DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 184 —


O uzgoju šuma gledom na rentabilitet vrsti


drva i uzgoja.


Piše dr. Gj. Nenadić.


Prije nego što su se počela moderna prcmetila u pojedinim
zemljama izgrađivati, bio je glavni cilj šumarstvu: dobivanje
goriva drva Tek razvitkom prometila, te procvatom trgovine
i industrije, dobi šumarstvo u ekonomskom životu dotičnih
zemalja posve drugu zadadu. PoČttak novoga života možem:)
označiti godinom 1858., kada je Pressler upozorio tadanje
vlasnike šum^, da i oni moraju poput svakoga trgovca
i obrtnika računali sa kapitalima, uloženim u sumama. Svoje
nazore izložio je Pressler u maloj knjižici »Der rationelle Waldwirt
«, koja je u ono doba podigla veliku prašinu i bila povodom
dugotrajnoj prepirci među šumarskim stručnjacima. Redovi
protivnika Presslerovih i njegovih pristaša postojali su
sve redi i polagano je jenjavala ta uzaludna borba, koja je
mnogo korisnih sila badava apsorbirala, ali od koje je bila
jedina korist, da su osnovne misli nove nauke postale još jasnije
i izrazitije.


Nije nam namjera, da načela nove nauke ovdje razvijamo,
nego želimo u kratko istaci činjenice, koje u šumarstvu naprednih
zemalja danas vladaju, te na osnovu kojih odnosne
zemlje polučuju sve veču vriednoat u svojim šumama.


Kraljevina Saska bila je u Njemačkoj prva, koja je udarila
temelj gospodarenju u državnim šumama na osnovu načela
te nove nauke, radi čega ona danas polučuje najvedu zem-
Ijištnu reitu svojih šuma od svih drugih država njemačkoga
carstva i ostaloga svijeta. Za njom su se povele i mnoge drug.njemačke
države, te danas gospodare sa obhodnjama, koje su
mncgo bliže onoj, koju ustanovljuje nova nauka. Ona se obhodnja
zove financijalna, koja nam kaže, kada je renta zemljišta
najveda, odnosno kada vrijednost zemljišta postigne svoju kulminaciju.
Visina vrijednosti zemljišta ovisi o prihodima, koje