DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 452 —


je tamnozelene boje, jajoliko, prilično zašiljeno, a vrlo razno


like veličine, ima ga najme od 5 do 40 centimetara dugačkog.


Kora kakaovca je debela, smedje boje; a drvo mu je vrlo me


kano i lagano. Cvjetovi izbijaju iz grana, a gdjekad i iz samoga


stabla. Kakaovac cvjeta kroz cjelu godinu, a dozrieva dvaput


u godini, i to u sječnju i srpnju. Plod je dugačak do 15 cm.


vrlo hrapav, nalik na naš krastavac, a sadržaje do 70


zrna, a to je »kakao«, dotično on se iz tog zrnja onda proiz


vadja. Prodje medjutim mnogo procedura dok dobijemo onakvu


»Čokoladu«, kakvu ju u običnom našem životu tro:imo.


I kakao ima svoju zaniraivu prošlost. On je i danas još


kod urodjeničkih američkih naroda u velikoj cjeni; nu doba


njegove prave slave i vrška iste minula je, kako je na žalost


minula
i sloboda onih pranaroda. Tako n. pr. znamo iz meksikanske
povjesti, da su poslijednjem vladaru ove države, kralju
Montezumi, podanici plaćali porez kakaovim zrnjem.
U Europu importiraše ga najprije Španjolci iz američkih
svojih kolonija, i to u prvoj polovici XVI. vjeka.


16. Kininci (Cinchonae) r«stu i uspjevaju u južnoameričkim
Andama. Kininac jest u tim šumama, kako bi mi
šumari rekli: umetnuta vrst drveća, jer se sam u čistih sastojinah
nigdje nenalazi; nejmamo dapače niti takovih mješovitih
šuma, gdje bi kininci djelovi te smjese bili; oni su dakle
samo t. ZV. „umetnuta vrst" drveća, kako je to n. pr. kod
nas gorski javor.
Kininac je vrlo vitko stablo, jer u promjeru dosiže riedko
više od 15 cm., ali zato tjera u visinu preko 20 metara. Kožnato
mu hšće jest zelene boje; krošnja se ponješto na crvenkasto
preljeva, (što potiče od crvenoga njegovog cvieta), dočim
mu j6 kora već prama vrstima ili smedja, ili žuta ili crvena.
Iz ove se kore proizvadja svemu kulturnom svjetu poznati Ijek
»kinin«.


Veoma je čudnovato, da se je vrlo malo po čovječanstvo
toli koristnih proizvoda moglo iz tudjih strana u Europi udomiti,
a da ti goetovi nisu bili u početku, pa i kasnije kroz