DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 3 <-- 3 --> PDF |
nmmmM Ilit Br. 4. u ZAGREBU. 1. travnja 1908. God. XXXII. Pretplata za neolanove K 12. na godinu. — članovi šumar, đružtva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemelji:elja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. ^. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lugarski viestnik´ dobivaju članovi lugari [badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K.; za ´/j stranice 8.K.; za´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/* stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust Najnovija promjerka c. i kr. šumarskog nadsavjetnika Emila Bohmerle-a. Pogledamo li kod raznih šumskih ureda sprave što ih takovi vode u svojim inventarima pod naslovom »promjerka«, iznenaditi 6e uas u najviše slučajeva, što li se sve pod tim nn živom ne krije, kupuje i upotrebljuje. Nepobitna je uz to činjenica, da se važni taj po svakoga šumara, stroj žaHbože i od strane praktičnih šumara još sveudilj previše oma´ovažuje i premalo cieni. Koje čudo onda, da se još uvjek nalaze u porabi često baš i skroz netočne promjerke, svih mogudih i nemogučih konstrukcija. »Instrumenti« koji su često i proizvod »kucne obrti« i diletantizma, a prema tome dakako i izradjeni. Dapače često čemo pri tom čati i to, da mjerenje stabalnih promjera u opče ni nezahtjeva osobitu točnost, jer da se eventualne pogrieške i onako kod mjerenja većega broja stabala izjednačuju — ka) što se u obče u šumarskoj praksi, nepolaže još uvjek potrebita važnost na točno mjerenje tih promjera — tobože jer jedan da centimetar više ili manje i onako ne igra nikoju ulogu itd. P a ipak bi svaki šumar stručar mogao a i morao znati, i to, koliki eventualno gubitak po Šurooposjednika baš i po tom može nastati, ako mu se je dotični procjenitelj — kod |
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 122 — mjerenja debala poslužio pomjerkom, koja nije skroz točno konstruirana i solidno izradjena. Pa baš 8 toga i brojimo promjerku (njemački die Kluppe), i bez obzira na njezinu upotrebu kod stablimične procjene šumskih sastoiina, i inače medju najvažnije strojeve i pL^magala svakoga šumara, napose i onda, kada se radi o opredieljivanju promjera raznih drvnih razvrstbina, koje se promeća — odnosno unovčuju prema njihovom kubičnom sadržaju. Svaka nas knjiga o šumskoj procjeni pako uči, da svaka valjana promjerka mora odgovarati bar sliededim uvjetom: a) da su obadva kraka uvjek okomice postavljena prema mjerilu t. j . ravnalu promjerke, a uz to da leže i u istoj ravnini; i b) da se pomični krak, lahko i bez svakoga drndanja dade pomicati, dakle da upliv bujanja i sušenja drvenoga ravnala ostane što više paraiizovan. Ako li pako usprkos toga, da danas imade več dosta vcveliki broj promjerka kojekakvih sustava i konstrukcija, ipak večina njih još uvjek imade tu manu, da radnja s njima, oso bito kod sniežnog ili kišovitog vremena — usljed nabujanja pojedinih drvenih dielova — zapinje, dapače kadkada i posve zapne, to s druge strane i opet ni one promjerke, kojima se kraci lakko pomiču, obično točno r.e funkcioniraju. Za doskočiti svim tim manama, rekonstruirao je u novije doba, poznati austrijski šumar c. i: kr. šumarski nadsavjetnik E. Bohmerle u Beču, još od g. 1864 — po nadšumaru Aldenbriicku u Hiirtgenu (u Poranj^koj) — a zatim g. 1874. po c. i kr. dvorskom savjetniku Josipu Friedrichu u Mariabrunnu — popravljenu t. z. »Aldenbriick — Friedrichovu« promjerku, tako da ova nova »Bohmerle-Aldenbriick Friedrichova« promjerka, sada i doista odgovara svim onim zahtjevima, koji se u obče od dobre promjerke zahtjevaju i predmjevaju. Po sustavu je ta Bohmerleova promjerka, drvena promjerka sa jednim pomičnim krakom — koja je najnovije doba još i tako preudešena, da se može i posvema raztaviti — pak onda |
