DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 184 — O uzgoju šuma gledom na rentabilitet vrsti drva i uzgoja. Piše dr. Gj. Nenadić. Prije nego što su se počela moderna prcmetila u pojedinim zemljama izgrađivati, bio je glavni cilj šumarstvu: dobivanje goriva drva Tek razvitkom prometila, te procvatom trgovine i industrije, dobi šumarstvo u ekonomskom životu dotičnih zemalja posve drugu zadadu. PoČttak novoga života možem:) označiti godinom 1858., kada je Pressler upozorio tadanje vlasnike šum^, da i oni moraju poput svakoga trgovca i obrtnika računali sa kapitalima, uloženim u sumama. Svoje nazore izložio je Pressler u maloj knjižici »Der rationelle Waldwirt «, koja je u ono doba podigla veliku prašinu i bila povodom dugotrajnoj prepirci među šumarskim stručnjacima. Redovi protivnika Presslerovih i njegovih pristaša postojali su sve redi i polagano je jenjavala ta uzaludna borba, koja je mnogo korisnih sila badava apsorbirala, ali od koje je bila jedina korist, da su osnovne misli nove nauke postale još jasnije i izrazitije. Nije nam namjera, da načela nove nauke ovdje razvijamo, nego želimo u kratko istaci činjenice, koje u šumarstvu naprednih zemalja danas vladaju, te na osnovu kojih odnosne zemlje polučuju sve veču vriednoat u svojim šumama. Kraljevina Saska bila je u Njemačkoj prva, koja je udarila temelj gospodarenju u državnim šumama na osnovu načela te nove nauke, radi čega ona danas polučuje najvedu zem- Ijištnu reitu svojih šuma od svih drugih država njemačkoga carstva i ostaloga svijeta. Za njom su se povele i mnoge drug.njemačke države, te danas gospodare sa obhodnjama, koje su mncgo bliže onoj, koju ustanovljuje nova nauka. Ona se obhodnja zove financijalna, koja nam kaže, kada je renta zemljišta najveda, odnosno kada vrijednost zemljišta postigne svoju kulminaciju. Visina vrijednosti zemljišta ovisi o prihodima, koje |