DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 430 — Količina i vrednost istodobno uvezenoga drva iznosila je 45,121 raet. centi u vriednosti K 255.337. Najveći dio toga drva izvaža se preko Metkovića u Italiju, Francesku, Grčku, Egipat, europ. Tursku, Algir, Tunis, Kaplandiju i t. d. * * * Glasom izvješća ugarskog centralnog statističnog ureda, zaostao je izvoz drva iz Ugarske za prvih sedam mjeseci t. g. za 6´5 milijuna kruna, u prispodobi sa istim razdobljem prošle godine. Naredbe i zakoni. Naredba u pogleda izdavaiijsi svjeđočba po hrv.-slav. šumar, družba, da se šumske biljke mogu u Hrvatsku i Slavoniju iz inozemstva uvesti uz pogodovne carinske stavke. Naredbom od 5. listopada 1907. broj III. A. 1120./2. obavjestila je visoka kr. hrv.-slav. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, brvatsko-slavonsko šumarsko družtvo u Zagrebu, da je kr. ugarski ministar poljodjelstva visokoistojpriposlao, dopisom od 24. lipnja o. g. br. 4768. cln. izkaz onih korporacija, odnosno oblasti, koje su ovlaštene na izdavanje s^jedočaba, koje su potrebne, da se izvjesno šumsko i poljsko-gospodarstvenim svrhama služeća roba (šumsko bilje za pošumljivanje, gospodarski strojevi i mašine) može uvesti iz inozemstva uz pogodovne carinske stavke. Povodom tim obnašao je ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, gori spomenutom naredbom odrediti, da je na području kraljevina Hrvatske i Slavonije nadležno za izdavanje tak ovih svjeđ oč a b a i br v at sk o-s 1 a v o n s k o šumarsko družtvo, za stanovnike svoga područja — i to uz naročiti dodatak, da je to družtvo ovlašteno takove svj edočbe izdavati ne samo članovom svojim, nego i nečlanovima. Što se ovime, u smislu napred spomenute visoko-vladine i banske naredbe, objelodanjuj e u svrhu, da stanovnici, k oj i n a m j e r a V a j u uvažati takovu robu iz inozemstva, kod nadležne oblasti sebi izhode svjedočbu, da će uvezene stvari (šumske biljke iU strojevi), služiti njihovom šumskom gospodarstvu, kako bi ih mogli uvesti uz sniženu carinsku stavku. Različite viesti. Proširenje dobe naukovanja na kr. šumarskoj akademiji u Zagrebu, od tri na četiri godine, odredila je kr. hrv. slav. dalm. zemaljska vlada, odjel za poslove unutarnje u sporazumu sa odjelom za bogoštovlje i nastavu, naredbom on 30. rujna 1907. br. III. A. 2903. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 431 — Prema tome odredjeno je podjedno, ne prejudirajuć konačnom uredjenju pitanja glede konačnog uredjenja šumarske akademije, koje može uzsliediti samo putem zakona, da se na osnovu dojdućeg naukovnog reda uz Jl-godišnje naukovanje, već naredne naukovne godine 1907./j908. udese predavanja, i to ponajprije za šumarske slušatelje I. i II. naukovnog poljeća prama toj osnovi. Odnosne se odredbe odnose na naukovanje onih slušatelja, koji polaze prvo naukovno godište šumarskog studija, nu da se i onim slušateljima, koji se početkom ove školske godine upisaše u III. poljeće, omogući slušanje takovih predavanja, koja će im nadopuniti do sada slušana (u 1. II. poljeću) predavanja, do obsega, kako se ta predavanja imadu slušati po naukovnoj osnovi sa četiri godišnjim naukovanjem — preinačen je već sada i naukovni red za III. i IV. naukovno polječe, — a odredjeno je i novo popunjenje učiteljskih stolica; za upravno i privatno pravo, za tloznanstvo i mjenbeno te trgovačko pravo. Predavanja političke ekonomije, zatim op´snoga mjerstva kao i računoslovja slušati će slušatelji šumarstva od sada na pravoslavnom, odnosno mudroslovnom fakultetu sveučilišta, zajedno sa ostalimi slušatelji tih fakulteta. Broj slušača iznaša u ovom polugodištu, za I. semestar 18, za III. semestar 11, za V. semestar (po starom) 7, dakle ukupno 36 slušača. Za šumarske discipline ostaju žalibože za sada i dalje samo dvije učijeljske sile. Državni izplti za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, obdržani su Zagrebu, na dne 21. i sliedećih dana mjeseca listopada, pod predsjedničtvom kr. odsječnog i šumarskog savjetnika g. R. Fischbacha, te povjerenstvom