DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 322 — Forstliclie Bankiinđe. Von Fridrich Uroy. 2. Aufl. Verlag J. Kunstner i Bohm. Leipa. 1906. Preis K 12´—. Uliistrirtes Hiiudbiich đer LaubLolzkunde. Von Caraillo Carl Schneider. 7 Lief. Verlag G. Fischer in Jena 1907. Naturgeschicbtc des Tierreichcs, Unter besonderer Berucksich tigung der Teleologie, Biologie und Tierpsichologie. Steyl 1906. Preis geb. K 6—. Grnndriss der Waldertragsregelang. Von Dr. Karl Wimmenauer Verlag Sauerlanđer Frankfurt a. M. 1907. Književna objava. Gospodi, koja su od mene tražila, da im pošaljem moja litografirana predavanja iz Geodezije i Vodnoga graditeljstva, kao što i gospodi mojim bivšim slušateljima, koji bi ta predavanja želili imati, javljam, pošto je sada novo prošireno izdanje tih litografiranih predavanje dovršeno, da ih mogu dobiti. Novo izdanje litografija nauke o gradnji cesta i željeznice izaći će koncem ovoga mjeseca. Inžinir V. Hlavinka, kr. prof. šum. akademije Različite viesti. Natjeraj zapođpore za uzgoj djece šumarskih činovnika. Potaknuta ideja, od strane našeg hrv.-slav. šumar, družtva već prije nekoliko godina, da se osnuje ovakova zaklada, došla je konačno ipak do svoga ostvarenja Nakon svih priprema i potežkoća, koje su se morale prebroditi, te dovoljno skupljenog kapitala za temeljnu glavnicu, izradjena je u krilu kr. zemaljske vlade, šumarskom odsjeku, osnova zakladnice pod naslovom : „Zaklada za uzgoj djece šumarskih činovnika u kralj. Hrvatskoj i Slavoniji", koja je potvrdjena -). svibnja 1906., te je ove godine u život stupila. Kako se iz samog naslova zakladnice vidi, pravo na podporu iz ove zaklade imađu sva djeca .šumarskih činovnika, aktivnih i umirovljenih, koji su pripadnici kralj. Hrvatske i Slavonije. (Šumarski činovnici zajedničkih ureda ne spadaju amo, pošto je za njih, kao i za sve šumarske činovnike u Ugarskoj osnovana već slična zaklada u Budimpešti ) Napose je svrha zakladi, da se diele podpore djeci, dotično sirotčadi činovnika krajiških imovnih obćina, zemaljskih šumarskih činovnika, zatim šumarskih činovnika gradskih obćina i zemljištnih zajednica, koja kao redoviti učenici, dotično s ušatelji polaze više djevojačke škole ih ženski licej, strukovne škole mužke ili ženske, srednja i ovim nalik učilišta (gimnazije, realne gimnazije, učiteljske, više trgovačke i nautičke |
| ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 323 — škole i t. đ.), zatim visoke škole (sveučilište, više tehničke škole, rudarsku, šumarsku, gospodarsku ili veteransku akademiju i t. d), akademiju obrazovnih umjetnosti ili glazbeni zavod u Zagrebu, vojničke uzgojne i obrazovne zavode, ako dotični pitoraci ne uživaju posve bezplatno mjesto. Privatni učenici, te izvanredni slušatelji izključuju se od svakoga prava na podpore iz te zaklade. Tečajem mjeseca kolovoza podielit će se iz spomenute zaklade za iduću školsku godinu preko 4000 K, kako je to netom i u natječaju oglašeno. Kod podieljivanjapodpora uzima se u obzir imućtveno stanje roditelja, dotično sirotčadi Prednost imadu sirotčad bez imetka, pa djeca siromašnijih roditelja, zatim onih, koji imaju više neobskrbljene djece, a kod jednakog prava, prednost oni činovnici, u čijem sjedištu nema spomenutih učilišta. Podpora se daje u pravilu samo za jedno diete. Za dvoje, do tično troje djece, daje se podpora iznimice u osobita obzira vriednim slučajevima i to samo onda, ako dotična obitelj ima četvero, dotično više neobskrbljene djece. Kod sirotčadi se može dati podpora i za više, pa i za svu djecu, već prema okolnostima i razpoloživim sredstvima zaklade Za podjeljenje podpore traži se svjedočba prvoga reda sa vladanjem najmanje pohvalnim, a za početnike srednjih učilišta odpustnica osnovne škole. Sve podpore u smislu zakladnice podieljuju se svagda samo za jednu cielu školsku godinu, a izplaćuju se u 10 