DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1908 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 116


uvijek bil»^ i u interesu gospodarstva, anaedju ostalim morala ih je
na razne načine podupirati kod izgradnje najraznoličnijih ptometila.
Ali trgovci bili su auviše trgovci, a posljedica bijaše
ta, da 8U sva ona prometila, koja su trgovci u vlastitoj režiji
i uz obilnu pripomoć od strane uprave izveli, odmah nakon
Što je ugovor prestao, t. j . čim su ih trgovci prestali rabiti,
bila posve neuporabiva.


Nije po tom preostalo drugo, nego eve ove
uredbe na vlastiti trošak izvesti, jer to je bio
jedini način, kako bi se mogla trajna uporaba,
a potom i njihova prava gospodarstvena vrijednost
osigurati. Trgovci će od sada rabiti šumska
prometila uz neku odštetu, a uloženu glavnicu pokriti će višak,
koji 6e se sada na cijenama drva lahko polučiti moči.


U tu svrhu sastavljen je potpuni investicionalni program,
sa ukupnom investiranom svotom od 4,995.804 kruna.
Računanje rentabiliteta poduzetih izvedaba uzsliedilo je
osobitim oprezom.


Godišnji novčani prihod, kojega bi bez investiranja mogli
u dotičnim šumama polučiti, iznašao bi prema dosadanjim faktičnim
prodajama, obzirom na drvnu ma´^u od 435.000 m\
ukupno 829.154 K. dakle poprečno 1´90 po 1 ra*.


Nakon provedbe projektiranih investicija, računajući sa
najmanje mogučim prirastom na cijenama, moglo se je ispostaviti,
da če poprečna cijena 1 m» iznašati 3´71 K, a ukupna
vrijednost drvne zalihe 1,619´360 K.


Ako od ove svote odbijemo kvotu za godišnju amortizaciju
od 34.6.818 K i izim toga 2—S"/,, u ime troškova za uzdržavanje
prometila, t. j . 103.824 K, dakle ukupno 450.642 K,
to če rezultirati u ime godišnjega prihoda svota od kruna
1,168.718, koja svota dosadanji prihod od K
829-154 za K 339.564 prekoračuje.


Kako vidimo, izvedba prometila ne samo da se sama isplaćuje,
nego još i ztiatau višak u čistome prihodu odbacuje.
Kod amortizacije investicionalnoga kredita usvojeno je