DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 79 — Form und Inchalt der VVeissfohre. Vom Adalbert Schiffel, Wien. V. Frick 1907. Der Deutsche Wald. Von Dr. H. Hausrath, Leipzig Verlag Teubner. 1907. Preis K 1-60. Raubzeugvertilgung im Interresse der VVildhege. Von W. Stach. Verlag Paul l´arey. Berlin 1907. Preis K 4´20. Katechismus der Forstbenutzung. Von F. X PoUak Wien. C. Frome. 1907. Freiss K 2. Beweise fir die Unrichtigkeit der Reinertragslehre. Von Hans Honlinger. Verlag C. Fromme Wien 1907. Preis K 1´20. Hausschwamm — Forschungen Von Dr A. Moller. Verlag Gustav Fiselier in Jena 1907, Zakoni o zaštiti slobode izbora, o izbornom redu i o uredjenju sabora Naklada G, Trpinca. Zagreb 1908. Ciena 20 filira. Različite vijesti. Tvornica hrastovog izvadka — braće Čerich u Mitrovici, obustaviti će, kako novine javljaju dalnju proizvodnju tanina iz hrastovih odpadaka. Ovo je jedna od najstarijih i najveć h naših drvotrošećih tvornica te vrste, koja je radila sa o—400 radnika, te bi njezino dokinuće bio težki udarac po tamošnji kraj. Zanimalo bi nas. da nam tko još i koju pobližju o tom dogodjaju objavi. C. i kr. visoka škola za kulturu t a u Beču. Nedavno tiskom izdani program visoke škole za kulturu tla, za školsku godinu 1907./908., sadržaje podatke o osnuću te visoke pkole, kao i sve saveme zakone i naredbe, zatim propise glede oprosta od naukovine i podiehvanja stipendija i t d. Zatim shede propisi o polaganju običnih i državnih izpita, kao i rigoroza. U drugom dielu objelodanjen je status nastavnika, nova naučna (snova i red piedavanj?«. 1 olag programa broji učiteljski sbor le visoke škole danas 18 redo\itih i 4 izvanredna profesora, 27 honorarnih i privatnih di cenata, 1 pristava 2 kons ruktera, 15 asistenata i 5 ucMteljn. U dodatku izneseni su i svi podatci t. z. Studentenheima — (djačkog doma) za s-iiomašnije s ušaće. Program se taj može nabaviti putem tajničtva visoke škole Pregled polazka šumara na sveučilištu u Miinchenu poram od g. 1878. dalje, izkazuje za posljednjih 18 godina, poprečno |
| ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 80 — za svako poljede po 95 slušača šumara. Napose u zimskoni pol^edu 1905/1906. bilo ih je 45 domaćih bavaraca. 18 njemaca iz ostale Njemačke i 16 inozemaca, a u ljetnom poIjeću 1906 , po istom redu 45, 32 i 14. Na visokoj šumarskoj školi u Aschaffenburgu bilo je u svemu slušača g. 188U./81. — 80, 1890./91. — 76, a 1895./96. njih 174, 1898/99. — 116, 1900/01. — 70, a 1905./06 njih 76. Počam od g. 1900. ograničen je na tom učilištu broj domaćih kandidata na državne službe na ukupno 20. Pinus Banksiana Lamb. (Banksov bor) upotrebiti će se glasom zaključka dolnju austrijanskog zemaljskog odbora za pošumljivanje, u svrhu novopošumljenja pjeskulja na t. zv. Marchfeldu. Dokazano je pokusi, da je ta vrst bora najsgodnija od inih vrsti drveća, za novo pošumljenje takovih i tomu sličnih površina Što se samog tog bora tiće, budi spomenuto, da mu je pradomovina u Kanadi, ođkuda je još g. 1785. prenesen u Eoropu. U Njemačkoj izvedeni su u novije doba veći novonasadi s tim borom, napose poticajem prof Mayera. Banksov bor je drvo druge veličine, njegovi su zahtjevi s obzirom na stojbinu vrlo čedni - još čedniji od našega prostoga bora, a uspjeva takodjer i na vlažnom i močvarnom tlu Prirastom svojim nadkriljuje prosti bor. Počamši od treće godine izbije po 2 — 3 vršna izbojka godimice. Poprečno dosegne visirm od 15 — 20 m Zahtjevi svjetla su mu manji nego U oni od bieloga bora. l´roti suši, mrazu i osipavanju četinja pokazuje vehku odpornost — jedino što je podvrgnut oštećenju po div- IjacM. Uporabivost imade istu kao što i naša obična borovina, nu vrstnoća drva manja mu je od one obične borovine. Gitna sjemena doduše je danas još dosta visoka — (oko K 60 za Kilogram,) pak >-e obzirom na to bolje izplačuje nabava presadnica - inače se pako sa sjemenom postupa isto tako kao što i sa sjemenjem običnoga bora Biljk«; neka se što mladje presadjuju, jer će nam kašnje jako razvito korenje inače praviti neprilika. Napose je taj bor zgodan i za popunjenje plešina i čistina po jur starijim borovim kulturama na ruljevitom i naplavljenom tlu — kao i kod radnja oko uredjenja vododerina. Nebi li se s obzirom na sve to — na zgodnim mjestima i koci nas poduzeo koji pokus sa uzgojem toga drva ? Bilo bi umjesno. Uiedjuje profes r F. Ž. Kesferč.´nc k Tiskara C. Albrecht (Maravic i Deoak ) |