DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 12. u ZAGREBU. 1. prosinca 1907. God. XXXI. Pretplata za neolanove K 12. na godinu. — članovi šumar, đružtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podu pir a. jude K 20. - Za redovite članove I. i´azređa K li), i 2 K pristupnine. — Za lugarako. osoblje K. 1´. i K i. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lugarsk´ viestnik´ dobivaju članovi lugari badava. Članarinu prima predsjeđnietvo družtva. Uvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/i stranjjoe 5 K. 20 fli.; za ´/< stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust Akademija ili sveučilište. Od 9—16. rujna o. g. obdržavana je u Straesburgu, ovogodišnja glavna skupština družtva njemačkih šumara. Skupštini je prisustvovalo više od četiri stotine najodličnijih šumarskih tehničara i upravnika iz svijuh krajeva njemačkoga carstva. Izmedju pitanja stoječih na dnevnome redu, bilo je ovaj put, svakako i po nas zanimivo pitanje; imad u li šumarsko upravni činovnici svoju naobrazbu sticati na osamljenim stručnim školama, šumarskim a k a d am i jama ili na sveučilištima? Ovo je pitanje i u Njemačkoj već od dulje vremena na dnevnom redu, u svim mjerodavnim šumarskim krugovima — a da ipak još sve do sada nije i konačno riešeno. Istina, već se je g. 1874. velika skupština njemačkih šumara u Freiburgu, ogromnom vedinom izjavila u prilog prenosa šumarske obuke sa akademija na sveučilište, nu proveden taj zaključak ipak još nije u svoj svojoj cielini. jer, ma sve da je od onda, večina njemačkih država od kandidata šumarske uprave zahtjevala, osim stručnoga naukovanja na akademijama još i više semestralni polazak sveuČilištnih nauka, ostalo je ipak težište stručne naobrazbe još nadalje na stručnim Školama. To je i bio razlog, da je to med juti m već i po Njemačke šumare goruče pitanje, došlo ove godine opet i na dnevni red napred spomenute velike skupštine u Strassburgu. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 434 — Na ime onih njemačkih šumara, koji zahtjevaju konačni i posvemašni prenos šumarske obuke šumsko upravnoga činovničtva na sveučiUsta, podnio je sveučilištni profesor Dr. Endres iz Monakova, skupštini sliedeće rezolucije: 1. Šumarske se akademije, u koliko nose još uvijek obiližja osamljenih tehničkih stračnih škola, ne mogu danas više smatrati sgodnim sjedištem, za naobrazbu kandidata šumarsko upravne slulbe. 2. U koliko se praktična djelatno^^t šumarsko-upravnih činovnika, dan danas sastoji najmanje u polovici iz lih upravnoga poslovanja, koje i opet predmjeva temeljito poznavanje državno upravnih i javno pravnih nauka, potrebno je, da se već i 8 obzirom na to, višja šumarska obuka organički spoji sa sveučilištem. Osim toga pako, potrebno je to pripojenje sveučilištu, jol i iz sliedećih razloga : a) Toli po profesore, koli i djake jeste duševni i družtveni saobračaj sa zastupnicima pripadnika drugih znanstvenih krugova, bogati izvor za nova poticala kao i proširenje iutelektualnog vidokruga, a time de se izbjeći stručnoj jednostranosti. b) Samo sveučilište kadro je docentima pružati izdašna pomagala za iztraživanje, a djacima prilike, prisvojiti si i osim stručne naobrazbe potrebnu obću naobrazbu. c) Podpuno socialno i službeno izjednačenje šumarskoga činovničtva sa visim činovnim razredima inoga činovničtva, može se postići jedino na osnovu istovredne i istovrstne naobrazbe. 3. Trajanje naukovanja na sveučilištu valja odmjeriti sa četiri godine. 4. Korist t. z. praktične obuke, prije nastupa akademičkih nauka, nestoji u pravom razmjeru sa u to ime potrošenim vremenom. 5. Spoj šumarske obuke sa gospodarskim naučnim zavodima, može samo štetno uplivati, pak se stoga mora nobijati, i napokon |
| ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 435 — 6. Neobhodno je važno, da se u Njemačkoj, sadanji broj naučnih zavoda za višju šumarsku obuku — snizi na najviše tri do četiri takova učilišta. Zagovornici šumarskih akademija i opet, podnieli su putem ravnatelja šumarske akademije u Miindenu, nadšumarnika Riebela, skupštini sliedede protuprćdloge: 1. Potreba izkljuČivog prenosa višje šumarske obuke na obće visoke škole — sveučilišta, politehnike - nemože se priznati. Temelj šumarske znanosti sačinjavajude naravoslovne znanosti kao i šumarsko tehnički predmeti, naučaju se sgodnije na posebnim, odgovarajuće uredjenim — te sa poučnim šumama u neposrednoj svezi stojedim stručnim visokim školama. 