DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 5. u ZAGREBU. 1. svibnja 1908, God.XXXIL Pretplata za nečlanove K 12. na godinu. — članovi ^iiiuar. đružtva dobivaju iist bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pod upi raju de K 20. - Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 1?. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretjjlate. — „Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo dru/.tva. Dvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K.; za ´/j stranice S K.;za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za V^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust Ovršno utjerivanje šumskih odšteta. Piše Ivan Grčević, kr. vlad. rač. revident. Ogromni su zaostatci na dužnoj šumskoj odšteti. Od godine do godine silno raste dug. Umnožavaju se navadni i tvrdokorni štetočinci. Šumski su im prekršaji i kradje postali zanatom, jer živu samo od toga. Okorjeli takovi štetočinci ne osjećaju zakonskih posljedica svojih zlih djela. Nisu dovoljno kažnjeni niti pritegnuti na naknadu dužne šumske odštete. Sbog toga i ne traže drugih izvora svagdašnje privrede. Sve više osoblja treba za oČevidnost tih dugova, da vodi osnovani veliki broj knjiga, očevidnike, propisnike i zabilježnice. Mnogo ie dužnika, od kojih se već ne će nikada i ništa dobiti u ime naknadđ. Troškovi su oko očevidnosti sve veći, dok uspjesi glede naknada nisu vriedni ni spomena. Obće ovo zarazno zlo upliva, utječe veoma štetno na šumsko gospodarstvo. Štetočince bodri na dalje na šumske štete. Vlastnici suma ne samo što ne mogu umnožavati razboritim gospodarenjem svoje šumske užitke, nego ih u obće ne će moći ni sačuvati za potomstvo. Suvišno je s toga dalje razlaganje, da zaostatci šumskih odšteta zahtievaju osobite mjere. Obćinska poglavarstva pokraj |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 162 — obaežnih poslova prenesenoga djelokruga ne mogu udovoljiti pozivu u tom pogledu. Nije opravdano mišljenje, da obla3ti same moraju posvetiti svu brigu šumskom dobru. One su za to, da na intervenciju oštedenika realiziraju njegova prava. Glavna odgovornost pada na šumsko-upravno osoblje. Ono je pozvano, da upotriebi sva zakonita sredstva, da se dalje ne gomilaju zaostatci šumskih odšteta. Osobita je dužnost šumskih ureda, da uz vlastito jamstvo i odgovornost utječu na i ravodobno pobiranje šumskih odšteta. Ovo (5e se zarazno zlo umanjiti, ako krivac nakon poči njene štete u što kraće vrieme osjeti kaznu i obvezu, da podmiri počinjenu štetu. Da se taj postupak uspješno provede, potrebno je sistemizirati mjesta ovrhovoditelja. U početku neka se osnuje privremeno namještenje. Mjesta valja popuniti natječajnim putem, iz staleža pouzdana i dorasla za to zvanje lugarskog osoblja Čestit lugar je onaj službenik, koji zna za svoje čine i koji nosi za njih podpunu odgovornost. Čestit službenik ne prima časti, za koje se ne čuti sposoban, jer mu ne podaje sposobnosti i sama čast Sa čašću ide uzporedo odgovornost. Neka se stoga odabere za ovrhovoditelja osoba dobrog gla?a, koja će revno i s potrebitim marom obavljati povjereno mu poslovanje. Sielo je ovrhovoditelja najbolje tamo, gdje je središte manipulacije. U krajiškim je imovnim obćinam najsgodniji za to šumsko-gospodarstveni ured. Tamo su ovrhovoditelji pod neposrednim nadzorom upravitelja imovne obćine i protustavnika. OBJećaj je dužnosti mnogo veći, kad je službenik u blizini svojih starijih. Time, što plaću izravno podiže iz imovne blagajne, jačat će se moralna obveza, da brižnije čuva dobro svojega službodavca. Sva ova svojstva nisu tako budna u ovrhovoditelja, namještenih kod kr. kotarskih oblasti, gdje služe drugim predpostavljenim, a često rade i druge poslove. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 163 ~ Gdje poBtoje potonji slučajevi, treba nastojati, da se ukine pridieljenje ovrhovoditelja kod kr. kotarske oblasti, te prenese na gospodarstveni ured. Ovrhovoditelji ti bi imali uz neposredni nadzor protustavnika, bilo šumarskog pristava ili izkusnijeg šumarskog vježbenika, vršiti ovo: 1. Sve neriešene šumske prijavnice povaditi iz očevidnika na posebne izkaze i požurivati riešeuje kod nadležnih političkih oblasti ; 2. propisivati na platež dosudjene šumske odštete; 3. odpisivati podmirene dugove bilo u gotovom ili odradnjom u naravi; 4. intervenirati prigodom provadjanja političke ovrhe za dužnu šumsku odštetu; 5. prigodom ovrhe ustanoviti neutjerive tražbine, zatim nakon privole zastupstva imovne občine i odobrenja kr. zemaljske vlade, od.jisivati takove tražbine. Neutjerivima se smatraju propisani dugovi onih štetočinea: a) koji su pomrli, a nisu ostavili nikakova imetka, te nemaju izravnih potomaka, koji bi se mogli pritegnuti na platež, a ako su siromašni, na odradjivanje u naravi; b) koji su se iz-^elili, a nisu ostavili imetka, niti im se potraživanjem moglo ustanoviti sadanje boravište ; c) koji su puki siromasi, te poradi dokazana golema siromaštva ne mogu gotovim podmiriti dužne šumske odštete, a pored posvemašnje staračke nemoći ne mogu steci potomaka, niti mogu duga odraditi u naravi. Prema tomu sastavljene izkaze, ima ovrhovoditelj izpitati na licu mjesta prigodom provadjanja ovrhe, te obložiti negativnim pljenitbenim zapisnicima, koje ima vidimovati obćinsko poglavarstvo, zatim župni ured ili parohijalno zvanje ili rabinat. Nadležni je ured dužan podučiti ovrhovoditelja u njegovom zvanju, kako treba prigodom provadjanja ovrhe točno održati zakonom propisane rokove osobito za pljenitbu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 164 — Gdje je priepor, treba stvar zategnuti, da dužaik steče pouzdanja u pravičnost vlasti. Kad se predmet izvede na čistac, onda treba energično provesti. Ovršnim putem zaplienjene pokretnine ne treba odmah dražbovati. Prema okolnostima treba pričekati dražbom. Kad dužnici vide, da se zakonito postupa, pa koliko ne mogu na jednom podmiriti duga, rado de odplatiti obročni dio. Hvale je vriedno, kad se oštedenik zadovolji s razmjernom odplatom prema iraudtvenim prilikama dt žnika, a da se potonji ne liši po što po to, svojih zaplienjenih pokretnina. Ako ne prije, a ono najkasnije prigodom transferacije zaplienjenih pokretnina, odpladuju dužnici, što mogu. Djelovanje ovrhovoditeljevo nadzire sumsko-gospodarstveni ured neposredno i putem kotarskih šumarija. Kotarski šumar prilično poznaje imudstvene prilike mnogih dužnika. Koliko mu nije poznato iz vlastitog opažanja, lako sazna razpitivanjero medju područnim lugarskim osobljem. Djelovanjem ovrhovoditelja pada neuredna naknada dužne, šumske odštete u osjetljiv položaj. Medju dužnicima nastaje strka i zabrinutost. Molbe i pritužbe niču od svih strana. Sve su oblasti uznemirene. Početak je vrlo težak, dok se ne svede sve pogriješke