DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Žeženjem Mg-i Ca-formijata dobiva se karbonat, a grijanjem formijata sa vodom na lOO—175" u zatvorenoj posudi stvaraju se ili karbonati ili slobodni oksidi uz CO, COj i H (Riban BI SS.ioa). Grijanjem metilformijata raztvara se on ovako: HCOO.CH3 - CH3 OH + CO. malo HCOO.CH3 = CH, + CO, ((Volhard, An. Cb. Ph. 176.jas); etilformijat grijan na 300" pada ovako: H.COO.C2H5 = CO -f H2O +CaH4i HCOO.C2H5 = €02 + H2 + C2H4 (Engler i Gr ino, B. B. 60 2921) i t. d. (Nastavak slijedi). Tehnika u šumarstvu. Piše: Srećko Majer. Kada su u drugoj polovini prošloga stoljeća, načela najvećega Ćistoga prihod« sve više pristaša sticala, pokazala se je potreba, da se sva na raspolaganju stojeća sredstva u tu svrhu izrabe. Šumsko gospodarstvo, koje je do tada svoje metode iz empiričkih rezultata crpiti moralo, nije se moglo na ovim temeljima dalje razviiaJ. nego je posegnulo u pouzdanije sfere ljudskoga stvaranja, staviv se u okrilje nauke, koja je imala da zamijeni nestalnu empirik u i nepouzdana is kustva. Prirodne nauke i matematika uz mnoge ogranke narodnoga gospodarstva, fizike, kemije i drugih brojnih nauka, pružali su šumarima obilje izvora, da svojim brojnim iskustvima dadu naučnu podlogu, da iz šumskoga gospodarstva stvore šumarsku znanost. Ovaj razvoj šumarskih nauka, koji još uvjek nije dokučio visinu svojih temeljoih disciplina, pokazuje još uvjek težnju, da se što više razgranjuje i da prima a se sve, što bi temeljna načela šumskoga gospodarstva podupirati i razvijati moglo. Zato i vidimo, da su se uz temeljac i čisto šumarske nauke razvile, brojne pomoćne nauke, kojima je svrha, da razvoju racionalnoga šumarstva odrede što jasnije kolotečine, da mu pomognu, da se vine u visina i da se što prije stavi 0 bok svojim najbližim predtečama, Čistim nauk a ma. Kraj brojnih pomoćnih disciplina, koje su pri razvoju »današnjega šumarstva znatniju ulogu igrale, stoji izvan svske |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 100 sumnje u prvim redovima šumarska tehnika, koja je^ vrlo sličnim putem kao i šumarstvo do današnje svoje važnostiTeličine polaziti morala. Tehnika u šumskom gospodarstvu neima dugotrajne svoje povjesti. Bez racionalnoga gospodarstva nije moglo biti govora o vedim investicijama, a o racionalnom šumarstvu može tek nakon nauke Presslera i Hartiga govora biti, jer sve ono, što je toga prije bilo, nije na znanstveno šumarstvo osobito uplivalo. Prema tomu ne mogu niti o oaim tcliničkim radnjama, poglavito prometiliraa, koja su kod eksploatacije šuma, bolje rekuć kod uništavanja šuma, u predjašajim vremenima sudjelovala, kao dijelu šumarstva govoriti, jer kada govorimo o paraoćaim naukama šumarstva, onda može biti govora samo o onim pomagalima, koja u sVladu sa načelima šumskoga gospodarstva, pripomažu podignudu njegovom. Tehnika je ovim načelima u novije doba od sviju pomočaih iHsciplini najviše pridonijela: Šumsko gospodarstvo, koje vee po naravi svojoj producira tešku i obzirom na promet obilno dimenzijoniranu robu, upućeno je na onakova sredstva, koja 6e ove poteškode što više umanjiti i zapreke do stanovite granice eliminirati, jer uije svejedno, da li su n ši produkti, prije nego što predju u ruke konzumenata, opteredeni sa dovozninom x ili y, jer bi jedna od njih uz sianovite okolnosti znatno manja mogla biti, a ovaj manjak, kojega pri tom zaštedirao, znači u našem gospodarstvu višak , za kojim svaki gospodar teliti mora. U novije doba izbija ova težnja i u praktičnim radovima sve više na površinu i neima sumnje, da de u najkradem vremenu postati nerazđruživa sa šumskim gospodarstvom. Ali nijesu prometila jedini faktor u naŠ3m gospodarstvu, koje smo u ovom nastojanju od tehničara preuzeli, jer na^^tojanje naših šumara ne može se nikako ograničiti sa nekim stanovitim djelokrugom, tu ne može biti govora o nekim stanovitim granicama rada i mi moramo nastojati, da sve ono, što se sa drvom dogadja, sav onaj proces, kojemu su naše surovine podvržene, tako dugo stoji pod našim uplivom, pod |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 101 — tiašim nadzorom, dokle god ne dodje u ruke pravome konzumentu. Tek uslijed ovoga nastojanja možemo opravdati i sve to opsežnije programe šumarskih učilišta, koja već niti najkompliciranije kemijske procese pri uporabi sadržine drvne mase ne isključuju. Tvorenje drvnoga ugljena, octa, acetona, terpentina, celuloze, tanina i bezbroj drugih produkata drva, imalo bi po tom i šumaru u tančine poznato biti i u danom slučaju imao bi makar i ovim putem izrabiti produkte svojega gospodarstva, dignuti im cijenu i pokazati svijetu, kako daleko racijonalno šumsko gospodarstvo sizati može. Izgradnja pilana i njihov najshoduiji uredjaj mora biti isključivo zadača šumareva. Teoretičku obuku u tom poslu morao ei je na šumarskoj školi steći. Tamo je imao