DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 186 — olakšat de nam posao u velike, jer sa valjanim uzgojem naših hrastika, polučit ćemo sa pol truda i muke u pola vremena stabla jednake debljine, koje danas polučuju Nijemci sa uzgojem svojih hrastika u Spesartu. Ne budemo li dakle u uzgoju i njegovanju naših šuma ulagali što više energije i rada, to demo zaslužiti opravdan prigovor potomstva, da nismo znali ili umjeli u svoju korist što više izcrpsti prirodne sile, za čim danas svi kulturni narodi svijeta u svim svojim poduzećima i nastojanjima teže. Glavne vrsti drveda naših šuma jesu; hrast, bukva, smreka jela i bor, a kao nuzgredne vrsti mogu" mjestimice u obzir dolaziti: jasen, brest, kesten, javor, lipa, breza i t. d. Ove vrati drva uzgojene na prikladnim mjestima, mogu biti važan utez na vagi kod prosuđivanja rentabiliteta dotičnih šuma. Prema naprijed istaknutom ne može nam svejedno hiti, koju vrst drva i koji naein uzgoja u našim sumama kultivirati treba. Posve je jasno, da kod jednakih kulturnih, upravnih, te inih produktivnih troškova, jest ona vrst drva i forma uzgoja, rentabilnija, koja u jednakom vremenu najveći prihod daje. Od četinjavih vrsti drva jesu smreka i bor najrentabilnije vrsti drva, jer njihovo drvo svjetski trg više traži nego li bukovo i jelovo ´drvo. U pojedim krajevima može bukovo drvo kao ogriev imati veliku cijenu, ali pojedini slučajevi ne u,ogu imati ništa promjenljivog na gore istaknutoj činjenici. Logički iz toga slijedi, da pored svega toga, što jela i bukva mogu mjestimice imati dobru prođu i stati na visokoj cijeni, da ih ipak ne bi trebali uzgajati na većim površinama, jer njihovo drvo nije na svjetskim tržištima rado traženi artikel. Da, se uvjerimo o produktivnosti pojedinih vrsti drva. dovoljan je jedan pogled na njihove skrižaljke prihoda i prirasta. Prema najnovijim skrižaljkama prihoda i prirasta iznaša drvna masa glavne sastojine pojedinih vrsti drva na ha u površine u 100 godini, kako slijedi: |