavi zajedno nakon sbrojnog iznosa u zaključku izplatnog izkaza (vidi prilog na bi. čl. 889). Kad se pojedine namire realiziraju, tad se više naslova namire naznači članak dnevnika, zatim naslov i etatna stavka proračuna, na koju se ima svota zaračunati. Izpod zaključka se napiše obistinbena zaporka. Zap. rka sadržaje list knjige, kvitirani i likvidni iznos, zatim pojedince odbitke. Sbrojni se iznos odbitaka odbije od obistimbene bruto svote i razlika izkaže kao čisti izplativi iznos. Svaku zaporku potvrdi likvidator podpisom. Za stalne pristojbe (beriva) naznači se list knjige A i H, a za druge promieuljive pristojbe samo list knjige H. (Za stalne pristojbe vidi prilog na bi. čl. 890., a za druge na bi. čl. 892.) Koliko je potrebno, dužna je stranka dokazati ovlast i istovjetnost osobe, likvidatoru i organu, koji izpladuje. Likvidiranoj dokaznici ima se na gornjem lievom uglu priliepiti ili prišiti doznačni nalog i izprave, koje pripadaju. Ako doznačni nalog leži uz koji predjašnji članak, tad se na izpravi naznači dan i članals, uz koji je doznaka. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 9 <-- 9 --> PDF |
~ 207 — Nakon sto su izprave obistinjene, dolazi zaračunavanje u blagajnički dnevnik i obistimbene knjige. U. Zaračunavanje novčanih vrednota. (kronoložki) a) u blagajnički dnevnik. Blagajna sumsko-gospodarstvenog ureda vodi tri blagajnička dnevnika; A) za imovno-obćinsku imovinu, B) za tudje novce i pologe, te C) za lugarsku mirovinsku zakladu. U blagajnički dnevnik imovno-obdinske imovine A) pripadaju samo oni primitci, koji čine realnu imovno-občinsku imovinu, i oni izdatci, koje je dužna nositi imovna obćina. U blagajnički dnevnik za tudje novce i pologe B) pripadaju novci ili vriednostni papiri, koji se smatraju u strogom smislu tudjima, kao tecivarina IV, razreda, jamčevine drvotržaca, poduzetnika, činovnika, prinos uzgojnoj zakladi za djecu šumarskih činovnika, pogriješno stigli novac i drugo. U blagajnički dnevnik lugarske mirovinske zaklade C) pripadaju novci i vrednote, koje sačinjavaju realnu imovinu lugarske mirovinske zaklade. Blagajnički se dnevnik imovno-obdinske imovine osnuje, ako se prema izkustvu uzme potrebni broj propisanih tiskanica, šasije u svezak, pričvrsti pečatom i paginira, t. j . označi rednim brojevima. Na vanjskoj se strani napiše naslov dnevnika, mjesec i godina, a pod tim se ubilježi ime, prezime i čin odgovornih računopoložitelja. Odgovorni računopoložitelji jesu organi, kojima je povjerena uprava imovinskih sastojina. Svaki poslovni slučaj, čim se dogodi, valja unesti u blagajnički dnevnik Cžurnalizirati) pod posebnim člankom. Članci dnevnika teku aritmetičkim redom od početka do konca kalendarske godine. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 208 — Svaki se članak primitka ili izdatka ima obložiti dokaznicom; položnicom, protunamirom, namirom i drugim. Sadržaj stavaka bilo primitka ili izdatka ubilježi se kratko i jezgrovito, naznači se broj doznake, naslov tražbine, vrieme pripadnosti ime i značaj onog, koji polaže ili prima, a broika se jasno upiše. Primitak, koji se osniva na prvašnjem izdatku, ili obrnuto izdatak, koji se osniva na prvašnjem primitku, označi se izpod sastavka u kratko saveznim člankom, mjesecom i godinom Izdatne stavke za nabavljene predmete sadržavaju izpod sastavka tekući broj našastara, pod kojim je unesen nabavljeai predmet. Ima poslovnih slučajeva, koji se moraju žurnalizirati, a da se nikakova novčana vrednota ne izvadi iz blagajne niti stavi u blagajnu, n. pr. zaslužbe prigodom odradjivanja dužne šumske odštete, izždrebani ili novo nabavljeni vriednostni papiri nepotrosive šumske glavnice, koja je pohranjena u kr. hrv.-slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu, zatim odpis dosudjenih, a neutjerivih tražbina za šumsku štetu i t. d. Na odradjeni iznos, koji se prema odradnom izkazu odpiše u očevidniku i obdinskoj zabilježnici za šumsku odštetu, sastavi se protunamira. U protunamiri se ima dodati zaporka, da je sbrojni iznos odradjene odštete istovjetan sa odpisanim i u protunamiri izkazanim. Na temelju takove protunamira zaračuna se u primitak odradjena svota u odnosnoj političkoj obdini pod naslovom šumske odštete, a odmah pod narednim člankom provede se u izdatak isti iznos na temelju iste protunamire pod naslovom one radnje, koja se izvela, bilo šumskih puteva, ogojnih radnja, omedjašivanja ili drugog česa. (Vidi prilog na bi. čl. 893. i 894.). Protuna-nira se uloži medju priloge blagajničkog dnevnika. Odradni izkaz se označi člankom i pohrani u gospodarstvenom uredu, da posluži kao dokaz za razjašnjenje valjanog odpisa, ako se slučajno stranka prituži. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 209 — Izmjenu izždrebanih ili nabavu novih vriednostnih papira od nepotrošive šumske glavnice priobdi kr. zemaljska vlada naredbenim putem gospodarstvenom uredu. Kao što se odradjena svota, tako se i promjena provede u dnevniku na temelju ovjerovljenog prepisa naredbe, koji se uloži medju blagajničke priloge. (Vidi u dnevniku čl. 895. i 896.) Izvorne se naredbe pohranjuju u tresoru imovne blagajne kao dokaz o stanju nepotrošive šumske glavnice. Ovakovo se žurnaliziranje naziva »provedba«. Svaki unos u blagajnički dnevnik odgovara podmirbi. Tim nastaje promjena imovinskog stanja, dolazi naime primitak ili izdatak. Provedbom se ne mienja stanje blagajne, ali je potrebna za to, što u blagajnički dnevnik kao temelj sustavnog knjigovodstva moraju biti uneseni svi poslovni slučajevi, koji dolaze do izražaja promjene bilo ma koje imovinske sastojine. Da se pronadje stanje blagajne to se blagajnički dnevnici za ključuju. Redovito se obavlja zaključak svake sedmice radi medjusobnog pregledanja, zatim koncem svakog mjeseca i koncem svake kalendarske godine. Izvanredni zaključak nastaje prigodom povjerenstvenog pregledanja ili primopredaje bilo protustavničkih agenda bilo ključeva od blagajne. Mjesečni se i godišnji zaključak obavi tako, da se iza posljednje stavke sbrojno izkažu u svakom stupcu primitci i izdatci, Nastala aritmetička razlika nakon odbitka izdataka od primitaka pokazuje blagajnički ostatak. (Vidi blagaj. dnevnik iza čl. 896.). Za ostale slučajeve napiše se zaključna zaporka »intra maginem« u koloni predmeta. Zaključna zaporka sadržaje uspjeh prometa novčane vrednote, i to u prvom redu primitak, u drugom redu izdatak, a izpod toga razliku kao ostatak; (Vidi blagaj. dnevnik iza čl. 891.). Prigodom primopredaje agenda imaju se nad zaporkom naznačiti članci, i to početni i posljednji članak u mjesečnom svezku blagajničkog dnevnika. (Vidi blagaj. duevniik za čl. 894.) U primopredajnom zapisniku valja iztaknuti primljene |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 12 <-- 12 --> PDF |