prilike upoznati se sa sredstvima i načinom, kako bi se eventualno energija vodene sile na najpodesniji način izrabiti mogla, kako ovu silu na motore prenijeti i u zasnovanoj tvornici izrabiti. Dapače i izgradnja sviju kulturno tehničkih i meliracionih radnja, izvedba ribnjaka i drugih uredaba ne smije se u šumi prepustiti drugome, van šumaru samomu, jer u svim ovim poslovima pa bili oni kako mu drago komplicirani, moramo imati na umu, da se tu u prvom redu radi o interesima šumarstva i o šumi samoj, pa zato će šumar najbolje znati, da sva ova poduzeća dovede u sklad sa glavnom njihovom svrhom. Šumsko se gospodarstvo razlikuje od svakog drugog gospodarstva svojom, za laika nepojmljivom dugotrajnošću, tako, da de rijetko kojemu moguće biti, da si stvori pravi račun o rentabilitetu stanovitoga poduzfća. Radi toga moramo mi šumari nastojati, da se žto bolje upoznamo sa rezultatima drugih produktivnih struka i da njihova sredstva izrabimo u naše svrhe, da ih presadimo u našu struku, da naše znanje proširimo sa svim onim tečevinama, koje su u drugim strukama iz naše produkcije crpili korist, da na taj način stvorimo jednu skladnu cjelinu, nasu :dumarskuzuanost. Evo, na ovaj način moramo nastavljati započete radove naših \elikih predčaauika Presslera, Hartiga i drugih; |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 102 — jer kada su nam oni na dušu stavili, da ne gledamo u šumi samo drvljem obra-^lu površinu već i kapital, koji mora odbacivati neku stanovitu dobit, glede koje moramo nastojati, da bude po mogudno^^ti i najveda, onda nara svakako nijesu svojim »postotkom zrelosti« mislili ograničiti taj naš rad. Njihove idee našle su n postotku zrelosti tek jednu realnu formu, koja je u njihovim savremenim prilikama mogla biti najbolja, ali time nam svakako nijesu rekli dovde i ne dalje, jer u onim mislima, koje je Pressler u svom racionalnom šumarstvu iznijeo, nalazimo bitnu sadržinu u tora, da tražimo najvedu dobit. Ako smo sada nakon nekoliko decenija našli i druge načine, koji nam omogućuju povećanje ovoga prihoda, to smo uvjereni, ako ih upotrebimo, da smo tim one velike misli samo još više proširivali, a njihovu provedbu sve više i više ostvarivali. Kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji nije se šumska tehnika još dignula do one važnosti, koja bi joj obzirom na naše špecialne prilike pripadala. Još prije pedpset godina služile su naše šume skoro ii^ključivo u svrhu eksploatacije, a uredjenom gospodarstvu nije još bilo mnogo tragova. Malo po malo, i to ponajviše uslijed nagloga procvata industrije u susjednim zemljama, počela je i cijena divu rasti, a time je i vrijednost naših šuma znatno poskočila. Šumama posvećivalo se je sve više pažnje, oblasti su uvidile njihovu pravu važnost i za kratko vreme opazila se je već neka neobična živahnost i u šumarskom životUi ´ Uza sve to nije naše šumarstvo još sve do danas uhvatilo pVa.vi temelj, na kom bi se sigurnije razvijati moglo. U jednu ruku političke prilike, a još više nego to neki opći zastoj u prouiicanju gospodarskih interesa zemlja, stavile su se kao katoen na grudi našemu šumarstvu. Za to i nije čudo, da i u najnovije doba moramo 0 našem šniBarstvu slušati sve drugo, samo ne hvalu. Kao karakteri |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 103 — stiku navesti du nekoliko redaka iz najnovije rasprave o našim šumarskim prilikama, koja iznaša u pravom svjetlu i ovo nenaravno stanje. Ovih daoa objelodanio je g. Gjuro Nenadi d studiju o rentabilitetu hrastovine, gdje medju inim, govoreći o našim prometnim prilikama veli: „Komunikacije jedne zemlje jesu zrcalo, koje pokazuje općenito narodno-gospodarstveno blagostanje dotične zemlje. Na žalost kraljevine Hrvatska i Sla/oaija pokazuju od sviju zemalja austro-ugarske monarkije u razvoju prometila najmanji napredak«. Zatim : »Jasno je, da je stanoviti produkt na svojoj stojbini bez vrijednosti, ako se nalazi u znatno vedoj količini, nego mu je potreba, a neima sredstava, da ga izvezemo Uslijed modernoga razvoja prometila, postala je i slavonska hrastovina predmetom svjetske trgovine. Ali izvan svake je sumnje, da su i naše skromne prometne prilike, koje prema bavarskima tako rekuć u povojima leže, mnoge šume otvorile i mnogo drva uporabi privele, koja su još nedavno bez vrijednosti bila. Tek tračnice, koje su u Slavoniju prodrle, dignule su i našoj hrastovim današnju njezinu vrijednost. Ali da željeznica svoje potpuno, oživljujude djelovanje na cjelokupno narodno gospodarstvo razviti može, nijesu dovoljne samo svjetske željeznice, a niti zemaljske, nego upravo likalne^ dapače uskotračue šumske željeznice, moraju i najudaljenije šumske površine prometu otvoriti. Druge zemlje zapadne Europe nijesu vr´jednost šumskih željeznica samo uvidile, nego su ih u istinu i sebi u korist izrabile«. Govoredi o prometnim prilikama Like i susjednih krajeva veU: »Radi pomanjkanja komunikacija, nije ovdje šumarstvo tako daleko dospjelo, da iscrpi one ogromne drvne mase i tako su se tamo do današnjega dana sačuvale velike šumske površine, u kojima još sikira zazvonila nije. Tako posjedujemo u Hrvatskoj još na hiljade hektara takovih šuma, u kojima su drvne mase mrtvi kapitali.