koje su nastale sbog nemarna rada neupućenih i slabo nadziranih organa. Posao je to ogroman, na kojem treba marljivo raditi više godina, dok se svede u poželjno normalno stanje. U početku treba savjestno i dobro upndeno osoblje, koje pozna potanko tolikoput preinačenu manipulaciju šumskih odšteta. Tako je osoblje kadro hladno primati uzrujane dužnike, priobditi im brojeve pravomoćnih presuda i uvjeriti ih, da su dužni podmiriti propisani dug, o kojem se uviek mogu uvjeriti kod razpravnih oblasti. U današnjim se prilikama plaća obdinskim organima 10 do 157o i ime nagrade od utjerane dužne šumske odštete. O uspjehu se ipak ne može ni govoriti, jer su obdinski organi preobteredeni drugim poslom, pa svakog savjest veže više na ovu dužnost, za koju uživa stalnu pladu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 165 — Privremeno de namjestenje ovrhovoditelja zatvoriti vrata opasnom haračenju i pustošenju šuma. Dobit 6e biti dvostruka. Materijalnu de dobit pružiti naknade, čim de se ujedno uma njiti troškovi oko podržavanja očevidno3ti. Moralna de dobit zapasti narod, jer de se naučiti na štednju i razborito uživanje šume. Postupak prigodom utjerivanja dužnih šumsKih odšteta. Obdenite ustanove. Šumske su odštete privatno pravne tražbine, te se uderuju prisilno kao izravni porezi i drugi danci. (Vidi okružnicu ces. kr. glav. zapovj. od 26. siečnja 1872. broj 79., točka 7. 1. z. up. g 1872., komad IV; zak. čl. XLIV. g. 1883., dio III. sbornik g. 1893. broj 69. komad XII; proveddeni naputak ministarstva financija broj 37d87. g. 1884. i naredbu kr. zemaljske vlade od 14. kolovoza 1894. broj 23.025.) Koliko je pokretnina predmetom ovrhe, to utjeruju dužne šumske odštete (političke) upravne obdine i gradovi, te posebno namješteni ovrhovoditelji. Politička se ovrha može jedino na zahtjev oštečenikov odrediti i obustaviti. Političke oblasti nisu vlastne takove ovrhe ureda radi ni odrediti ni obustaviti. — Izaslanje ovrhovoditelja može se odbiti jedino sa znanjem i dozvolom nadležne kr. kotarske oblasti, u obsegu koje se provadja ovršno utjerivanje pravomodno dosuđjenih šumskih odšteta. Prije izaslanja ovrhovoditelja valja izhoditi od kr. kotarske oblasti dekret. U dekretu ima biti naznačeno ime ovrhovoditelja, obdinska poglavarstva, u području kojih de se provadjati ovrha, te vrieme, za, koje valju dekret. Samo se uz takovu autorizaciju može izaslati ovrhovoditelj u onu obdinu, koja je naznačena u dekretu. Svake je godine potrebno obnoviti dekret. Dok se traži dekret, istododno se umoli kr. kotarska oblast, da shodnim načinom obaviesti područna obdinska poglavarstva o trajanju ovrhe, te ih podjedno pozove, da odredjenom ovrhovoditelju budu na ruku, da dobije pravodobno pouzdane procjenitelje i asistenciju. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 166 — Stepeni su utjerivanja : Opomena, pljenitba s transferacijom i dražba. Opomena. Dugovina dospjeva na platež, čim postane presuda pravomodnom. Prije nego li se izašalje ovrhovoditelj, to se put« m obćinskog poglavarstva opomenu dužnici običajnim oglasom, da u rokucima, kojivarstvu, od ne osam u to će računati dana vrieme, uplate svoje zaostatke. Onim namire svoj dug u obdinskom nikakovi ovršni troškovi. se dužnipoglaPljenitba . Protiv onih se dužnika, koji ne podmire svoje zaostatke u naznačeno vrijeme u oglasu, ima odmah nakon minulog roka provesti pljenitbeni