--- 210 — blagajničke dnevnike i priloge, koji nisu odaslani na cenzuru, zatim iztaknuti one članke, koji nemaju blagajničkih priloga. Od mjesečnog i godišnjeg zaključka prenosi se izkazani ostatak, a u ostalim slučajevima iz zaključne zaporke sbrojni iznosi primitaka i izdataka. Sbrojni iznos od sva tri blagajnička dnevnika A) B) i C) mora biti suglasan sa stanjem gotovine i vriednostnih papira, koje se ustanovi brojenjem vrednota. Suglasno stanje s tim mora pokazivati i novčana listina. Novčana listina je tiskanica od jednog arka odredjena za jedan mjesec, kao i svezci za blagajničke dnevnike. Sadržaje uz vrstu novca stanje blagajne, te sbrojne iziiose dnevnih primitaka i izdataka kako gotovine, tako vriednostnih papira. Kadgod se preko dana iz blagajne što izdaje ili u blagajnu meće, tad se prigodom redovitog dnevnog zaključka izkazuje u novčaj listini un šli ili izdani razvrstani i sbrojni iznos novčanih vrednota. Blagajnički dnevnici za tudje novce i pologe B), te za lugarsku mirovinsku zakladu C) vode se poput opisanog načina za dnevnik imovno-občinske imovine. Zaračunavanje novčanih vrednota. (sistematski) b) u obistimbene knjige Obistimbene knjige se osnivaju po iskustvu prošlih godina, moraju biti čvrsto vezane, paginirane is kazalom (index). U glavnom postoje dvie vrste obistimbenih knjiga, i to : 1. Likvidacionalne knjige za stalne pristojbe i 2. Glavne obistimbene knjige za stalne i promjenljive^ pristojbe. 1. Likvidacionalne knjige za stalne pristojbe. U likvidacionalne knjige stalnih pristojba unose se takove pristojbe, koje se doznače jednom za svagda, te se podmiruju u mjesečnim ili četvrt godišnjim rokovima. Takova se knjiga vodi za beriva aktivnog osoblja i nosi naslov »Likvidacionalna |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 211 — knjiga A«. — Slično se osnuje i za umirovljenike s naslovom »Likvidacionalna knjige P«. Gdje je potrebno osnuju se poput ovih i likvidacionalne knjige za najamnine i zakupnine. Knjige A i P vode se jednako, te su tako uredjene, da je za svakog vlastnika berivnog prava otvoren poseban list ili folio (posebni račun). Na čelu lista se ubilježi za svakoga vlastnika berivnog prava njegovo ime, prezime i značaj privremenog ili stalnog (definitivnog) svojstva. Lieva strana sadržaje stupce za propis, a desna za podmirbu. Odredba gospodarstvenog ureda, kojom se u tečaj stavlja stanovita pristojba, zove se u praksi doznačna naredba — kratko »doznaka«, a ona, kojom se obustavlja daljnja podmirba, pristojbe obustavna naredba ili »obustava«. Plaća odredjena za više mjesta ne može se doznačiti jednoj te istoj osobi, naime urednik ili službenik ima upravo uživati samo jednu pladu, nipošto dvie ili više plaća, Doznaka mora sadržavati. 1. Broj i naslov ureda; 2. naslov blagajne, koja ima realizovati doznaku; 3. ime, prezime i značaj stranke; 4. pravni naslov pristojbe; 5. iznos napisan brojkama i slovima; 6. uvjete i opreze, uz koje se može izvršiti doznaka i 7. način zaračunavanja, te proračunski naslov. Ako doznaka sadržaje preizdatak napram proračunskoj veresiji ili neprelimiranl izdatak, zatim kad nije suglasna sa postojećim propisima, dužan je protustavnik na to upozoriti upravitelja. Ako bi upravitelj ipak i dalje zahtievao, da se doznaka realizira, to je protustavnik dužan prema okolnostimavisini doznačene svote stvar prosuditi i eventualno provesti, ali u tom slučaju učinjeno odmah prijaviti posebnim izvješćem kr. zemaljskoj vladi. U računskim i sumsko-gospodarstvenim predmetima ima protustavnik savjetujući glas. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 212 — Na sjednice gospodarstvenog odbora i zastupstva nije obvezan dolaziti, osim kad je naročito pozvan. Ako nadje povoda dužan je na vlastitu pobudu iznesti svoje ranienje bilo pred gospodarstveni odbor ili zastupstvo. Svaka doznaka zastaruje u roku od jedne godine dana. Zastastarjele se doznake vradaju gospodarstvenom uredu kao bezpredmetne Ustmene doznake nema. Na lievoj strani lista propisu se točno na temelju doznake sva beriva i odbitci, kao što i kasnije nastale promjene. Osobito valja iztaknuti godišnji, zatim Četvrtgodišnji ili mjesečni iznos beriva te početno vrieme pripadnosti, a kod uzgojnog prinosa još dobu, kada prestaje. Isto se tako za odbitke propise godišnji i mjesečni iznos tecivarine IV. razreda, prinos mirovinskoj zakladi, sudbene zabrane i druge naknade. Kod predujmova na plaću valja naznačiti dan i broj vladine naredbe, iznos predujma, obročni iznos i broj obroka opredieljenih za odplatu te članak blagajničkog dnevnika, pod kojim je izpladen predujam. Desna strana lista za podmirbu izpunjava se točno polag propisa na lievoj strani lista i u vrieme, kad dospieva. Likvidator na koncu svakog redka potvrdi podpisom izpunjenu podmirbu, a nakon žurnaliziranja naznači Članak dnevnika u opredieljenom stupcu. Na koncu kalendarske godine, ili ako prije dodje obustava, izpuni se zaključak, t. j . izkaže se ukupni sbroj po stupcima, zatim se naznači pristojba i nastala razlika bilo kao tražbina ili dug. Za tražbine se obaviesti vlastnik berivnog prava, da ih podigne, a glede duga ima se odrediti naknada, gdje je mogude, a kad nije, tada treba putem gospodarstvenog odbora izhoditi privolu kr. zemaljske vlade za odpis duga. Kad se jedan ili drugi slučaj konačno provede u blagajničkom dnevniku naznače se u zaključku pokraj iznosa tražbine ili duga članci blagajničkog dnevnika. Ako se stalna beriva obustave ili brišu, tad se zaključkom na listu ustanovi stanje tražbine ili dugovine. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 213 -- Na temelju toga stanja sastavi se po propisanom obliku svjedočba pravosti (dugovni izvadak) te pri pošalje onomu, kojemu su obustavljena beriva. Ako se koja osoba umirovi, tad se prenesu bilježke iz knjige A u knjigu P. Iza umrlih osoba sastavi se svjedoČba pravosti u dva primjerka i odasalje nadležnoj ostavinskoj oblasti, koja uruči jedan primjerak nasljednicima. Kad obustavni nalog ne sadržaje odredbe, da se naknadi dugo vina tada blagajnička uprava odredi, da se podmiri dugovina, a gdje nije moguće, izhodi se putem gospodarstvenog odbora privola kr. zemaljske vlade za odpis. Sve do obustave narasli odbitci sbog zabrane drže se u očevidnosti, dok ih ne podigne vlastnik, koji se pravodobno obaviesti. 2. Glavne obistimlbeiie knjige za stalne i promjenljive pristojbe. Svi primitci i izdatci, koii u obče utječu na stanje mirovine, unose se u glavne obistimbene knjige koje se vode posebno za primitke i posebno za izdatke, a naslov im je „Obistimbena knjiga H za primitke, odnosno za izdatke". Beriva i odbitci izkazuju se razvrstano u likvinacionalnoj knjizi A, dok se ukupno unose s ostalim pristojbama u glavnu knjigu H. Obistimbene kajige H sadržaju na početku kazalo za prihod i za razhod. Prema podatcima godišnjeg proračuna imovne občine osnuju se knjige H, te se za svaku etatnu stavku otvori poseban račun. Medju pojedinim etatnim stavkama ostavi se potrebni broj praznih listova. Tekudi brojevi svakog računa poČimlju sa 1, a redaju se po nastalim slučajevima. Svaki se račun etatne stavke dieli na propis i podmirbu, a osim tekučeg broja pokazuje zaostatak prošle godine, propis tekuće godine, odpad prošle i tekuće godine, čisti propis, podmirenje i zaostatak koncem godine. Obistimbene knjige |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 214 — H* poznate su u računovodstvu pod obdim nazivom glavne ili kontovne knjige. Prenošenje poslovnih slučajeva iz blagajničkog dnevnika u knjige H naziva se kontiranjem. Kontiranje se obavlja uzporedo s vodjenjem blagajničkog dnevnika. Svi poslovni se slučajevi iz dnevnika