« | , |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 104 — Ovome razlaganju ne treba dalnjega komentara, a niti nije nužno ispitavati razloge, jer su oni već više puta izneseni. Glavna stvar, koju želim ovdje istakouti, jest ta, da de u našem domadem šumarstvu još mnogo posla trebati, dok demo šumarsko-tehnickome radu pribaviti onaj položaj, koji ga za pravo ide, a da bez ovakovoga rada neima govora ni o pro cvatu našega šumarstva, to du nastojati u ovim redcima razlo žiti i primjerima prikazati. Naše se šumarstvo još ne nalazi na onoj visini, koju je u naprednim zemljama, a najpače u Njemačkoj dokučilo, pa zato, ako i kanimo govoriti o važnosti tehaičkih radnja u šu marstvu, tad moramo poći od početka i provesti najvažniju podlogu ovih poduzeda, naime prometila, jer ona su temelj sva kome dalnjemu radu. Kod njih moramo započeti, ako želimo racionalnome šumarstvu udariti valjane temelje, a što je još važnije, bez njih ne može o valjanoj uporabi drvne mase, dakle ni 0 konačnome efektu gospodarstva, ni govora biti. Svako poduzede mora nastojati, da svoje produkte brzo, sigurno i jeftino na tržište dopremi. Šumsko gospodarstvo, kao producent, raspolaže u svom području sa velikim količinama drva, koje daleko nadmašuju potrebu, stoga mora nastojati, da nadje tržište za onaj višak, koji mu nakon namirenja najnužnijih vlastitih potreba preostaje. Cijene, koje vlasnik na ovaj način polučiti može, opteredene su sa tovarnim troškom, koji je najvedi ondje, gdje su prometila na najnižem stepenu. Kvalitet prometila je dakle od najhitnijega upliva na veličinu izvoznih troškova. U glavnom razlikujemo četiri vrsti puteva, koji nam služe za izvoz surovina iz šume: zemljani put, kamenom izgradjena cesta, željeznica sa konjskim pogonom i potpuna željeznica sa lokomotivom. Uz ove četiri glavne vrsti izvoznih sredstavaimademo još velik broj vanrednih pomagala, koja ali samo u stanovitom slučaju rabiti možemo, s toga ih i nazivamo specialnim sredstvima. Ovamo spadaju takalice (klizi), uspinjače, iicare i t. d. i dolaze u šumarstvu dosta Često do uporabe. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 105 — Splavljeuju nastoji se u novije doba što više izbjegavati, jer ovaj način otpreme kvari u velike robu, osobito finije sortimente. Ovo su najvažnije vrsti prometila, koja u Šumarstvu igraju vedu ulogu, ali zato ipak pridržavaju najvedu važnost samo prve Četiri vrste, a sve ostale načine izvoza možemo tek pomodnima smatrati. U konkretnom slučaju radi se uvijek o tome, koja od gore navedenih vrsti imade preduost pred drugom i koju deoio moći najracionalnije izvesti. Odgovor u ovom slučaju vrlo je jednostavan, jer posve je razumljivo, da demo izvesti onu prugu, koja tržištu naše robe otvara najvfde polje, i koja je ujedno najjeftinija. Ako si zamislimo neku šumu, koja de kroz stanoviti uiz godina odbacivati određeni kvantum drva, to prije nego što se odlučimo na prodaju drvne mase, biti ce nužno, da ustanovimo cijene onoj vrsti robe, koju producirati želimo, ili obratno da ustanovimo onu vr-?t robe, koja imade najvedu cijenu i to na više različitih mjesta. Troškovi izradbe su nam poznati, kao i ostali manji izdatci, dakle je poznata i cjelokupna svota, koja de teretiti našu robu izim izvoza. Imademo dakle ustanoviti vrst puta ikojim demo robu do tržišta izvesti, ali tako, da taj izvoz bude najjeftiniji. Ova kalkulacija, koja ijam se ovom zadadom namiče, spida medju najvažnije, a ujedno i uajzanimivije radove šumara kao gospodara" Oa je u ovom slučaju u prvom redu šumar, jer se brine za valjanu prodju svojih proizvoda, on je trgovac jer imade odrediti cijenu i vrst robe, koju proizvadjatt kaui, on je tehničar, jer mora poznavati sva sredstva, pomodu kojih de svojoj robi najmanje troška natovariti, a to de jedino onda biti mogude, ako pozna u tančine sve dobre i loše strane prometnih prilika, a konačnj šumar je u ovom slučaju i valjaai gospodar, jer nastoji svojoj robi pribaviti najvedu vrijednost. Tim nam već postaje jasnije, kako velika može bi djelatnost šumareva, ako je vješt u tehničkom poslu, jer sve ove |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 106 — momente složiti, da dadu rezultantu najbolje kakvode, može samo šumar, jer svaki drugi naišao bi ua poteškoće, makar samo i u jednom od navedenih momenata. Nas de u ovoj raspravi najviše zanimati način, kako demo u takovom slučaju odrediti vrst prometila, koje se imade rabiti, ali tako, da izvozni troškovi budu najjeftiniji, i da investicija