DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 55 —


promj.) destilovao raznovrstno drvo, razne dielove istog drveta,


iHtovrstno zdravo i bob stno drvo itd. hladeć savršenimi hladili


hlapive produkte, da se što podpunije kondenzuju i opredje-


Ijujud u njima važnije sastojine.


On dolazi do zaključka, da kada se postupa posve jednolično
i računa na suhu drvnu tvar, onda razne vrsti drva ne
i plina, kako se obično misli; ali su znatno različiti sastavi
tih destilata. Tako je golerua razlika u absolutnoj i relativnoj
količini octove kiseline u drvnom octu raznog drva i raznih
dielova drva: bjelogoričko drvo daje je znatno vise od crnogoričnog,
drvo debla više od grana, drvo vise od kore, zdravo
drvo više no bolestno. Slično je i sa metilalkoholom. Izvadak
iz tabela njegovih donio saoa na str. 50.


Analognih pokusa i opredjeljenja inih, u malim količinama
se nalazećih sastojina u drvnom octu nema. do li nješto objelodanjenih
tehničkih izkustva o količinama dobivanog metilalkuhola.
Tako Taw8it t studirajuč suhu destilaciju bjelogoričnog
drva u veliko u Škotskoj (D 258"370) upozoruje da
se najracionalnije radi medju 350 i 400", akoprem se grijanjem
nad 400" kako izkustvo u velikoj industriji uči — veli on —
stvara više octove kiseline — ne acetona, kako bi se očekivalo,
a niti metilalkohola, kako se u mnogim knjigama piše (da se
nad 400" još metilalkola stvara) Po njemu se od 100 dielova:


hrastovine dobiva 24:"9 diel. ugljena 6-4 diel. katrana — i 5*4


d. Ca, H^, O2 — jelovine dobiva 28*0 diel. ugljena, lO´O d.
katrana i 27 C^ H^ Oj.
Što se pako tiče sa:?tojina gotovih tehničkih destilata, 0
kojima sam uvodno historijski odpočeo, nastaviti ću stvarno,
jer bih inače promašio svrhu. Govoriti ću najprije 0 ugljenu
a nastaviti sastojinama drvnoga octa, onda katrana i konačno
plinovima.


(Dalje slijedi.)