DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 181 — Podavanje patrolaca kr. drž. lugar, osoblju u području buduće ličke im. obćine. Za vrieme vojne krajine morali su graničari u slučaju nužde davati asistenciju lugar, osoblju. Tada šume još nisu bile segregirane, a kako je skoro danomice bila pogibelj bud za šumu, bud za lugarevu osobu, to je i podavanje patrole bilo danomičuo. Nastala su druga vremena, razbojnika i surovog duha je iz naroda nestalo. Sume se počele i po samom narodu Čuvati a ipak je ta danomična patrola ostala. Kad bi još naši kršni graničari bili onako na okupu kao za vojne krajine neka bi i bilo, ali ovako razidjoše se oni po svietu trbuhom za kruhom a ostadoše starci, žene i djeca na ognjištu Proti komu onda patrola i tko da ju vrši. Lugari su krepki i snažni ljudi, pa ako bi se koji starac ili dječarac i suprotstavio, lahko če lugar s njime obračunati, a u slučaju skrajnje nužde dozvoljava mu zakon i uporabu oružja. No de toga jedva da če doći, jer kako rekosmo ličko pučanstvo je postalo razboritije, pak svaki misli što radi i što ga čeka ako bi se tako daleko zaboravio. Dapače kada bi se lugar na tako surova čovjeka i namjerio držimo, da bi mu i neoboružana patrola slabo pomogla, ako se sam obranio nebi. Pa kada znademo, da svaki lugar dobije dnevno po jednoga ili po dva patrolca bfz obzira, da li su mu nuždni ili nisu, i kada nepamtimo slučaj, da bi u zadnje vrieme, koji lugara napadnut bio u izvršivanju svojih službeni dužnosti, onda nam se i nehotice nameće pitanje čemu trošenje tolikih radnih sila banbadava, kad ih dandanas kod kude ni za redovite kudne poslove dovoljno neimamo. Ovo pitanje je tim opravdanije kad znademo, da ima za čuvanje dosta lugar, osoblja, i da je država kao šumoviastnik već po šumskom zakonu i sama vezana namjestiti dovoljan broj šumskih čuvar a kao i svaki drugi šumovlastnik. Ne ćemo se upuštati u razčinjanje glasina prema kojima lug. osoblje niti nevodi dobivenih patrolaca sa sobom, nego da |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 182 ih uz stanovitu odštetu pušta svojim kucam ili ih ostave, da rade lugaru privatne poslove. Sve kad bi to i bilo, ne bi bilo ni čudo, jer bolje da patrolac bar nješto bud kome što radi, nego da cieli dan bez po?la za lugarom seta. Radje c´emo se pozabaviti pitanjem, da li je to podavanje patrole zakonom propisano i da li se prema propisima vrši. Ved smo naprvo spomenuli kako je podavan´e patrole nastalo. Kasnije, kada je dozrielo pitanje o segregncije suma izmedju države i imovnih obdina, bilo potaknuto i pitanje, da li se imade i dalje davati patrola lugarom. Godine 1873. je po vrhovnoj zemalj. upravi bilo to pitanje tako riešeno, da se je svaka obdina po obd redu za krajinu dužna brinuti za javnu sigurnost u svom području. Dokle god se šume ne razdiele na državu i imov. obdmu dužnost je obeine, da lugarom tih još sa služnostima obteredenih, dakle još zajedničkih šuma, u slučaju nužde asistenciju dadu Kr. šumarijara palo je u dužnost, da 0 potrebnom broju patrolaca polit, oblasti predlaže izkaz, koja de imati skrbiti za to, da lugari patrolce dobiju Podjedno je izrično odredjeno, da se patrolci u nikoju drugu svrhu ne smiju upotrebljavati nego jedino zaosob nu sigurnost lugarevu. Te odredbe su jasne, pak se može punim pravom prigovarati izopačenoj praksi koja je tiekom vremena glede podavanja, patrole nastala. Lih iz komoditeta lugara a i polit, obhsti uvuklo se unatoč tima jasnima odredbama opet danomično podavanje patrole. Ono je doduše prestalo u onih dielovi krajine, gdje su šume sfgregirane, a ostalo samo ondje gdje šume se gregirane nisu t. j . u području budude ličke imovne obdiue. Zuademo, da žiteljstvo u području ostalih imov. obdina, a naročito naših su,-sjednih otočke i ogulinske nije glede karaktera ništa različito od žiteljstva u području budude ličke imovne obdine. Pa iptk tamo danomična asistencija lugarom nepostoji, a niti se nečuje da je nuždua. Naše siguroostne prilike nisu drugačije od tamošnjih, pa čemu onda kod nas ta anomalija, Istina je, da je obdina dužna se i danas brinuti za sigurnost svoga područja, ali istina je i to, da je i takova velika |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 183 — zajednica kao sto je imovna obdina, dužna se postarati, da u slučaju nužde pomodu svih zajedničara svoj imetak obrani, no li je i logična posljedica, da je i ta pomoć i obrana samo onda potrebna kad je n u ž d na. Poznato nam je, da i za imovne obdine postoji takav propis, koji je na vlas sličan naprvo spomenutomu, koji je bio izdan za vrieme vojne krajine, pa ipak se tamo daje patrola samo u slučaju nužde, a ne dnevno. B toga je naše mnenje, da bi ovu izopačenu naviku trebalo svesti u granice zakonom propisane ter odnditi i za područje bivše ličke pukovnije: >Opazi li lugar da sbog velike navale štetočinaca nemože bez vlasiite pogibelji života propisno uredovati, šumske proizvode zaplieniti, štetočince popisati ili prepoznati, dužnost mu je kod svoje nadležne šumarije zatražiti asistenciju. Kr. šumarija će ili lugaru dodieliti u pomoć još kojega lugara, ako ga razpoloživog imade, ili će zatražiti od nadležne polit. obi. asistenciju. Polit, oblast je dužna odmah odrediti, ko´e će selo asistenciju davati i u kojem broju patrolaca, te ili odmah ustanoviti vrieme do kada da se asistencija daje ili zatražiti od kr. šumarije, da javi, kada da se asistencija obustavi. Podjedno ima koli kr. šumarija toli i kr. kot. oblast dužnost ureda radi se o potrebi asistencije osvjedočiti, _ter proti prijavitelju lugaru karnostno postupati, ako bi neosnovano asistenciju tražio. Isto tako ima se karnostno postupati proti seoskom starešini ako patrolce naredio nebi, kao i proti patrokem, ako sve vrieme na odredjeno mjesto prispjeli nebi. Svaka zloporaba patrolaca u druge svrhe, nego u svrhe čuvanja ^ume i u svrhu osobne zaštite lug. osoblja strogo će se kazniti.« Ovakovim propisom bilo bi udovoljeno davnoj želji ličkoga pučan-itva, svrha oko občuvanja šuma od haračenja bila bi postignuta. Lugar bi dobio asistenciju koliku treba i kada ju treba, a pučanstvo bi zaštedilo na stotine radnih sila, koje su do sada dangubile. B. Kosović, kr. žup. šum. nadzornik. |