bude odredjena u toj visini, da nam se sa najmanjim anuitetom na jedinicu izvozne količine amortizirati uzmogne. Prva če zadada šumareva pri tom biti, nakon što je sve ostale uvjete ispitao, koje se ne odnose na gradnju puta, da odredi jednu ili više točaka, kamo bi izvoz obavljati mogao. Mora ujedno ustanoviti daljinu ovih točaka, ispitati terain to jest po mogućnosti najshodniju trasu rekognoscirati i snimiti, ispitati točno jedinične cijene pojedinih radnja i dobave materijala, a zatim izraditi potpunu osnovu sa cjelokupnim troškovnikom sviju izdataka za jednu ili više vrsti prometa. Dakako da de si razumni šumar mnogo od ovoga posla uštediti, jer de ved unaprijed znati odrediti smjer i vrst najjeftinije pruge, pošto mu u tom pogledu znatna iskustva na raspolaganju stoje. Nakon ovih predradnja modi de posve pouzdano odrediti veličinu transportnoga troška, izabrati njegov minimum i ustanoviti pravu vrijednost svoje robe u šumi na panju i izvan šime na stanovitom tržištu i prema tomu birati ono, što mu najbolje konvenira. Kr. bavarski šumarnik A. Dotzel, ispitivajudi ove troškove, koji se pri izvozu drva po raznim prometilima pokazuju, došao je do vrlo zanimivih rezultata, pa demo ih malo promotriti. Analizirajudi transportne troškove n.i raznim prometilima, došao je do slijededih jediničnih cijena (Vidi priloženu skrižaljku I. na sliededoj strani). Iz ove skrižaljke razabiremij jasno, da se vehčina izvoznine mijenja preoia kvalitetu prometila i prema udaljenosti izvoza, pa zaključujemo, da je izvoz jednoga kub. metra tvrde mase tim skuplji, čim je prometilo slabije kakvode tj. promet, je na zemljanom putu najskuplji, a na željeznici sa lokomotivom najjeftiniji. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 107 — I. Transportni troškovi za i m^ drva ua raznim putevima. Daljina izvoza u km. 1 5 10 20 Broj dnevnih vožnja l()-7 2-7 1-4 0-7 1 1 c 1 o _ p< o 03 _; 0) o kao pre- i Vrst prometila a 3 isto isto j m djašnji stupac TS g a s| OJ N 1-5 —1 cd o o Zemljani put M 16-1 150 4-1 411 2 1 746 1-06 1531 a (n S S Kamena cesta 42-8 94 10-8 193 5-6 327 1-8 575 o ^ p te o oŽeljeznica 405-a 102-3 78 53-0 95 26-5 132 o Željeznica sa lokoi no-1280 63 427 72 820 79 160 95 motivom* w II. Transportni trošicovi za I m^ drva skupa sa amortizacijom uložene glavnice. Duljina izvoza u cm. 1 5 1 10 20 a Trošak za 1 m´ u filirima N O § 03 tfl 03 o3 &I ^, u ^ Vrst prometila u -4-3 0 1f V s 0 e 0 0 0 o a, 0 a. m a IH t-* a a 0 a 3 3 P 0 03 M 1a o 03 a J4 CM H o ( 1000 150´ 11´16´ 411´ 54 465 745´108 853 1431 2161647 5 Zemljani put { 5 00 150 5 155 411 21 43-2|745 45 79" 1431 91 1 23 0 [ 10000 150 2 152 411 13 424746 ´z9 774 431 61 1492 f 1. 00 94 4113:". 193 20139.1317 408 726 575 816 1291 Izgradjena cesta a { 5000 94 13 107 193 64 257 (.il? 13´347 575´259 834 1 M -g [ 10000 94 8102 193 44 237 317 914^8 575177 752 § o ( 1000 64 11-^206 78 ^94 372 95 440 585 132 8´^3 1015 S Željeznica o { b´W 64 36 10 78 71 149 95114 2u9 132 202 834 W dl (10000 64 20| 84 78 39117 96 63158 132 111 243 r 1000 -1 . i — -i -i -1 Željeznica sa loko 1 6000 66 84150 77 146 223 81 228 309 103 392 49" -motivom 110000 66 48 114 77 821ri9 81125 206 103 210 318 120000 66 . 8 94 77 47 124 81 68 149 103 116 219 Broj djevnih vožnja iznaša 12. 4, 3, 1-5. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 108 — Ali ova razlika biva i od tim vedega zamašaja, čim je udaljenost ve6a, tako, da je već kod udaljenosti od 10 km. skoro .deset puta veda Uz to moramo uvažiti i to, da izvedba zemljanoga puta znatno manju investiciju traži, dakle daleko manji anuitet, nego izgradnja željeznice. 8 toga moramo, kao Ito sam ved gore na pomenuo, ako kanimo sami ovo prometilo izvadjati i jedino u naše svrhe, ispitati ujedno, kako stoji sa amortizacijom ulo žene glavnice. Mi dakle moramo znati, koliko iznaša jedinična cijena prometnoga troska za 1 m^, skupa sa amortizacijom ulo žene glavnice. Obzirom na vrst puta, količiau otpremajudega drva i udaljenost izvoza, pokazuju nam se slijedeći rezultati, (Vidi skrižaljku II. na prednjoj strani.) Kao jedinične cijeae uzete su: 1. Planiranje i izvedba jaraka kod zemljanoga puta na 1 km dužine 1.200 K godišnje uzdržavanje puta kod prometa od 1000 m^ na 1 km 60 K ;kod prometa od 5000 m´ 180 K kod prometa od 10.000 m^ 240 K 2. Planiranje ceste 1200 K izgradnja kamenom . 3600 K uzdržavanje kod prometa od 1000 m* . . . . 120 K 5000 m´ . . . . 360 K 10000 ra´ .... 600 K 3. Dolnja gradnja željeznice 600 K gornja gradnja 4200 K Uzdržavanje i amortizacija kod prometa od 1000 m* 3600 K 5000 m^ . . 8400 K 10000 m» 1200 K 5. Dolnja gradnja željeznice sa lokomotivom . 1200 K jgoruja gradnja 7200 K Uzdržavanje i amortizacija kod prometa od .5000 m* 16000 K 10000 m´ 26400 K 15000 m´ . . . . . . .. 