DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1908 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 43 <
3lckel podvrgav (Pog Au. 83-272,557; 84*101) dotadanje


radnje kontroli, otvara bistriji pogled u produkte suhe desti


lacije drva. On nalazi, da u „sirovoj drvnoj žesti" osim me


tilnog alkohola imade množtvo hlapivih tjelesa, koja su si i


sastavom i svojstvima vrlo bliza, a sva su derivati octove ki


seline, nastali od nje kod visoke temperature izstupom eleme


nata vode i CO2. Prema temperaturi — veli on — kod koje


se octova kiselina raztvarala, oslobodjeni se radikal (C^ He O)


različito jako polimerizuje i tako nastaje Čitav niz srodnih


tjelesa.


Destilacijom sirove drvne žeste sa Ga Cl^ (da odstrani
sav metilalkohol) dobio je i Voelcke l hlapivu tekučinu, koja
je frakcionovanom destilacijom u laglje hlapivom dielu (55—71")
pokazala sva svojstva Schweizer i Weidmannovog ksilita, a u
drugom, teže hlapivom (70—120"), njeka svojstva njihovog mezita.
Medjutim pomnijim iztraživanjem dokazuje, da je prva
frakcija, a po tom i Schweizer-Weidmanov »ksilit« smjesa od
3 tiela: metilacetata, acetona i još jednog, kod 61—62" hlapivog
tiela, koje Voelckel krsti „ksilitom", a i za drugu frakciju,
po tom i za mezit, dokazuje, da je takodjer smjesa i to
kondenzačnih produkata njegova ksilita i acetona.


Kad je pri takovom razvitku stvari Berzileu s (1837.),
kritizujud rad Dumas i Peligotov (od 1835.) 0 drvnoj
žesti izrazio bio sumnju, stvara li se kod svake suhe destilacije
drva »mezit«, a Dobereine r (1839.) doista našao
znatnih razlik a medju sirovom drvnom žestom Dumasovom
i Njemačkom, a Gmeli n medju Liebigu od iztraživanja preostalom
drv. žestom (englezkom) i Dumasovom (francuzkom)


— upozoreno je bilo time na potrebu obzira na materijal, koji
za iztraživanje služi. Nije dovoljno uzeti samo koji god tehnički
drvni ocat, ved treba uvažiti, i kojim načinom je taj priredjen.
Stalo se iztraživati i samu raztvorbu drva povišenom temperaturom
i pirogene reakcije pri tom.
Dakako, nije čudo, da je u množtvu različitih mnienja te
dobe bilo i množtvo zabluda i nesporazumljenja; ali ja nemam
*