DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1907 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 395 — ^ nije uzgojiti si biljke sam — pa u to ime posijati sjeme tek pod konac mjeseca travnja, i to u što vlažnije pjeskovito tlo. Biljke treba onda čuvati naročito i od pozebe, pak se stoga može sjetva obaviti i pod zastorom koje druge (stare) vrsti drveda. U 2 ili 3 se godini, mogu presadnice ved upotrebiti i za presadjenje u kulturama, a kada*su te kulture ved mrazu odrasle onda im netreba više ni zastora. Čim je sklop takove kulture gušdi — tim ljepši je i uzrast stabalca. Neprilika je donjekle ipak u tom, da je dosta težko dođi do i zbilja friškog i dobro klijavog sjemena — U ostalom kraj brojnih današnjih, velikih i solidnih veletrgovina ea šumskim sjemenjem, po svim europskim državama, nije ni ta dobava sada ved skopčana izvanrednimi potežkoćama, a uz to ni sjeme samo nije baš osobito skupo. (100 kg. od 210—240 K. a jedan kg. 2-30—2-80 K). Kako se uz to, danas već u svim u šumarstvu naprednijim zemljami, prave i pokusi sa raznimi eksotičnimi i u obče stranimi vrstmi drveda s obzirom na shodnost njihovoga udomljenja*, to bi možda a napred spomenutih razloga bilo uputno, da i kod nas tkogod poduzme na sgodnim mjestima pokus — sa — uzgojem tisovice i u večemu obsegu. Nejma bo dvojbe, da bi u slučaju uspjelih takovih pokusa — tisovica — s obzirom na napred rečeno, mogla i za mnoge naše krajeve — postati šumsko drvo budučnosti; a napose tamo, gdje se u prvom redu radi o uzgoju sitnih šuma, na manjim površinama kao i po mnogim našim poplavi izvrgnutim i vlažnim nizinama. U Zagrebu 17. travnja 1907. N. Fleša. * Vidi u ostalom i članak ,Bi U bilo vredno i sirane vrsti drveda u našim šumama gojiti« u broju 3. S. 1. g. 1903. — a naročito i djelo: Fremdlandiache Waldund Parkbaume fiir Europa: Von H. Mayer. |