31100 K ŽOOOO m" 86000 K |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 109 Ova zanimiva skrižaljka pokazuje uam, da BU prometni troškovi, skupa sa amortizacijom i uzdržavanjem za udaljenost od 1 km. i 1000 m´ drva na izgradjenoj cesti najjeftiniji, ali se ujedno razabire i to, da su troškovi izvoza skupa sa amortizacijom i uzdržavanjem prometila razmjerno tim manji, čim je količina drva i udaljenost veda, a prometilo bolje kakvode. Ova nas razmatranje uče, da kod svakoga vedega izvoza i znatnije udaljenosti, moramo nastojati rfto aolidnija prometiLi izvadjati, jer time smo cijenu našega proizvoda znatno podignuli, a i našemu gospodarstvu za toliko veći prihod priskrbili. A´i to nije jedina korist, koju od valjanih prometila, u u šumskom gospodarstvu polučujemo i polučiti možemo. Imade i drugih vrlo važnih razloga, koji nas upućuju, da šumu ispunimo mrežom valjanih puteva, jer njihova je korist neporeciva. Bez valjanih puteva neima o rentabilitetu šume ni govora, a po gotovo nijesmo Kadri taj rentabilitet do najvede mogudnosti podignuti. Nije naime svrha uzgoju šuma, da ona faktično postoji, nego joj je svrha, da nam odbacuje i neku stanovitu dobit, koja je ujedno i mjerilo za pravu vrijednost njezinu. Cim je ta dobit veda, tim je i vrijedno´^t šume veda. Uslijed valjanih prometila diže se znatno i cijena drvu, jer kao što sam na početku istaknuo, leži vrijednost drva u obratnom omjeru sa transportnim troškovima, a ovi mogu u stanovitom slučaju talvo narasti, da cijena drvu negativna postane. To onda dakako isključuje uporabu njegovu. Uslijed valjanih prometila raste konkurencija medju trgovcima, oni de sa maniim rizikom upuštati se u posao, pa de već unaprijed svoj račun ustanoviti modi. Područje se izvoza proširuje valjnuimi prometili vrlo znatno, jer kao što se iz druge skrižaljke razabrati može, iznašaju troškovi sa željeznicom na daljinu od 20 km manje nego zemljanim putem na 1. km. Mi si dakle naše tržište proširujemo, onemogućimo eventualnu konkurenciju stranih proizvoda, a što je glavna stvar, izvažamo jtftino. Dakle sa va-´ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 110 — Ijatiim prometilima etoji nam znatno vede tržište na raspolaganju nego na primitivnim prometilima. Ali i iz šumarsko gospodarstvenih razloga moramo ovo nastojanje unapredjivati. Našu drvnu masu modi demo gotovo do zadnjeg komadida iecrpsti i nede se pojaviti slučaj, da se samo za najjeftinije sortimente izvoz ispladuje. Uz današnje prilike, gdje i cijena gorivom drvu neprestano raste, modi demo i najneznatnije otpatke valjano unovčiti, a time okolišnom pučanstvu jeftino gorivo priskrbiti, a šumarskom gosodarstvu čisti prihod povedati. Uslijed takovoga gospodarenja diže se znatno i šumska renta, a time i opde blagostanje naroda. Novac dolazi u vedim količinama, prometne se prilike poboljšavaju, industrija se promiče, a što je glavno, cijela korist od ovoga poslovanja ostaje u našim rukama, pov^dava poduzetni kapital, a time opet daljna poduzeda makar i indirektno podupire. Sve su to načini i metode, kako se može pomoću intenzivnoga rada i racionalnoga gospodarstva narodna imovina dizati, a time i blagostanju pružiti sigurnije ishodište. Jasno možemo iz svega toga razabrsti, kako je velika važnost šumars´^ oga poslovanja u domovini našoj, a kolika bi tek bila, da se to poslovanje po svim načelima racionalnoga gospodarstva provadja. Naša industrija i naša trgovina morali bi tražiti što obilnije izvoze u onom, česa kod nas najviše ima, i ako kanimo našoj industriji zamaha dati, to moramo prvo njene izvore osigurati. To nije slučaj, što je naša industrija baš u izradi drva započela i u tom se pogledu digla do neke važnosti, jer to je njezin pravi i prirodni razvoj u domovini našoj, pa ako ju proširiti kanimo, to ju moramo u prvom redu u sklad dovesti sa onim, što ju k nami najviše privlači, a to je gospodarstvo i šumarstvo i na ovim temeljima imademo tražiti našu bududnost. Valjana prometila doprinašaju mnogo i njegovanju šume. Prorede mogu se sa manjim troškom obavljati, a u mnogim slučajevima i sa znatnom dobiti. Sigurnost šume obzirom na za |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 111 — reznike može se znatno laglje kontrolirati i u slučaju zaraze laglje braniti. Šumski požari mogu se u ovakovoj šumi laglje gasiti, i t. d. Konačno moram napomenuti, da se time i gospodarstvena razdioba šume najbolje provesti može, kontrola i nadzor nad sumom a i čuvanje njezino znatno se olakšava, a na taj način preprečuju se mnogi veči i manji šumski kvarovi. Nu ove brojne prednosti, koje nam izgradnjaputeva u šumskom gospodarstvu pruža, tek su jedan dio od onoga velikoga broja sredstava što nam ih tehnika u svrhu unapređivanja racionalnoga šumarstva na raspolaganje stavlja. Ali i ovaj neznatni dio pruža nam već toliko koristi, da bi bezuvietno morali ići za tim, da ih izrabimo do skrajue mogućnosti, jer tek onda ćemo modi ustvrditi, da