DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 415 — Osvrt na šumsko trgovačke prilike u g. 1906, Prema izvješću trgovačko obrtničke komore u Zagrebu, 0 narodno gospodarstvenim prilikama, vladala je u području njezinom i u g, 1906. na tržištu drva izvanredno povoljna konjuktura. Za kuporanje šuma pokazivali su živahan interes koli hrvatski toli strani drvotržci i pilane. Premda se je veoma neugodno osjećala nestašica i skupoda radnih sila, te šumski rad bio sprieČen i otešdan u posavskim krajevima ciele zemlje, jer ih je Sava nekoliko puta sve poplavila, razvijao se je cjelokupni posao sa drvom u obde veoma povoljno. Največu korist crpili su odatle dakako vlastnici šuma, koji su i ove godine postizavali tako visoke ciene, kojim se nitko nije nadao. Ta je okolnost i ako u manjoj mjeri, došla u prilog i trgovini, a tako i industrijalnim poduzećima, odnosno pilanama, koji su svi uslied velikog prometa mogli izdašno koristiti se te time oporaviti od prijašnjih lošijih godina. Potražba za drvom, osobito hrastovim iz inozemstva, a ne manje od strane domadih pilana, koje su vedinom uredjene za veliki promet, raste uztrajno, a ta okolnost opravdava nadu, da de se i nadalje uzdržati povoljna konjuktura, koju je ove godine karakterizirao i priličan porast ciene za skoro svaku vrsti robe. Čuju se doduše iz strukovnjačkih krugova glasovi, da de naskoro Rusija stupiti u takmenje na tržištima, kod kojih ovozemno drvo dolazi u obzir, nu ta pogibelj nede po našem mnienju modi tako brzo nastupiti, jer socijalni i politički odnošaji u Rusiji nisu u prilog razvitka trgovačkog prometa. Hrastove trupce povlačila je uz Belgiju i druge države najviše Njemačka za svoje pilane, Niemci takodjer neposredno sudjeluju kod ovozemnih šumskih dražba te na imadu više toliko povoda, da trupce, koji su glavni faktor hrvatske produkcije drva, nabavljaju od ovozemnih trgovaca, kako je to bivalo prijašnjih godina. Naravno, da je i prošle godine 1906. najviše potraživana dolnjo-slavonska roba, koja radi svoje iz |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 416 — » vrstne i mekane kakvoće daleko nadkriljuje gornjo-posavskupodravsku. Cielokupna produkcija hrastovih trupaca prve, druge i trede vrsti, dosegla je te godine visinu od kojih 360.000 m^ odnosno 157o više nego godine 1904/905. Ciena bijaše nješto bolja nego predidude godine, te se je kretala izmedju K 50 do 140 po m´. Produkcija rezan e rob e poskočila je za´/io te je iznosila oko 300,000^ Ovaj višak ima se pripisati pilenju treće vrsti panjeva, koji su se još prije dvije godine upotrebljavali najviše za izradjivanje francezke dužice i bačvarske gradje, dočim se sada rabe za rezanje bula i friza, jer je potražba ove vrsti gradje dosta živahna. Rezana roba izvezena je ponajviše u Belgiju i Francezku, zatim u Austriju, Njemačku, Švicarsku, Italiju, a ponješto u Magjarsku i Englezku. I njemačka bačvarska gradja imala je ove godine dobru prodju uz povišicu ciene do 507o Veču potražbu posvjedočuje okolnost, da su i trgovci, koji se bave tom vrsti gradje, učestovali kod ovozemnih jesenskih dražba njekih šuma te se uspješno takmili sa nekim pilanama Prije se je bačvarska gradja izradjivala iz drva, sposobna za II. i III. vrst trupaca, a čicto drvo ostavljalo se je za trupce prv6 vrsti, dočim se je ove [godine radilo obratno; drvo prve vrsti izradjivalo se je u pintaisku robu, a toj okolnosti ima se dobrim dielom pripisati povišica ciena. Francezke dužice , od koje se je osamdesetih godina izradjivalo do 35 milijuna komada na godinu, izkazuje i u ovoj godini nazadak, tako da če joj cielokupna produkcija iznositi u kampanji 1906/7. samo oko 67^ milijuna komada. Od tog odpada na Hrvatsku (Slavoniju) 4 mil., na Kumunjsku 2 mil., a na Bosnu V^ mil. komada. Posto franceska dužica ne može podnašati visoke ciene, koje plaćaju pilane i bačvari za hrastove, ne izradjuje se više dužica iz cielih stabala, već samo iz vršika, odnosno iz granja i inog drveta od manje vrijednosti. Potražba za dužicama bila je ove godine nešto veća, a i ciena se je malko poboljšala, jer |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 417 — je najvedi dio prošlogodišnjih zaliha razpaŽan, ali unatoč toga preostalo je još mnogo nerazprodaae robe, poglavito s razloga što je Francezka svoje potrebe, koje je ove godine povećala obilnija berba, (52 mil. hl. Franceska,7 mil. Alžir), pokrivala pretežnijim d´elom u Americi i Rusiji, čijim je jeftinim proizvodom Hrvatskoj veoma težko konkurirati, U posliednje vrijeme plačali su u nas Francezi za hrastovu dužicu do K 680 za 1003 komada reducirano u 36".74",4 4—6 Monte franko Brod ili Sisak. U svojim najnovijim izvještajima javljaju Francezi da vedu cienu od spomenute neraoga pladati s razloga, to da su cijene vina veoma nizke, a eksport posve slab. S obzirom na sve te okolnosti može se posve objektivno tvrditi da čitav posao sa dužicama nazaduje, a neposredna bududnost ne pruža izgleda na bolji preokret. Kod hrastovine treba još zabilježiti znatnu produkciju željezničkih podvlaka. Ovih j6 godine 1906 izradjeno više nego lani, a i ciene su im poskočile, i to kod normalnih za 25—30 filira, a kod vicinalnih za 60—70 fil. po komadu. Da se tu vrst mnogo ne izradjuje, kriva je takodjer skupoda sirove gradje, koja nije ni u približnom snošaju sa cienama povlaka tako, da uz današnje ciene nije moguče upotrebljavati i izradjivati ciele šume u povlake, za kojima je potražba uviek prilično velika, nego vedinom u tanko drvo i u t. z, ex8tra drvo, koje je za polovicu jeftinije. Produkcija brzojavnih stupaca držala se je u prošlogodišnjim granicama, ali je potražba za njima bila ove godine slabija. Ciene su ipak unatoč teže prodje ostale iste, naime za stupce od 6V2 do 7 m K 2-60—3-—^, od 8 m K 3.30—4. , a 9 i 10 m K 5 — 6. Prije nekoliko godina bila je ova roba mnogo više tražena, jer se je izdašno upotrebljavala i za kulturu hmelja, nu sad je upotreba ograničena na kr. poštansko-brzojavno ravnateljstvo. Proizvoduja jasenovih i brestovih trupaca ostala je na visini od minule godine Ciene su za tanje trupce, naime za takove, kod kojih srednji promjer ne prekoračuje 60 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 418 — cm., iznosile oko K 35-50 , a za trupce prve vrsti, naime one od 50 em. gore, oko K 50 —70 za jasenove, a slavonski briest dosegao je cijenu do K 120. Produkcija jasenove dužice ne ukazuje nikakve promjene naprama predidudoj godini. Od prošle godine ostala je na skladištima zaliha od kojih 1 milijun komada, a ljetos je izradjeno oko ^j^ milijuna komada. Potražba je bila dosta živahna te su razprodane stare i nove