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 123 vrlo zgodno prenašati — odnosno pakovana nositi ili inače odpremati s jed noga najesta na drugo Sama konstrukcija ove promjerke osniva se na tom da kod pomičnoga kraka S. (Vidi privitu Slika 1. sliku 1.) utori ab i c d prema bridu e f nisu okomito ved nješto koso, i to pod kutem od 5 do 10 stupnjeva izrezani. Oraj izrez omogućuje, da lahko ´aU iU Slika 3. Pogled sa strane (ođ točke p) d´ Slika 2. Pogled s prednje strane. Slika 4. Prosjek. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 124 — pomični krak S u onaj hip kada brid kraka e f pritisne 0 deblo koje želimo mjeriti, dakle kada se bridovi b i c ravnala promjerke dotiču (položaj A.), — sa ravnalom (mjerilom A. B.) pravi jedan pravi kut. Ako li pako on da krak S. kod povratnog pomicanja, stavimo u smjer točkastim crtama označen sa a´ b* i c´ i d´ (položaj B), onda ostaje izmedju ravnala i kraka S tolika praznina, da ni upliv kiše, sniega ili smole, na slobodno i lahko micanje kraka 8 nemogu uplivati. Pošto se je uz to pokazalo, da se kod dulje porabe prvobitne Aldenbriick-Friedriehove promjerke, podloge kod b i c n* ravnalu (Slika I. i zatim e d slika 4.) lako na toliko iztroše, da je tim točni vertikalni položaj pomičnoga kraka — nemoguć, a to kod svake dobre promierke neophodna predmjeva; izveo je nadsavjetnik Bohmerle na toj primjerki onda još i dalnji zgodni popravak — po načinu, kako nam to privite slike 2 do 4 predočuju. Nadalje, da uništi pomičnim krakom prouzročeni odklon obijuh krakova od okomice, Bohmerle je smjestio u gornjem vanjskom dielu pomičnoga kraka, u matici m — posebni jedan vijak (Corections Schraube) (Vidi sliku 4) na koji kovno pod- porno pero f neprestano djeluje, kod stražnjega diela d´ istoga. Da se kraci laglje i bolje micati mogu, preporučuje se ravnalo prije upotrebe stroja, na uzkim stranama nješto omazati prostim sapunom. A pošto je uz to podporno pero i svrsi shodno zaobleno, to je time i trošenje gornjeg voda na mjerilu, svedeno na minimum. Tim korektivnim vijkom, koji se u slučaju potrebe može vrlo lahko nategnuti ili odpustiti, osjegurana nam je podjedno i ta prednost, da je tim zaprečeno i trošenje (brušenje) okomito fiksiranih kračnih bridova, kod e i d (Slika 2 i 4). Osim toga je sada na toj promjerki (Vidi slika 5) i samo mjerilo udubljeno u ravnalu a tim je i razdioba zaštićena proti iskvarenju, — a prioštrenjem (uzkih) krakova — i svojim primjereno dugim ručkama — odgovara sada ta promjerkadoista svim zahtjevima, koji se u obće na svaki valjano radeći takov stroj stavljaju. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 125 — Napokon je na toj promjerki uklonjena sada i ona mana inih promjerka, da im je spremanje sbog nezgodne forme — kod putovanja itđ. dosta nespretno, a to je uklonjeno tim, što 8u te Bohmerleove promjerke sada, prema privitim slikama 6 i 7 i 8 tako udesene, da ih je moči podpuno raztaviti i smjestiti u odgovarajudi kožnati ili platneni tuljac. Slika 5. Slika 6. i 7. f -Vf^ 1«^ «»´" ´^"* Slika 8. H |Promjerke te, koju su patentirane i zakonom zaštićene izradjuje točno po uputama samoga g. Bohmerlea — na najso |
| ŠUMARSKI LIST 4/1908 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 126 — lidniji načiu, iz podpuno suhoga kruškovoga drva, poznati mehaničar Neuhoffer et Sohn u Beču (Wien I. KoUmarkt. 8.), tako, da one uvjek bezprikorno funkcioniraju, a uz to su i trajne. Najobičnija je duljina ravnala (mjere) tih promjerka 80 cm. Ciena obične neraztavive promjerke K 12 po komadu — nu kod dobave većeg broja daje tvrdka i znatni popust od te ciene (kod 12 komada 5 K. popusta po komadu). — Putne promjerke udešene za raztavu i spremanje u omot — kako to napred označene slike pokazuju, stoje kraj duljine mjerila od 60 cm. K 18, a kod mjerila od 80 cm. K 20. — a sa odgovarajućom kutijom 8 odnosno 10 K više. Pošto ih tvrdka Neubofer imade uvjek u dovoljnoj zalihi, to si ih svatko može i svaki čas dobaviti. C. i kr. je austrijsko ministarstvo poljoprivrede, tu je promjerku takodjer uvelo kod državnih šumskih uprava, a i inače ih je već više hiljada komada razprodano na sve strane svieta, a svi su se kritičari, stručnjaci i stručni listovi do sada o njoj najpovoljnije izjavili — pak smo stoga i mi smatrali, sbodnim da i naše šumare — na tu primjerku upozorimo. Kemijske promjene drva grijanjem bez pristupa zraka (suha destilacija). Radnja prof. dra. S. Bošnjakovića. III. Octovakiselina*. Nalazi se što slobodna, što vezana na K i Ca ili u podobi estera u sokovima raznog bilja, imenito drveća i grmlja (Bergmann, J 1888.1392). * Wankly n (1859. An. Ch. Ph. lll.jsi) priredio ju je sintetički od metilnatrija -|- 00, (i tim deka^ao obćenitost te po njem prorefiene metode za sintezu org. kiselina) a Geuther (An. 2 i2.„,) : CH, . ONa + CO = OH3 . COONa. |