postupak. Strogo se ima obdržavati ova odredba zakona. — Plj^" nitba se ima bez obzira na osobu odmah provesti protiv svakoga, kad opomena nije koristila. — Izkustvo dokazuje, da se gomilaju zaostatci, što se kasno, mlitavo ili nikako ne vrše zakonite posljedice opomene, pljenitba ili dražbena prodaja. Temelj je za pljenitbu izkaz o zaostatku šumske odštete sastavljen od propisnika o dužnoj šumskoj odšteti ili obćinska zab´lježnica. Dužnici se ne smiju uznemirivati bez razloga. Ovrhovoditelj je s toga dužan ispoređivati izkaz zaostataka s naknadnim odplatama, kad se vraća na konak u sjedište občine. Ako li se pak ne vraća svaki dan u sjedište obćiue, tad sporazumno s obćinskim poglavarima pribavi medjutim obavljene uplate. Pljenitbu počinje ovrhovoditelj zajedno s procieniieljem redom polag kućnog broja u mjestu, a gdje ne idu brojevi jedan iza drugoga, tada polak reda kuća, te bez prekinuća nastavi i dovrši. Pri tom ovrhovoditelj strpljivo razlaže svakom dužniku njegov zaostatak. Na zahtje/^ dužnika ima mu naznačiti brojeve presude i godinu, od koje potječe dugovina, da se kod razpravne oblasti uvjeri o pravomoćnosti presude i dužnosti naknade. Podjedno se stranka upozori, da će joj se za |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 167 — plienjeni predmeti transferirati i dražbovati, ako u roku od 15 đaua ne podmiri svog zaostatka u obćinskom poglavarstvu. Obćinsko poglavarstvo odredjuje procienitelja, i to mjestnog poglavara, obdinskog viednika ili seoskog starješinu. Nastane li odpor prigodom pljenitbe, tad se ovrhovoditelj obrat na občineko poglavarstvo, da odredi asistenciju obdinskog stražara. Ako se ni tako ne može svladati odpor, sastavi ovrhovoditelj sa svjedočanstvom prisutne asistencije zapisnik u kojem navede razlog i način odpora, te kakvodu čina. Zapisnik odmah predloži šumsko-gospodarstvenom .uredu. Ovaj zamoli kr. kotarsku oblast, da izašalje svog činovnika ili barem načelnika upravne obdine, te mu pridieli oružničku asistenciju. Asistencionalni troškovi padaju na teret krivca. Čim dodje ovrhovoditelj na mjesto ovrhe, zaplieni dužniku kao zalog od pokretnog imetka toliko, koliko je nuždno za pokride zaostatka i pi´istojbe za utjerivanje, S ovrhovoditeljem posreduje procienitelj u prisutnosti dužnika i njegova ovlaštenika. Gdje nema takovih, prizovu se dva svjedoka, koji podpišu pljenitbeni zapisnik. Zaplienjenim se označe dužnikovi predmeti ovim redom: a) gotov novac; b) vriednostni papiri: c) dohodci u gotovom novcu, kao: kudne najamnine, zakupnine, te druge ovršenikove tražbine. Kad se zapliene tražbine, tad se obaviesti ovrsenikov dužnik, da ne plati tražbinu ovrseniku nego u blagajnu onog obdinskog poglavarstva, koje se naznači u obaviesnici. Zaplienjeni se gotovi novci i vriednostni papiri uruče na pohranu. Obdinsko poglavarstvo bezodvlačno deponira vriednostne papire u kr. poreznom uredu. Ako se zaplienjena tražbina ne utjei-a za pol godine od dana pljenitbe, a ovršenik za to vrieme ne podmiri svog duga ili ne pruži drugoga pokrida, tad se zaplienjena tražbina proda uz platež u gotovom novcu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 168 — Vriednostni se papiri unovče po burzovnom tečaju. Pljenitba se vodi na licu mjesta. Ovrhovoditelj pristojno pozove dužnika, da naznači založne predmete, koji se mogu lako prodati. Nakon toga se predmeti iztraže, prociene i stave u zatvor. Ako dužnik ništa ne naznači ili naznači takove predmete, koji bi se težko unovčili, tad ovrhovoditelj zaplieni kao zalog toliko od dužnikova imetka, koliko je potrebno, da se pokrije dug. Na temelju §. 