DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 52 257o* kad se ouglenjuje postupačno do kraja; dosljedno tomu nisu ni gornji navodi o količinama deatilata pouzdani. / Thenius nalazi doduše takodjer, da količine destilata ovise i 0 starosti drva i o kakvodi organa (deblo, granje, korenje itd.) ali da su uza sve to Petersove brojke (gl. i tabelu na drugoj strani) svakako previsoke. Dakako, da izdašnost produkata ovisi u velike i o kon-´ strukciji aparata, u kojima se radi, a onda i o suhodi drva, (množini sadržane vode), pak se i s tog gledišta tehnički rezultati imadu prosudjivati. Mjerodavniji su precizni pokusi laboratorijski, ali ovi se ne smiju prispodabljati sa tehničkimi, kad se izvadjaju n. p. onako, kako su ih izveli R a m s a y i Chorle y (Ch. Z. 1892. 653). Oni sa n. p. od bukova drva dobili destilovanjem kod nizke temperature 6´027o octove kiseline i 5´317o metilalkohola, a destilovanjem do visoke temp. 6-547o octove kis-line i 6*08 metilalkohola. Destilovali su iz staklenog evakuiranog aparata, i na to se u prvom redu imade odbiti golema razlika u izdašnosti metilalkohola prema izdašnosti, što ju nalaze drugi iztraživaoci i tvorničari*. I drugi Ramsay i Chorlejevi pokusi su interesantni, i za to ih ovdje u kratko iznosim. Destilovanjem hrastova, bukova i jasenova drva (J. S. I. 11 "3 95) iz staklenog posudja bez pristupa zraka uz razne uvjete i do raznih temperatura dobili su razne količine produkata. Glede količine ugljena potvrdjuju nalaze dotadanjih iztraživalaca — dakle u glavnom Violetta ~ ali glede ostalih produkata se znatno razilaze od drugih. maksimaltemp. 500" maksim, temp. 350" hrast, bukov, jasen, hrast, bukov, jasentežina drva 167 180 134 181 187 150 7o drvnog ugljena 24-55 25-66 25-37 33 70 34-22 34-36 7o destilata 58-69 59-33 59-70 5fi-35 53-47 54-00 7o COo absorb. sa KOH 9-58 9-23 9-70 6-40 7 49 8-00 * A ne, kako to u njekim knjigama kažu, na metodu opredjeljenja alkohola ´fo je tek đrugofni razlog. |