srao pravoj zadaći našoj savjesno udovoljili. * Medju tehničkim naukama zauzimlje geodezija svoj posebni položaj. Za pravo uzeto, nije geodezija tehnički predmet, nego više matematičko-geometrijski, ali j.ošto se je uz tehniku razvila i pošto služi u tehnici kao neizbježiva disciplina, to ju i redovno tamo ubrajamo. Važnost geodezije imade u šumarstvu svoju posebnu povijest. Poznato je naime, da se merkantilni sustav u narodnom gospodarstvu radi svoga jednostranoga shvaćanja o uzrocima državnoga blagostanja, nije dugo održati mogao, te se je samo u zapadnim zemljama Europe do cvjetanja dovesti mogao Ovo jednostrano podupiranje trgovine i industrije napuštalo je jedan važni faktor narodnoga gospodarstva, naime producenta, a to je moralo dovesti do osiromašenja i jednih i drugih. Iz ove nevolje, koja je vrlo naglo izbila na javu, razvio se je sam po sebi onda jedan novi sustav, koji se je prozvao fiziokratskim . Ovaj sustav, koji je temeljnim svojim načelom proglasio činjenicu, da su jedino produkti tla kadri povećati imovinu narodnu, zahvatio je dubok korjen i u našoj monarhiji i mi vidimo, da i cijela povjest našega šumarstva leži pod uplivom fiziokratizma. Posve je razumljivo, da je i država na |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 112 stojala ova načela u svrhu svoga ojacanja israbiti. Ona je nastojala produktivne grane što više usavršiti, podupirala je gospodarstvo i šumarstvo, ali je zato i svojim prihodima tražila kod producenata nova vrela. Iz ovoga sustava razvili su se i novi tereti, jer država je vrlo dobro vidila u cem leži bu dudnost. Zemljišta su se morala izmjeriti, da se uzmognu mi temelju ove nove baze, naime količine produktivnoga tla, oporezovati. Ovome shvačanju pritegnuto je i šumarstvo, ali ujedno možemo redi, da su se baš u to vrijeme radjale sve one misli koje su išle za tim, da se šuma što bolje uzdrži i da se s njom valjano gospodariti ima. Geodfzija je na ovaj način došla do osobite važnosti, ona je služila državi kao sredstvo za odmjerivanje prihoda, a svakomu gospodarstvu kao matematička podloga. Bez poznavanja medja i površine posjeda ne može 0 racionalnom gospodarstvu ni govora biti. Zato je geodezija u šumarstvu vrlo rano do važnosti došla i postala je medju šumarima jedna od najmilijih disciplina. Neima danas šumara, koji ju nebi u tančine poznavao. Njezina je važnost i radi toga od osobitog znamenovnja, jer ona nam služi za podlogu i kod sviju ostalih tehničkih poduzeća, te nam stvara kostur, na kom se dalje raditi može. Prometila, melioracije, gradjevine i sve drupe produktivne tehničke radnje baziraju na geodetskim temeljima. Geodfzija ostati de i nadalje važna pomodna disciplina u šumarstvu. Kao posve samostalna nauka razvila se je u šumar´tvu izgradnja bujica. Ali i ona je crpila mnoge svoje podloge iz tehničkih pravila, pa zato ju vrlo često ubrajamo medju tehničke nauke, što je medjutim posve krivi nazor, jer izgradnju bujica stvorili su i usanšili šumari, Ova specialna vrst gradnje jedino u šumarstvu dolazi do veće važnosti i što je najvažnije, bez pošumljivanja ne mo´^ebiti ni valjanoga bujičarstva. Bujičarstvo i šumarstvo čine jednu cjelinu, i to tako, da bujičarstvo bez šumarstva nikako opstojati ne može. Bujičarstvo imade vedim dijelom da ispravlja grijehe, koji su uslijed haračenja šuma nastali i pomaže, da se ovakove |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 35 <-- 35 --> PDF |
_ 113 _ golijeti opet kulturi privesti mogu, dotično da uaui već kultivirano tlo voda ne opere, a otuda i njihova važnost. U krajevima, gdje nam bujice prijete svojom razornom silom, bujičarstvo je jedino sredstvo obrane. Imade mnogo takovih krajeva i teritorija, koje su bujice sebi osvojile, čekajudi u zasjedi, kao neprijatelj na plijen. Državna vlast nastojala je, da ih u ovakovim predjelima ukroti, da im uništi onu pogibeljnu moć i pokazalo se je, da je šuma jedina kadra ovoj pogibelji odoliti. Počelo se je u Francuskoj, a u brzo je došlo i do nas, gdje je od aviju ostalih pomagala najčvršće tlo uhvatilo. Naš e bujiČarstv o odgovara vremenu. Ova važnost došla bi do još vedega izražaja, da se poČme ved jednom i sa intenzivnim pošumljivanjem goljeti, jer tamo se osjećaju rezultati ovog produktivnoga rada najbolje, jer pošumljivanje ne može biti bez bujičarstva. Bujice su uništile šume i stvorile golijeti, stoga je i prirodno, da ako želimo odstraniti golijeti, da moramo onemogučiti bujice i stvoriti šumu. Bujičarstvo imade i u našoj domovini još velikih zadada. * Kod nas neima tako izrazitoga primjera, iz kojega bi važnost tehničkih poduzeda u svrhu proširenja šumskoga gospodarstva, uviditi mogli. Putevi, koji su izvedeni, pravljeni su redim dijelom za nuždu, ali i u meni poznatim slučajevima nijesu ti putevi bili u skladu sa troškovima izvoza, a još manje, da bi taj put bio ujedno i