jednakih mjesečnih obroka ili u dva jednaka obroka koncem I. i II. poljeća. Onomu, koji je podporu dobio, može se redovito podieliti i za sliedcću škol. godinu, ali uviek samo na temelju nove molbe. Molbenice se imadu u pravilu riešiti tri nedjelje dana prije početka školske godine, predpostaviv. da školska godina počinje 1. rujna. U molbi za podporu valja označiti stalno boravište roditelja, do tično tutora i zavod, kojt učenici kane polaziti. Molbenici valja uz ostalo priklopiti točan izkaz o imućtvenom stanju, u kom se ima iztaknuti broj neobskrbljene djece, te da li diete koje već uživa kakav štipendij ili kakovu podporu iz ine koje zaklade i u kojem iznosu. Kod sirotčadi bez otca i matere izkaz o njihovom imućtvenom stanju. Nadalje se molbenici ima priklopiti krstni ili rodni list, te škSlske svjedočbe za prošlo školsko godište, dotično slušatelji visokih škola svjedočbe o zadnjem državnom izpitu, dotično propisne kolokvijalne svjedočbe od minuloga poljeća, doličnog škol. godišta. Molbenice propisno biljegovane imadu se upraviti na predsjedničtvo spomenute zaklade u Zagrebu, Markov |
| ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 324 — trg broj 3. (gumarski odsjek\ te istomu neposredno dostaviti najkas nije do 10. kolovoz a t. g. Na molbenice, koje stignu iza ovoga roka, te koje ne budu propisno obložene^ ne će se kod podjeljivanja podpora ob?ir uzeti. Sa zagrebačke kr. šumarske akademije. Profesorski sbor šumarske akademije usvojio je, na poziv visoke kr. zemaljske vlade, na 4. srpnja o. g. predlog, glede proširenja obuke od sadanjih šest na osam semestara, a istodobno usvojena je u bitnosti i naučna osnova kr. ugarske vtsoke šumarske škole u Sćavnici. Ovo četvrtgodišnje naukovanje imalo bi već sa 1. listopadom o. g. stupiti u krepost. Što se medjutim tiče i samoga, toli nuždnoga u načelu i obećanoga definitivnoga uredjenja, odnosno stoplenja te akademije sa kr. sveučilištem, kao i pitanja namještenja naših akademičara u službe naše zajedničke državne šumske uprave, to su ova pitanja žali bože još uvjek preporna. Ostati će dakle u bitnosti i na dalje sve pri starom — pa se stoga opravdano bojati, da bi ovo produlenje naukovanja od tri na četiri godine — bez inih koncesija po slušače, moglo imati sada tu posljedicu, da će broj slušača još više pasti — nego li je to s obzirom na obće poznate prilike te škole već do sada bilo. U predmetu definitivnog rešcnja pitanja o ris« koj šumarskoj školi kod nas, pozvala je kr. zemaljska vlada, odjel za poslove unutarnje, polovicom mjeseca lipnja, senat kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, da nakon saslušanja učiteljskog sbora mudroslovnoga fakulteta, podnese konkretne svoje predloge, u pogledu konačnog uredjenja odnošaja današnje šumarske akademije prema sveučilištu. U koliko smo doznali — izjavila se je većina profesorskoga sbora mudroslovnoga fakulteta proti stoplenju šumarske akademije sa fakultetom — da li je već i kakova odluka senata uzsliedila neznamo. I tako se eto našoj visokoj školi i s one strane stavljaju neprilike i protivštine — s koje smo se tomu najmanje nadati mogli. Šumarsko đružtvo za Bosnu i Hercegovinu. Bosansko hercegovački šumarski činovnici žele osnovati posebno zemaljsko šumarsko družtvo. Napose se o tome vode živahne razprave i u krugovima vladinim u Sarajevu. Kako bosansko-hercegovačko šumska uprava već danas broji oko 150 šumarskih činovnika i oko 500 lugara i šumskih čuvara — a uz to bi sigurno i mnogi privatni šumoposjednici kao i šumska poduzeća tom družtvu pristupila, to imade izgleda, da bi i obstanak takovoga šumarskoga družtva bio moguć, nu dakako da bi tome trebalo svakako i nješto više snošljivosti — izmedju domaćih i stranih elemenata — koji su baš u šumarskoj struci najrazrožniji. Jedni bi tribali da se više udome — a drugi, da one tudjince koji rade za |