unesu redom u knjige H na onaj list, na kojem je za pojedine proračunske stavke otvoren račun. Prigodom kontiranja valja paziti: 1. da bude propisana podmirba; 2. da li je došao do podmirbe onaj iznos, koji je doznačen; 3. da li je svim uvjetima doznake podpuno udovoljeno; 4. da se podmirba upiše u istu vodoravnu crtu, u kojoj je propisana pristojba; 5. da li su članku dnevnika priložene sve izprave, koje dokazuju izpravnost podmirbe, te da li su podpune i istinite. Drugi slučajevi, koji nisu u blagajničkom dnevniku, ne smiju se unositi u knjige H. Predujmovi na pladu vode se individualno a očevidnosti u knjigi H o prijetci. Za svaku je osobu otvoren posebni račun. Propis se izpuni suglasno s propisom u likvidarionalnoj knjizi A. Obistimbenim knjigama H za dnevnik imovno-obdinske imovine odgovara pologovna knjiga P, za dnevnik tudjih novaca B i dnevnik lugarske mirovinske zaklade C, te se vodi na isti način. Za beriva umirovljenika vodi se likvidacionalna knjiga P posve suglasno s knjigom A za beriva osoblja, koje je u aktivnoj službi. Itl. Veresijsko poslovanje. U veresijsko poslovanje pripada: 1. Kupovanje vriednostnih papira, koristonosno ulaganje razpoložive gotovine kod novčanih zavoda, izdavanje zajmova na kamate; 2. realiziranje i zaračunavanje dospjelih kamata; * H je početno slovo njemačke rieči „Hauptbuch", a zadržano je, jer je piopisano u naputku C zakona od 11. srpnja 1881. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 215 — 3; rukovanje glavnica, koje se odplaćuju na obroke po stanovitoj osnovi; 4. vinkuliranje i devinkuliranje vriednostnih papira ; Kupovanje vr ednostnih papira, koristonosno ulaganje razpoložive glavnice u novčane zavode i izdavanje zajmova na kamate biva na posebni nalog. Ako se ne realiziraju dospjeli kamati ili se ne prijave dospjeli kamati i anuiteti, koji nisu pladeni, dužni su odgovorni računopoložitelji naknaditi nastalu štetu. Vriednostni papiri (efekti) jesu tražbine, koje se moguprenesti na drugu osobu bez ikakove pripreme. U efekte pripadaju državne obveznice, zadužnice, ^založnice, srećke, dionice i drugi papiri. Državne zajamne obveznice nastaju, kad država posudjuje novaca, da pokrije manjak u državnom gospodarstvu. Državne zadužnice nastaju, kad se država prigodom sklapanja novčanog zajma obveze na platež stanovite svote u gotovom novcu. Dionice su izprave, koje dokazuju da je stanoviti iznos glavnice uložen u poduzeće. Vriednostni se papiri zaračunavaju po nominalnoj vriednosti, t. j . po novčanom iznosu, na koji glase. Vriednostni papir sastoji iz obveznice i kuponskog arka. Kuponski arci izdaju se na 10 godina s 20 kupona, koji se plaćaju naknadno i dospievaju svake pol godine. Kuponski arak ima talon, na temelju kojeg se nakon izmaka posljednjeg kupona dobije novi kuponski arak prema potrebi a novim talonom. Brojevi obveznice se moraju slagati s brojevima na talonu i kuponima. Ako se talon nakon dospjelog posljednjeg kupona ne predoči u roku od tri godine, tada se na osnovu odredbe §. 44 poglavlja II. zakonskog članka XXXIII. g. 1881. samo onda izruči, kad se s talonom predloži obveznica ili drugi vriednostni papir. Kamati se izplaćuju na temalju kupona, ako nisu oštećeni i zastarjeli. Glavna obilježja kupona jesu broj obveznice ili slovo i broj obveznice, stupanj vriednosti kupona, vrieme dospjelosti i |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 18 <-- 18 --> PDF |
