DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 51 -
Najvedi dio ugljika ostao mu je u ugljenu, a kod 150—300"
izhlapilo ga je samo ´/s *


U posve zatvorenoj posudi (pod tlakom !) ougljenjuje drvo
mnogo brže i kod niže temperature. Destilacijom stvara se
crveni ugljen tek kod 270°. a grijanjem u zatvorenoj posudi
već kod 180". Kod 300—400" u zatvorenoj posudi drvo se
formalno raztali, talina curi i liepi se po stienama posude,
ohladjena je naduvena, svjetlucava crna masa.


Razabrati demo iz mojih pokusa, da drvo destilovano
evakuiranjem gubi znatno više ugljika u hlapive proizvode
(— a to je bilo i za očekivati ) nego kod običnog tlaka.


Razne vrsti drza daju i razne količine produkata jednakim
grijanjem.


Violett e je posve jednakim postupkom dobio od iztraženih
72 raznih vrsti drva medju 30 i 547o ugljena; ugljen
raznog drva, priredjen jednakim načinom kod iste temperature
imao mu je razan sastav (diferencije u sadržaju C do 157o).
0 količinama inih destilacionih (tehničkih) proizvoda kod suhe
destilacije raznovrstnog drva vriedili su dugo kao mjerodavni
rezultati iztraživanja Petersovih . On je (medju mnogim
inim) našao da dok n. p. suha jelovina (laganom destilacijom)
daje 26-17o ugljena, 40´97o drv. octa (sa 2-8C2H,02) i
10´07o katrana, to hrastovina daje uz jednake uvjete 24´9
ugljena, 47"67o drv. octa (sa 5-4 CnH402) i 6*47o katrana, a
bukovina 23-8 ugljena, 46-37o drv. octa (sa 6´3 C4H4O i
6-270 katrana.


Medjutim je T h e n i u s, radeć u praksi, razabrao, da ti
navodi nisu izpravni. Crnogorično drvo** daje uviek znatno
manje ugljena (do 217o) nego tvrdo bjelogorično drvo (oko


* Pokus je taj poučan, pak me je ponukao, da destilujem drvo u mogućem
vakuumu (t. j . i bez atmosferskog tlaka) ap 92´ II. 239
** Suhu destilaciju crnogor. drva ne ću đa obradjujem, jer bih predmet odviše
proširio i po tom komplikovao. Smola sadržana u takovu drvu producira sa svoje
strane dest. produkte, koji su djelomično iitovrstni sa onima same drvne substance.
Tako po Grimmu n. p. (Ann. 107.255) destilacijom same smrekove smole prelazi
najprije kiseo vodenast destilat (t. z. terpeninaka voda): l^oji sadržaje 10—11% octove
kiseline, a i Pichbnrn je (Ch. N, 23´3ii) suhom dest. raznih smola uviek dobio octove
kiseline.