DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 471 —


šumski proizvodnici upozoruju na tu načelnu riešitbu. Odnosna stavka


pristojbene tarife glasi:


Podnesci na erarijalne tvornice i obrtne podhvate, kao i na ravnateljstva
državnih i pod državnom upravom stojećih zakladnih dobara,
ako se ovakvi podnesci izključivo tiču samo predmeta; spadajućih na
neposredne poslove ovih podhvata ili ravnateljstva, i ako su takovi, da
nebi podpadali pod pristojbu, kad bi se na sukromnu osobu u shodnom
poslu upravili". „Tršćanski Lloyd".


Lu»ar imoTne obćiu« ue inože biti objektom zloeiiistTa zavedenja
zloporabe uredovue vlasti (§. l>o k. z.) — Rješitba kr.
stola sedmorice kao suda kasocionalnoga od 25. kolovoza IGOiJ. br.
8293.) Osudom kr. sudbenog stola u 0. od 17. svibnja 1906. br. I.
34—06. proglašen je Ilija V. krivim, da je 8. siječnja 1906. u G. lugara
imovne obćine 0 Milana M., koji ga je 6. siečnja 1906. zatekao
u šumi imovne obćine 0. zvanoj „Kamačnik" u kradji jednoga bukovoga
stabla, došao u njegovu kuću i postavio na stol 2 krune, rekao
mu: „Evo Vam za dupljak vina, pa me nemojte piijaviti, niti ste vi
vidili mene, niti sam ja vidio vas", pokušao nagovoriti, da ga kao
pravoužitnika rečene imovne obćine ne prijavi radi te kradje nadležnoj
oblasti, te tim nastojao darom zavesti urednika na povredu uredovne
mu dužnosti, čime je počinio prekršaj suprot javnim ustanovam i n^.redbam
spadajtićim na obću sigurnost označenu u §. 311. k z.


Žaobu ništovnu, koju je proti toj osudi uložilo kr. državno odvjetničtvo
zabacio je kr. stol sedmorice po § 282. IV. b) k. p.


Razlozi : Kr. državno odvjetničtvo napada prvosudnu osudu kao
ništetnu po toč. 10 §. 277. k. p. navodeć, da je presudni sud krivo
tumačio i uporabio kazneni zakon, kad uzimlje, da je lugar imovne obćine
doduše javni urednik u smislu §. 101. k. z. ali da se pokušanim
zavedenjem istoga na provredu uredovne dužnosti ponudjenim mu
darom, ne može počiniti zločinstvo zavedenja na zloporabu uredovne
vlasti po §. 105. kaznenog zakona, jer da on nadzirač šume imovne
obćine, ne riešava poslove javne uprave u smislu §. 105. kaznenoga
zakona.


Kr državno odvjetničtvo drži nasuprot, da lugar imovne obćine,
vršeći nadzor nad šumama takove obćine, riešava poslove javne, jer
imovne obćine stoje pod nadzorom vlade i jer su činovnici istih izjednačeni
po zakonu državnim činovnicima.


Ovo tumačenje ustanove §. 105. kaznenog zakona je
k r i V o, jer premda se imadu lugari imovnih obćina smatrati javnim
urednicima u smislu §. 68. i 101. kaznenog zakona, to oni ipak ne
mogu biti objektom zločinstva §. 105. kaznenog zakona, već samo pre