4. zakona od 14. siečnja 1883. (sbornik 24.) mogu se uzeti pod ovrhu — plače, pričekne pristojbe, osobni, dobni i službeni doplatci, te obde sva stalna službena beriva osoba, koje pripadaju stalnoj vojsci, ratnoj mornarici, domobranstvu ili oružničtvu, zatim rečena beriva urednika i službenika dvorskih, državnih, zemaljskih ili obdinskih, kao što i sva stalna službena beriva dušobrižnika, zakonito priznatih crkava i vjerozakonskih družba i napokon prihodi svedeničkih nadarbina, koliko služe uzdržavanju dušobrižnika — samo do iznosa jedne trečine uz ograničenje, da ovršeniku preostane netaknut godišnji dohodak od 1600 K. nakon obavljene ovrhe od ukupne svote spomenutih beriva ili ukupnih prihoda Ustanove se ovog §. protežu i na činovnike javnih zaklada, na učitelje konfesionalnih pučkih škola, kojima je priznato pravo javnosti, i na činovnike i podvorničko osoblje parovoznih željeznica, koje služe obdemu prometu. §. 5. Mirovine, milostinje, osobni doplatci, nemodničke pristojbe, providbe i drugi slični užitci takedjer se mogu uzeti pod ovrhu samo jednom tredinom uz ograničenje, da ovršeniku ostane netaknut godišnji prihod od 1000 K. nakon obavljene ovrhe od ukupne svote spomenutih beriva. Ovrha dozvoljena na pladu valja za mirovinu i odpravninu ij. 11. Niti se promaknućem u višu pladu, niti premje ^´ štenjem na drugo službeno mjesto ne lišava kreposti ovršno pravo, što no ga je stekao ovrhovoditelj na ovršenikovu pladu. §. 12. Plade se i mirovine osoba, koje u stalnoj javnoj ili privatnoj službi, te ne pripadaju pod ustanove §. 4. mogu uzeti pod ovrhu uz ograničenje, da ovršeniku ostane netaknut |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 169 — godićnji iznos od 1000 K. Mirovine udova i djece rečenih osoba nisu podvrgnute ovrsi. Stalno se namještenim smatra onaj, koji je bud po zakonu, ©bičaju ili ugovoru namješten barem na godinu dana ili ako je trajanje namještanja neizvjestno, kojega se može službeni odnošaj razriešiti najmanje posije šest nedjelja. §. 13. Dnevnice se, nadnice, tjednice i mjesečne plače koliko ne pripadaju pod ustanove §. 12. mogu zaplieniti samo toliko, koliko premašuju iznos od 2 K. na dan. ^. 14. Dnevnice se osoba, koje uživaju ovrsi nepodvrženu mirovinu ili slični užitak od godišnji 1000 K., mogu nasuprot plieniti bez ograničenja. Zaplieniti se imaju pokretnine, koje se dadu lako unovčiti. Zaostatak se osigura na način, koji ne vriedja dužnika, te mu je što manje štetan. — Imaju se poštediti takovi predmeti, od kojih bi više štetovao dužnik, nego li je sasvim potrebno za pokriče zaostatka. Ako se mogu lako prodati, neka se uzmu uviek oni predmeti, koje naznači sam dužnik. Biraju se predmeti, koji su prikladniji za transferaciju kao: razna roba, zatim blago, a u nestašici toga tek žito, sieno i drugo. Zaplienjeni se predmeti ne smiju oštetiti, niti se smiju na nje urezati vidljivi znakovi. U pljenitbenom se zapisniku točno upišu založni predmeti sa znakovima, po kojima se razpoznavaju. Poa ovrhu se ne mogu uzeti: 1. Dnevnice saborskih zastupnika. 2. Milostinje i slične podpore, koje izpladuju oskudnim osobam javne blagajne, ubožke ili obskrbne zaklade, družtva, zavodi ili pojedinci. 