najjeftiniji. Šumakih željeznica imademo vrlo malo i to ponajviše od trgovaca i poduzetnika podignutih, pa s toga ih ne možemo smatrati dijelovima racionalnoga šumarstva, Imademo i špecialnih uredaba, takalica, uspinjača i žicara, od kojih su gdjekoje upravo uzorno izvedene. Ali ni kod ovih slučajeva ne bi se baš promicanje šumarskih interesa, kao glavna svrha dokazati mogla, nego su i to više radnje trgovačkih interesa i po njima samima izvedene. U susjednim zemljama, a poglavito u Bosni i Ugarskoj, a u velikom opsegu i u Austriji, imademo velikih, isključivo |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 114 — šumarskih udesaba, koje su lih u interesu šuma podignutepo šumarima zamišljene i izvedene. Da pokažem kako se je pri tom šumarstvo naglo razvilo i kako su upravo ogromni i neočekivani bili svi oni probitci, koji su od velikih investisticija u svrhu provedbe valjanih prometila potekle, spomenuti du jedno ovakovo gospodarstvo, da pokažem na živom primjeru sve ono, što sam u gornjem razlaganju tvrdio. Poznato je, da Bukovina spada medju šumom najgušde obrasle zemlje monarkije. Od ukupne njezine povi´šine otpada 457o ´^* šume, od kojih vedi dio t. j . 22% sveukupne površine, dakle 228.000 ha pripada grčko-istočnoj crkvenoj zakladi. Ovim šumama, koje stoje pod nadzorom i upravom austrijskoga ministarstva, upravlja jedan c. kr. šumarski tehničar koji je sra dole navedena poduzeća zasnovao a vedim dijelom proveo. Ukupna zaliha na drvu gore navedenih šuma, procijenjeiaa je na okruglo 70 milijuna m*, a ustanovljeni godišnji etat iznaša prema stanju od g. 1905. 1,798.000 m^ dočim je u istinu u zadnjih oaam godina prosječno samo 978.000 m* izvadjeno. Cisti prihod šumskoga gospodarstva iznašao je u godini 1874. 537.040 K, u godini 1889. iznašao je taj prihod već 1,225.500 K, dočim je u godini 19i)5. čisti prihod dosegao svotu od 3,251 473 K. Prema tomu pokazuje čisti prihod u god. 1905. prema onome u g. 1874. porast od 600**o- Ovaj mali uvod neka nam prikaže u skučenom opsegu stanje tih zakladnih šuma i nagli procvat gospodarstva, koji je za Trijeme racionalnoga gospodarenja u zadnjim godinama polučen. Glavni razlog ovome naglome procvatu imademo tražiti u sliededa tri glavna momenta. 1. Uslijed izgradnje bu kovinskih lokaltiih željeznica, priključene su sume crkvene zaklade svjetskim željeznicama, a a time su ogromni kompleksi šuma svjetskome prometu pristupačni postali, 2. U ovo razdobje pada vrlo osjetljiva konkurencija a trgovini sa drvom, koja je povedala potražbu, a time su cijene znatno poskočile. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 116 — 3 U zadnjih petnaest gouslijed velikh investicija uloženih u svrhu izgradnje proraetila, dignuta je vrijednost šumskim produktima, sto je na čisti prihod od najvedega upliva bilo. Ovaj zadnji razlog zanimati de nas osobito, pa zato du ga nešto opsežnije prikazati. Za vrijeme okupacije Bukovine u god 1775. bilo je stanje komunikacija upravo žalostno, a potom i svaka šumska trgovina isključena. Izgradnja valjane komunikacije, počela je u prvoj polovini prošloga stoljeda, ali je vrlo sporo napredovala. Tek nakon uvedenja lokalnih željeznica, u koju je svrhu zaklada 5 milijuna kruna dati morala, može se o shodnoj komunikaciji u ovoj zemlji govoriti. Prema tomu uijesu mogli ni prvi pokusi izvoza drva uspjet, jer nije bilo prometnih sredstava na raspolaganju. Splavarstvo bilo je jedini izlaz iz ove situacije i ved godine 1844 mogao se je zabilježiti prvi uspjeh, kada je poslije silnoga napora 120 splavi na Bistrici u Orijent otpravljeno. Ali područje, u kom se je ovim načinom transport ispladivao, bijaše vrlo usko, a glavne zalihe ostale su još i dalje ovome prometu posve zatvorene. Konačno su u godinama 1897. i 1900. izgradjene sve važnije lokalne željeznice a od toga vremena datira i najintenzivnije gospodarstvo. Dakako, da je i upravi ovih dobara bilo jasno, da ove i ved prije izgradjene lokalne željeznice, ne mogu same po sebi dignuti gospodarstvo do one visine, do koje bi to bilo mogude, pa stoga i vidimo da je ved u periodi od 1887. — 1887. u si^rhu izgradnje šumskih prometila uložena glavnica od kruna 1,433.000. Nu ni to ne bijaše ni iz daleka dovoljno, da se silno rastućoj potrebi, koja se je nakon izgradnje lokalnih pruga pokazala, posvema udovolji. Uprava bijaše već i prije toga prinuždeua, dozvoliti razne koncesije trgovcima, koje nijesu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 116 uvijek bil»^ i u interesu gospodarstva, anaedju ostalim morala ih je na razne načine podupirati kod izgradnje najraznoličnijih ptometila. Ali trgovci bili su auviše trgovci, a posljedica bijaše ta, da 8U sva ona prometila, koja su trgovci u vlastitoj režiji i uz obilnu pripomoć od strane uprave izveli, odmah nakon Što je ugovor prestao, t. j . čim su ih trgovci prestali rabiti, bila posve