sastoječim se od p. n. gg. šumarnika brodske imovne obćine M. Masleka, kr. žup. šum. nadzornika M. Puka, te profesora I. Partaša. Izpitu se podvrglo ukupno 9 kandidata, od ovih bilo je absolviranih zagrebačkih akademičara 8, a jedan absolventa bečke visoke škole za kulturu tla. Šestorica kandidata nalazi se u zemaljskoj šumarskoj službi, a trojica u vlastelinskoj privatnoj službi. Izpit u šumi obdržan je na 25. listopada u zagrebačkoj gori. Cielokupni uspjeh izpita bio je, da je jedan od kandidata kvalificiran sa veoma dobro, a ostala osmorica kao dobro osposobljeni. Pomanjkanje šumarskog pomladka u nas. Posljedice jur već desetgodišnjeg provizorija i s tim u savezu stojećih neprilika naše zagrebačke šumarske akademije, već se danas napose i u tom očituju, da je usljed vrlo slabe frekvencije toga zavoda za poslednjih godina, u nas sada zavladao već osjetlivi manjak na domaćem šumarskom pomladku. Naročito su u poslednje doba i njeke naših većih gospoštija skroz protiv svoje volje — bile prisi |
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 432 — jene, da u pomanjkanju domaćih kompetenta — namjeste i opet tudjince — nu takodjer i u automnoj zemaljskoj šumarskoj — kao i u šumarskoj službi naših imovnih obćina, imade izpražnjeno veći bro j šumarsko vježbeničkih mjesta, a neima više domaćih kompetenata Isti odnošaji vladaju i u Dalmaciji, gdje je takodjer baš sada izpražnjeno više šumarskih mjesta kod obćina, kao i političke šumske uprave — a neima hrvata k mpetenata. Bilo bi s toga doista već skrajnje vrieme, da se ta naša šumarska visoka škola konačko zakonom onako uredi, kako to i doista zbiljni interesi zemlje i naroda al napose i samoga šumarstv a zahtjevaju . U koliko je ipak žalibože predvidjeti, jedva da se imamo bar za sada u tom pogledu nadati boljemu, a to još ti m manje, što godine 1909. — usljed netom uzsliedivšeg povišenja dobe naukovanja na našoj kr. šumarskoj akađemi ji — u obće ni nebude absolvenata— dakle ni razpoloživih domaćih kandidata za službu. Ustava na Bosutu, kojoj je svrha, da omogući plovitbu na Bosutu, a napose i izvoz drva iz okolišnih državnih i imovinskih šuma, bila je prigodom ovogodišnje velike proljetne vođe, dosta znatno oštećena; nastale su naime u trošnim dielovima, pukotine i luknje, koje propuštahu vodu Radi ove mane, a i radi neobične nestašice vode bila je kroz cielo ljeto spriečena plovidba na Bosutu Piošlo suho vrieme upotrebljeno je onda za temeljit popravak ustave, koja sada od početka listopada i opet bezprikorno funktionira, tako da je i plovitba Bosutom i opet moguća, što je velik dio naših šumskih veletržaca radošću pozdravilo. Veliki šumski požar. U državnim šumama oko čačka u Srbiji, na planini Jelici, izgorjela je polovicom listopada ogromna površina šume u vriednosti od više stotina hiljada dinara. Velika suša pogodovala je širenju vatre, a uz to vladala je, kad je buknuo požar još i silna oluja, koje je spriečila gašenje. Proslava tristogodišnjice obstanka teškog sveučilišta u Giesseiiu, proslavljena je posebnom proslavom na 31. srpnja do 3. kolovoza o. g. Giessesko je prvo njemačko sveučilište, na kojemu se već g. 1831. ovamo predaje i šumarstvo. Prvi profesor šumarstva (g. 1824.) bio je glasoviti J. Gh. Hundeshagen, koga je g 1834. nasliedio Garlo Heyer, ovoga g. 1866 njegov sin Gustav Hever (do g. 1868), a ovoga g. 1869, Dr. Richard Heess, koji je još i danas prvi zastupnik šumarstva na tom sveučilištu. Kad bje kasnije još i druga šumarska profesorska stolica osnovana, zastupahu ju izmjenice Eduard Heyer, Tuisko Lorey, Hermann Stoker, Adarn Schvvapaeh i Teodor Nordlinger. Od godine 1905. pako postoje osim jedne redovite, još dvije izvanredne profesorske stohce, dakle ukupno tri šumarska profesora, a ti jesu: Dr. R. Hess (za sadjenje šuma, čuvanje šume i uporabu šuma), Dr. K Wimmenauer (za uredjenje šuma, geodeziju i putogradnju) te Dr. H. Weber (za upravu, šumarsku politiku, povjest šumarstva, lov i ribarstvo) Uredjuje profesor F. Ž. Kesterćanek Tiskara C. Aibrecht (Maravić i Dećak). |