2. Nastavnicima stručnih visokih škola, treba staviti na razpoložbu i valjana pomagala za znanstveni rad, a i njihov se socialni položaj imade i po stepeuu i po plaći odgovarajuće urediti, a uz to se treba pobrinuti i za podmladak vrstnih šumarskih na=!tavuika. i). Temeljita, današnjem stanju znanosti odgovarajuća naobrazba za šumsko upravnu službu, zahtjeva najmanje četirgodišoji nauk, od kojega bi morale bar tri godine zapasti nauke na visokoj stručnoj školi. Sam portdak naukovanja pako mogao bi se najsgodnije tako udesiti: a) Preduvjeti; svjedočba zrelosti koje realne gimnazije, reformirane ili humanistične gimnazije ili višje realke. b) Polgodišnja predvježba u šumarskoj službi — tečajem jednoga zimskoga semestra, uz vodjenje poslovnoga dnevnika. c) Jednogodišnji polazak sveučilišta, u svrhu slušanja bar sliedećih predmeta: zemaljsko i državno pravo, upravno pravo, narodno gospodarstvo, upravna politika šumarstva, financijalna znanost i povjest gospodarstva. d) Jednogodišnja služba u vojsc", koja se godina ipak nebi smjela uračunati i u vrieme sveučilišnog polazka poi 3. Pod b) i c) spomenuto vrieme moglo bi se po volji razporedati nu svakako prije polazka akademije. e) Trogodišnje naukovanje na stručnoj visokoj školi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 436 f) Polaganje prvog znastvenog državnog ispita u dva djela. g) Nakon ostavke škole, ima sliediti dvogodišnja praktična služba i vježba u šumi, uz uvjet da se stanoviti dielovi toga vremena posvete šumsko čuvarskoj, šumsko gospodarskoj službi, taksaciji kao i poslovanju kod koje nadzorne oblasti, h) Polaganje drugoga (državnog) izpita. 4. Prvi (teoretsko-znanstveni) izpit, imao bi se uz to podieliti u dva diela, jedan dio bi imali kandidati polagati koucem trećega najdulje četvrtoga semestra, za na stručnoj visokoj školi sprovedenoga vremena. Ovaj bi se izpit protezao na predmete naravoslovnih znanosti, pravoslovje i obće teoretsko praktično upravoslovje. Nakon dalnjih trijuh, najviše četiri semestra, imao bi kandidat onda polagati još i konačni izpit. Ovaj bi imao obuhvaćati geodeziju, sve predmete šumarsko tehničke struke i politiku šumarstva. Osobita važnost imala bi se kod tih izpita polagati i na izradbu samostalnih izpitnih radnja. Izpitno povjerenstvo sačinjavaju odnosni nastavnici akademije. Uz ta dva predlagača i izvjestitelja, iznio je onda još tajni i šumarski savjetnik pl. Bentheim iz Hanovera sliedeći posredujući prtdlog; „VIII. glavna skupština njemačkih šumara u Strassburgu zaključuje u svrhu, da se već jednom i u Njemačkoj poluči toli željena jednohčnost višje šumarske obuke ; kao i sbog odstranenja opreka postojećih izmedju pristaša visoke škole i stručno školske šumarske obuke; provedu sliedeći zaključci: I. Temeljn o načelo . Teoretska-znaastvena pređnaobrazba neka se stiče na sveučilištu, uz najmanje trogodišnje trajanje naukovanja. II. Provedbena načela: 1. Dokinuće t. z. predprakse 2, Izdanje novih naučnih osnova i izpitnih propisa uz a) odstranenje svih nepotrebnih nuzgrednostih i b) izbor valjanih stručnih nastavnika i izpitatora. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 437 — 3. Sloboda naukovanja — koja jur postoji i na sveučilištima. 4. Preustrojstvo šumarskih akademija u strogo šumsko upravne akademije, kojima bi nadležala takodjer i eventualna dalnja naobrszba starijih stručnjaka. Ovi su Bentheimovi predloži medjutim — ved po odboru šumsko gospodarskoga vieda — a limine zabačeni, tako da onda nisu ni došli pred glavnu skupštinu — koja je nakon svestrane debate — ogromnom vedinom prisutnih, uz Endersovu resoluciju — prihvatila sliededi zaključak: »Sveukupna se višja šumarska obuka u Njemačkoj imade prenjeti na sveučilišta, a vrieme nauke proširiti bar na četiri godine.« Tim su sada ved po drugi put prvaci i zastupnici njemačkoga šumarstva, malo ne jednodušno izrazili želju, da se pojedine do sada još u Njemačkoj postojeće t. z. osamljene šumarske stručne (akademije) škole, u interesu stvari i struke, kao dsnašnjim zahtjevom vediue dogovarajude institucije što prije dokinu, a sveukupna naobrazba šumarsko upravnoga osoblja prenese na sveučilišta. U ostalom se drugi zaključak dan danas nije mogao, ni od strane onih izčekivati, koji mišljahu, da im je bud skojih razloga ipak još dužnost, da, pa bilo i poslednji put lome koplja u prilog šumarskih akademija. Bavarska je prema tome ved zaključila, u dogledno vrieme dokinuti svoju visoku šumarsku školu u Aschaffenburgu, a sliediti će ju po svoj prilici skorim Saska i Pruska. A tek onda će se, kako je to prof. Endress zgodno iztaknuo, moči i doista i podpuno socialno i službeno izjednačenje šumarskoga činovničtva sa ostalim višjim činovnim razredima oživotvoriti. * Bilo to na razmišljanje i uvažanje i našim mjerodavnim krugovima, u oči još uvjek visećeg pitanja o konačnom riešenju i uredjenju višje šumarske obuke u Hrvatskoj. |