neuporabiva. Nije po tom preostalo drugo, nego eve ove uredbe na vlastiti trošak izvesti, jer to je bio jedini način, kako bi se mogla trajna uporaba, a potom i njihova prava gospodarstvena vrijednost osigurati. Trgovci će od sada rabiti šumska prometila uz neku odštetu, a uloženu glavnicu pokriti će višak, koji 6e se sada na cijenama drva lahko polučiti moči. U tu svrhu sastavljen je potpuni investicionalni program, sa ukupnom investiranom svotom od 4,995.804 kruna. Računanje rentabiliteta poduzetih izvedaba uzsliedilo je osobitim oprezom. Godišnji novčani prihod, kojega bi bez investiranja mogli u dotičnim šumama polučiti, iznašao bi prema dosadanjim faktičnim prodajama, obzirom na drvnu ma´^u od 435.000 m\ ukupno 829.154 K. dakle poprečno 1´90 po 1 ra*. Nakon provedbe projektiranih investicija, računajući sa najmanje mogučim prirastom na cijenama, moglo se je ispostaviti, da če poprečna cijena 1 m» iznašati 3´71 K, a ukupna vrijednost drvne zalihe 1,619´360 K. Ako od ove svote odbijemo kvotu za godišnju amortizaciju od 34.6.818 K i izim toga 2—S"/,, u ime troškova za uzdržavanje prometila, t. j . 103.824 K, dakle ukupno 450.642 K, to če rezultirati u ime godišnjega prihoda svota od kruna 1,168.718, koja svota dosadanji prihod od K 829-154 za K 339.564 prekoračuje. Kako vidimo, izvedba prometila ne samo da se sama isplaćuje, nego još i ztiatau višak u čistome prihodu odbacuje. Kod amortizacije investicionalnoga kredita usvojeno je |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 117 — načelo, da se svote, koje se od temeljne imovine crkvenf zaklade u-tu svrhu predujmljuju, do k)nca godine sa 4´/jj po- Btotuim kamatama ukamate, a početkom slijedeće godine, cijela ova svota amortizira, skupa sa dosadanjim kamatama, koji se priklope glavnici, i to sa jednakim anuitetom kroz 26 godina, računajući pri tom i dalje sa kamatami od 4:%"/^. Prema tomu biti će do g. 1931., kada ističe zadnji anuitet, izim otplate uložene glavnice u već gore navedenom iznosu od 4,994.000 K, još dalnjih 3,489.000 K u ime 4´^^ postotnih kamata, dakle ukupno 7,483.000 K temeljnoj glavnici crkvene zaklade iz prihoda šuma povraćano. Ovom izdatku od 8,483.000 K stoji nasuprot veliki prirast sveukupne vrijednosti šuma, prema vrijednosti šuma od g. 1898., kada su ove investicije započele. Ovaj prirast vrijednosti dolazi do izražaja 1. uslijed povećanja godišnje rente, kao što je u rentabilitetnom računu navedeno, i 2. porastom vrijednosti imovine uslijed otplate duga amor tizacijom i godišnjega čistoga prihoda od izvedenih radnja, i to: ad 1. godišnja renta povećana za godišnjih 392.431 K (gore istaknutih 339.564 K -}- 52.867 K kao prihod od ne kojih gradjevnih investicija) tečajem prosječno 22 godišnje amortizacije i ad 2. godišnjih 759.415 K, nakon otplate sviju investicio nalnih troškova, po formulama _ l-Op" -1. _ 1 1 ^. -». i-op" X OOp ^ ´ ´´* l-Op" -^O-Op što iznala K, +K , = (392.431 X 13-61)-f (759.415 X 22-22 X 0-3697) = = 11,748.120 K, Iz ovoga računa proizlazi dakle, da će ove investicije dignuti vrijednost zakladnih dobara za skoro punih 12 milijuna Kruna, a št) je još zanimivije, ovdie prelin>inirani višak iznašao je već u prvim godinama više nego što je ovdje |
| ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 118 u račun uzeto, prema tomu de i prirast vrijednosti znatno prekoračiti svotu od 12 mil. kruna. Važnost šumarske tehnike neosporiva je, samo se treba smjelo i bez straha primiti posla. Rad je glavni izvor blagostanju, a ostalo samo po sebi dolazi. Kod uredjivanja šuma imali bi se svi gore navedeni momenti uvažiti, jer de tek onda o urednom gospodarstvu govora biti. I načelima čistoga prihoda morali bi se otvoriti puteve, jer to je jedini način, kojim mi šumari možemo narodno blagostanje dizati. Ako li ovoj našoj zadaci udovoljimo, onda demo mirne duše modi ustvrditi, da smo bili i rodoljubi i stručnjaci, a ovakovih ljudi ntša domovina treba. Ovakav rad dignuti de nam ugled, a mi demo s ponosom, da smo ga i zaslužili. Društvene vijesti Opomena. P. n. gg. članovi drnžtva, pozivaju se, temeljem ustanova § 6. i 7. družtvenih pravila, da u interesu družtva izvole čas prije uplatiti ovogodišnju članarinu — a i ona gospoda, koja još od pr>je duguju koje iznoje družtvu, neka prema svojedobnoj obvezi, taj svoj dug izvole podmiriti, te tako družtvenu upravu i sebe riešiti dalnjih neprilika. Osobne viesti Imenovanja i promaknuća. Bm kraljevina Hrvat. Slav. i Dalmacije imenovao je šumarnika i upravitelja petrovaradinske imovne obćiae Pavia Baresida nadšumarnikom u VII. činovnom razredu, nadšomara procjenitelja rečene imovne obdine Jov u Metlaša . šumarnikom i zarojt-niiiom upravitelja u VIII. činovnom razredu, šumarskog vježbenika Š i m n n ovida Živana šum. pristavom u XI čin razredu kod iste imovne obdine ; nadalje kotarskoga šumara Ladisiav a Ada |