zalihe uz poraslu cienu, od K 240—260 po 1000 komada reducirano u 36" ´/u 3—6 vergine. Radi podpunosti valja zabilježiti i kestenovu dužicu, koja se u nas zbog nestašice kestenovih šuma slabo producira, premda ju iz Italije rado potražuju, jer nadomještava jasenovu a baš stoga je razloga ciena potonje potišten s. Kestenovih dužica od prošle godine nije bilo, a Ijetcs ih je izradjeno u svemu oko 150 000 komada, te je sva zaliha prodana uz cienu od K 380—420 po 1000 komada reducirano u 36" "/j^ 3—6 Monte. Gorivog a drv a producirano je ove godine oko 175.000 hvati, dakle po prilici za 25.000 hvati više nego 1905. Premda je oštra zima pogodovala prodji, ostale su ipak prilične zalihe robe na skladištima. Jedan dio produkcije izvezen je u južnu Magjarsku, ostalo je upotrebljeno u domaće potrebe, a izvoz na rede daljine ne podnosi skupoda podvoza. Ciena poskočila i to kod slabijih vrsti za K 2—8, a za bolje K 4—5 po hvatu. Tržna se je prosječna ciena kretala prema vrsti za bukovo K 20—28, a /a hrastovo K 12—16 po hvatu. Iz svega navedenoga razabire se, da proizvodnja i promet drvene gradje u Hrvatskoj u obde liepo napreduje, ali su odnošaji na drvarskom tržištu dosta napeti. U obde zauzima industrija drva i reziva po materijalaoj snazi najvažnije mjesto u malom i velikom obrtu ovokomorskoga sreza. Godine 1904. brojila je ova skupina 1715 poduzeda, te je koncem 1906. poskočila na 1751. Industrija sirovih i gotovih štapova zastupana je u ovokomorskom području sada stalno sa pet poduzeda, a uz |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 419 — ove i više trgovaca uzgredice. Radi velike utakmice bila je g. 1906. i proizvodnja manja a i prodja teža. Ciena je bila potištena, te iznosi sada za polovicu manje, nego prije desetak godina. Ciena sirovih štapova u obde vrlo je različita te je 1906. notirala prema duljini, debljini, glatkoći i izradbi od K 60—220 po 1000 komada. Industriju gotovih štapova zastupa u nas sada samo tvornica u Bregani kraj Samobora. Najpretežniji dio robe unovčen je u Njemačkoj, zatim u Austriji, a tek omanje količine u Magjarsku, Englezku, Švicarsku, Rusiju i Holandiju. Napokon je i drveni uglje n jedan trgovinski predmet za kojim trajno vlada živahna potražba, i to tolika, da joj u nas nije moguće udovoljiti. Premda je drveni ugalj samo uzgredna grana industrije drvarske, dalo bi ga se u nas mnogo producirati, kad bi bilo više radničkih sila i kad bi podvoz u Njemačku, odakle se najviše traži, bio jeftiniji, U području zagrebačke komore producirano je ove godine preko 120.000 q. što je skoro sve uz povoljnu cienu od prosječnih K 400. — po 10.000 kg. razpačano u Italiji, Austriji a dielom u Njemačkoj i Švicarskoj. Trgovina sa žirom kretala se u bitnosti u granicama prediduće godine. Na tržište je došlo iz Hrvatske i Slavonije u svemu oko 13.000 g. najpretežnijim dielom iz Slavonije (iz šuma vlastelinstva djakovačkoga i petrovaradinske imovne obeine). Prodajne prilike bile su povoljne pošto je i kakvoća robe bila vrlo dobra. Oko 40 vagona uvozilo se je iz Srbije. Ciena iznosila je 14 do 16 K za 100 kg. Manje živahna bila je trgovina sa šiškama. Razloz´, s kojih se je ta roba i malo tražila bili su napose uvoz valoneje i drugih surogata šišaka. Cijena iznosila je prema kakvoći robe 12 do 15 K za 100 metr. centi. |