DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1907 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 471 — šumski proizvodnici upozoruju na tu načelnu riešitbu. Odnosna stavka pristojbene tarife glasi: Podnesci na erarijalne tvornice i obrtne podhvate, kao i na ravnateljstva državnih i pod državnom upravom stojećih zakladnih dobara, ako se ovakvi podnesci izključivo tiču samo predmeta; spadajućih na neposredne poslove ovih podhvata ili ravnateljstva, i ako su takovi, da nebi podpadali pod pristojbu, kad bi se na sukromnu osobu u shodnom poslu upravili". „Tršćanski Lloyd". Lu»ar imoTne obćiu« ue inože biti objektom zloeiiistTa zavedenja zloporabe uredovue vlasti (§. l>o k. z.) — Rješitba kr. stola sedmorice kao suda kasocionalnoga od 25. kolovoza IGOiJ. br. 8293.) Osudom kr. sudbenog stola u 0. od 17. svibnja 1906. br. I. 34—06. proglašen je Ilija V. krivim, da je 8. siječnja 1906. u G. lugara imovne obćine 0 Milana M., koji ga je 6. siečnja 1906. zatekao u šumi imovne obćine 0. zvanoj „Kamačnik" u kradji jednoga bukovoga stabla, došao u njegovu kuću i postavio na stol 2 krune, rekao mu: „Evo Vam za dupljak vina, pa me nemojte piijaviti, niti ste vi vidili mene, niti sam ja vidio vas", pokušao nagovoriti, da ga kao pravoužitnika rečene imovne obćine ne prijavi radi te kradje nadležnoj oblasti, te tim nastojao darom zavesti urednika na povredu uredovne mu dužnosti, čime je počinio prekršaj suprot javnim ustanovam i n^.redbam spadajtićim na obću sigurnost označenu u §. 311. k z. Žaobu ništovnu, koju je proti toj osudi uložilo kr. državno odvjetničtvo zabacio je kr. stol sedmorice po § 282. IV. b) k. p. Razlozi : Kr. državno odvjetničtvo napada prvosudnu osudu kao ništetnu po toč. 10 §. 277. k. p. navodeć, da je presudni sud krivo tumačio i uporabio kazneni zakon, kad uzimlje, da je lugar imovne obćine doduše javni urednik u smislu §. 101. k. z. ali da se pokušanim zavedenjem istoga na provredu uredovne dužnosti ponudjenim mu darom, ne može počiniti zločinstvo zavedenja na zloporabu uredovne vlasti po §. 105. kaznenog zakona, jer da on nadzirač šume imovne obćine, ne riešava poslove javne uprave u smislu §. 105. kaznenoga zakona. Kr državno odvjetničtvo drži nasuprot, da lugar imovne obćine, vršeći nadzor nad šumama takove obćine, riešava poslove javne, jer imovne obćine stoje pod nadzorom vlade i jer su činovnici istih izjednačeni po zakonu državnim činovnicima. Ovo tumačenje ustanove §. 105. kaznenog zakona je k r i V o, jer premda se imadu lugari imovnih obćina smatrati javnim urednicima u smislu §. 68. i 101. kaznenog zakona, to oni ipak ne mogu biti objektom zločinstva §. 105. kaznenog zakona, već samo pre |