izbočeni pecat. Tražbina označena na kuponu zaetaruje nakon šest godina poslie dospjelosti u smislu odredbe §. 40. poglavlja II. zakonskog članka XXXni . g. 1881. obveznice di^žavnog duga. Manjkave ili oštedene vriednostne papire zabranjeno je primati u ime jamčevine ili drugčije. Svaka se zadužnica može na ime stanovite zaklade moralne ili privatne osobe vinkulirati. Blagajne vinkuliraju efekte samo takovih zaklada, za koje se zna, da su trajne, te da ne ce morati u ?koro vrieme prodavati svoje vriednostne papire. Vinkuliranje se obavlja neposredno kod onog zavoda, koji je izdao vriednostne papire. Zavod zadrži kuponski arak, a vinkuliranu obveznicu uruči vlastniku =! platežnim arkom, na temelju kojeg sastavlja namire i podiže dospjele kamate. Zadužnice državne papirne i srebrne rente šslju se iznimna na vinkulaciju putem kr. državne blagajne. Više zadužnica iste vrsti može se prigodom vinkulacije skupa spisati (uninficirati) u jednu zadužnicu. Sredke i zadužnice, koje su podvržene ždrebanju ne mogu se unificirati, ved se mora vinkulirati napose svaka pojedina zadužnica. Od toga se izuzimlju, može se naime unificirati zemljorazteretnice i zemljoodkupne zadužnice, te odkupnice vinske desetine i regalnog prava. Unificirane zadužnice dobivaju novi broj, a datirane su ovog dana, kad su sastavljene. ZJ dužnice, koje se ne mogu unificirati prigodom vinkulacije, pridrže isključivo svoj prvobitni datum i broj. Odprema efekta na vinkulaciju ima se tako udesiti, da mu se priloži prvi naredni kupon, te da se za vreraenii odpreme tako, da se može prije obaviti vinkuliranje, nego što dospjeva prvi kupon u zadužnici. Tim se ukloni tako zvanom izravnanju kamata, koje uvieK prouzrokuje komplicirano provedbu u dnevniku. Stoga je najbolje, da se ove zadužnice, koje su vučenju podvržene, odmah odpreme na vinkulaciju, čim je nakon ždrebanja konstatovano, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 217 — da nijedna od njih nije izvučena. Ostale se zadužnice, koje nisu podvržene vučenju, odpremaju na vinkulaciju nakon realizovanja posljednjeg dospjelog kupona. — Primjerice odpremaju se na vinkulaciju zemljorazteretniee oko 10. svibnja i 10. studenoga svake godine, jer se do tog vremena pregledan izkaz vučenih razteretnica. — Kad je više zemljorazteretnica, popisu se u jedan primjerak izkaza po priloženom obrazcu B, koji s^e uviek sa zemljorazteretnicama u izvoru odprema — kr. zemaljskom vladinom unutarnjem odjelu kao zemljorazteretnom ravnateljstvu u Zagrebu — bilo prigodom vinkuliranja, bilo prigodom vučenja, kad se ima podignuti cieli ili dioni iznos nominalne vriednodti. U svakom slučaju prigodom vinkuliranja i unificiranja zemljorazteretnica plača se bjelična pristojba od 20 filira, koja se priloži pošiljki. Namira za taj iznos nije potrebna, jer se prije plateža bljelične pristojbe ne može dobiti vinkulirana zemljorazteretnica. Kod vinkuliranja zemljorazteretnica mora se dobro paziti, da li je ona izvučena u cieloj nominalnoj vriednosti ili samo u dionom iznosu. Ako je s cielim iznosom izvučena, onda se ima podignuti uz uredovnu namiru poslie šest mjeseci nakon obavljenjog vučenja ciela nominalna vriednost. Namira glasi : Namira na K (slovom) koju je svotu podpisana blagajna u gotovom primila iz kr. drž. kao zemljorazteretne blagajne u Zagrebu u irae odpadajučeg iznosa za realizovanu dne 30. travnja 190. izždrebanu zemljorazteretnicu (dtto) broj . . . list A vrhu ili (dtto) broj . . . vrhu s kuponi od ... . Isto se tako na uredovnu namiru podigne dioni iznos izždrebane zemljorazteretniee. Kad je samo dioni iznos zemljo razteretniee izvučen, onda se dobije na neizždrebanu svotu zemljorazteretnica sa novim brojem, a za izždrebanu gotov novac. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 218 -1Y. Rukovanje novčanih vrednota. Rukovanje se sastoji iz preuzeda i polirane gotovog novca ili novčane vrednote. Imovna blagajna prima ili izdaje (rukuje) samo na temelju naputka C) zakona od 11. srpnja 1881. ili izricne naredbe višje oblasti. Kad stranka ue polaže novac u neku svrhu, zašto ne postoji doznaka, niti ima oslona u naputku, tad se uplata primi kao polog´ i zaračuna u dnevnik za tudje novce do razjašnjenja. Na namiri se u tora slučaju doda, da imovna obćina nema nikakove štete preuzimanjem te vrednote. Novce i druge vrednote preuzima samo za to dekretom namješteni činovnik ili privreno posebnim nalogom opredieljeni. Kad se novci uruče drugoj osobi, te ne prispiju u posjed imovne obdine, smatraju se, kao da nisu primljeni. Namire i potvrde izdane u tom preuzedu nemaju krieposti za imovnu obdinu. Obdinstvo valja upozoriti oglasom na sgodnom mjestu u uredu na imena i svojstva činovnika, koji su ovlašteni primati novac i izdavati potvrde. U imovnu se blagajnu moga pohraniti samo novci i vrednote, koje su provedene u računu gospodarstvenog ureda. Na svaku uplatu dužna je blagajna izdati stranki uredovnu namiru. Ako stranka zahtieva, dužni su joj računopoložitelji izdati protunamiru s pečatom za podignuti novac ili vrednost. U blagajnu može prispjeti novac u zlatu i srebru, sitni novac u srebru i bakru, te papirni novac od austro-ugarske banke. Blagajna smije primati samo onaj novac, koji je sadržan 11 zakonitom novčanom tarifu. Svaki drugi novac ima se vratiti bilo uredu ili stranki, da ga zamieni tekudim novcem. Narezani, probušeni i oštedeni kovani novac, zatim izrab- Ijeni i razderani papirni novac kad manjka važni dio na njemu, ne smije se primati u blagajnu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 219 — Kad stigne pošiljka u zlatu, vagau se pojedini dukati i izluče oni, koji nemaju propisane težine. Ako stigne novac od javnih ureda i blagajna, pa nije prema vrsti spremljen u kese, a na kesicama nema cedulje i uredovnog pečata, tad ga valja prebrojiti. Gdje je sve u redu, vagne se pošiljka. Ako je vise kesa u bačvici, onda se pojedine kese vagnu. Kad im je težina jednaka, ne broje se komadi, ali se kese izprazne, da se ustanovi, nisu li s novcem pomiesani drugi predmeti. Ako se kesa, koja stigne od javnog ureda, ne slaže u težini s vriednošdu označenom na cedulji, tad se povrati ili prebroji, da se ustanovi pravi sadržaj. — Gdje označena svota nije podpuna, mora odprematelj pošiljke naknaditi manjak. Kad primatelj kod vaganja ne konstatira naznačene težine na cedulji, dužan je odprematelj i onda naknaditi manjak makar se takav ustanovio kasnije prigodom brojenja. Odpretnn ured ili blagajna traži naknadu u tom slučaju od onoga, koji je brojio novac i spremao u kesu. U obadva slučaja zabilježi se manjak na cedulji, koja je pričvršćena na kesi. Takovu cedulju podpišu dva blagajnička činovnika, te odmah ili najdulje narednog dana vrate oprematelju pošiljke, koji će sbog toga naknaditi manjak. Na takovoj se cedulji napiše: »Dva (tri) puta prebrojeno i pronadjen manjak od ... K.— Blagajna imovne občine u . . . ." dolaze dva podpisa N. N. i N. N. Iznosi li manjak više od 4 K., može tražiti odprematelj pošiljke, koji ji? dužan pokriti manjak, da mu se povrati ciela novčana pošiljka. Odmah se broji novac, koji stranke predaju u blagajnu. Iznimice može se primiti bez brojenja sitni novac u omotu ili kesi zapečaćen, ako potiče od trgovačkih kuća i poznatih osoba, koje se obvežu, da će pokriti nastali manjak prigodom brojenja. Novci u kesama moraju biti zapečaćeni i s ceduljom, na kojoj je ubilježena težina. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 220 - Stranka je dužna nepravilacsti odmah izravnati, ili joj se novac povrati. Ako se kasnije nadje manjak kod brojenja novca, koji je primljen po težini, tad se kesa povrati stranki kratkim putem s ceduljom i zapečadena. Ako stranka nije u mjestu, tad se po pošti pribavi pokride. Dok ne stigne pokride, provede se manjak u blagajničkom dnevniku u izdatak pod naslovom osobnih beriva onih, koji aktivno služe. Od nepoznatih i onih, koji ne primaju naknadne obveze, prebroji se novac pred njima samima. Zlatni, srebrni i sitni novac, koji nije predan u kesama, sortira se po vrsti u kese ili omote i pohrani u blagajnu. Svaka vredica se vague, i na nju se metne cedulja na kojoj je vrst novca, težina i ime činovnika, koji je brojio, te preuzima jamstvo. Velike se svote kovanog novca odpremaju u bačvicama ili škrinjicama, koje ne smiju biti velike. Dobro se napune i male praznine izpune slamom ili sienom. U takove se pošiljke ue smije spremiti papirni novac. Na pošiljke se nabiju obruči, a na dno se pribiju prečke, u više se mjesta zapečati uredovnim pečatnikom. Na pošiljki se i tovarnom listu naznači naslov, svota i težina. Papirni se novac odprema u omotu od čvrstog papira ili voštanog platna. Sitniš izpod 10 K. zamota se u papir i voskom ])ričvrsti u listu. U obde se prigodom odpreme drže poštanski propisi. Za papirne patvorene novce ima se tražiti naknada od odprematelja, ako se pronadju kod primanja pošiljke. Patvoreni se novci ne smiju vratiti odprematelju, ved se zadrže, te mu se potvrde. Predavatelj se presluša zapisnički i novac se sa zapisnikom pošalje nadležnoj oblasti. Ako se naknada ne zahtieva odmah,, čim se ustanovi kod brojenja i pregledanja, onda se kasnije više ne može tražiti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 221 — Kod primanja novca moraju biti dva činovnika. Svaku potvrdu podpisuju dva činovnika, ako nije to iznimno povjereno jednom. Kod primanja efekta sravne se brojevi na obveznici, kuponu i talonu s prispjelim dopisom ili izkazom. Kod primanja nadjeni višak vrati se odprematelju Ako se odmah ne može uručiti, zaračuna se u dnevnik za tudje novce. Sadržaj novčane pošiljke broji se komad po komad, te pred dvama činovnicima stavi u omot i pecati. Na spisu zabilježe prisutni datum i vrst novca i podpisu. Strankama se izloži na uvid objava, da primljeni novac broje na blagajničkom stolu, jer se kasnije reklamacije ne uvažuju. Imovna blagajna nije dužna privatnim strankama mienjati novce, te je to slobodno objaviti oglasom na uredskim vratima. (Svršit de se.) Osvrt na šumsko industrijalne prilike. Poznati drvotržac i drug tvrdke Vuk i sin u Budimpešti, g. Julije Vuk, objelodanio je nedavna pod naslovom »Ungarns Waldindustrie u »Pester-Lojdu« o razvitku i sadanjem stanju šumske trgovine u Ugarskoj, a napose i u Hrvatskoj i Slavoniji, zanimivi i poučni osvrt, sliededeg sadržaja: U nikojoj grani proizvodnje nije posljednjih godina bilo toliko govora o mnogim transakcijama, utemeljenjima i senzacionalnim dražbenim uspjesima, koliko u drvarskoj struci, odnosno drvnoj industriji. S tih je razloga onda vrijedno, da se i toj grani domaćega narodnog gospodarstva posveti osobita pozornost, koju ona ved i radi medjunarodne razgranjenosti i važnosti zaslužuje. Šumarska industrija i s tim u savezu stoječe trgovačko unovčenje njenih proizvoda, razpadaju se u bitnosti u dva diela: u trgovinu tvrdim drvom t. j . hrastovinom, briestovinom, jasenovinom i bukovinom i onda u trgovinu mehkim drvom, kamo spadaju omorikovina, jelovina, borovina i druge vrsti mehkoga drva. |