3. Osigurana svota za osiguranje života. 4. Naknada za požarne štete izpladena za pogorjele zgrade ili p ^gorjeli nared nekretnina. 5. Predmeti, koje valja nabaviti sbog ugovora državnom ili zemaljskom erara ili zemaljskoj zakladi, zatim predujmovi ili platežni obroci, koje izplačuje državni ili zemaljski erar ili zemaljska zaklada, te sprave, koje su potrebne za izpunjenje ugovora. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 1´70 — Prije se izpunjeaja ugovora može uzeti pod ovrhu samo onaj iznos koji zapane dužnika kao pomirba prigodom konačnog obračuna. 6. Povlastice poštara u poštanskoj službi, dohodci koji izviru iz te službe, njihova vozila, naprave i sprave. Pošiljke se predane poštanskim uredima, pouzeća, novci doznačeni putem pošte ili brzojavnog ureda mogu uzeti pod ovrhu, kad budu uručeni naslovnicima. 7. Predmeti, koji služe za vršenje službe božje. Modi nisu podvržene ovrhi, ved samo njihov okov. S. Redovi i drugi znakovi, odlikovanja. 9. Podpora pružena ovršeniku iz javnih sredstva sbog nevolje, koja je snašla bud cielo pučanstvo, bud pojedine krugove njegove. 10. Pokretna zadružna imovina radi dugova pojedinih zadrugara. 11. Obiteljski papiri i obiteljske slike, a okviri se mogu uzeti pod ovrhu. 12. Predmeti nuždni ovršeniku za vršenje javne službe ili obavljanje javnih posala. 13. Haljine, rublje, posteljina i kuhinjske sprave, koje su veoma nuždne prema godišnjoj dobi ovršeniku, njegovoj obitelji i služinčadi. 13. Hrana i gorivo nuždno za uzdržavanje osoba spomenutih (točka 13.) tečajem narednih 14 dana. 15. Molitvenici, učevne knjige i druga učila, koje treba ovršenik i njegova obitelj. 16. Predmeti i orudje nuždno za vršenje zvanja, bez kojih ovršenik ne bi mogao privrediti svagdanje uzdržavanje /a se i svoju obitelj. 17. Tvorivo, što ga obrtnik baš preradjuje do vriednosti od 100 K. 18. Za uzdržavanje ovršeuika i osoba, koje živu s njim u zajtdnici, nuždna jedna krava ili prema izboru ovršenika dvie koze ili tri ovce, ter za uzdržavanje ovih životinja nuždna jednomjesečna hrana i stelja. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 171 — 19. Nared nekretnina. Ovaj se može uzeti pod ovrhu zajedno s nekretninami. 20. Prema obdem gradjanskom zakoniku ostaju nepokretnom imovinom trava, stabla, plodovi i sve stvari porabne, koje radja zemlja na svojem povrsju, dok nisu raztavljene od zemljišta i poda. Ribe u ribnjaku i divljač u šumi postaju onda tek pokretno dobro, kad su ribe ulovljene, a divljač uhvadena ili ubijena. Koliko je potrebno, da se produži uredno upravljanje gospodarstva, drže se kao stvari nepokretne: žito, drva, krma i svi ostali, premda su sabrani proizvodi, zatim sva živina, težački alati (orudje) i sve sprave, koje spadaju na zemljište. Samo se onda mogu zaplieniti predmeti, glede kojih je dvojbeno, da li sačinjavaju vlastničtvo dužnika ili onih, koji su u smislu zakona obvezani mjesto dužnika plačati zaost-tke, ako ne pružaju podpuno pokriće na zaostatak ovršenikove druge stvari, glede kojih ne postoji slična primjetba. U pljenitbenom se zapisniku naznače odieljeno od ostalih pod posebnim stavnim brojevima takovi premeti, za koje je potvrdjeno ili predmievamo, da su tudje vlastništvo. U zapisniku ee nazuači ime i obitavaliste onog, koji zahtieva pravo vlastničtva na takove predmete. Ovrhovoditelj mu priobči pljenitbu s pozivom, da nakon 15 dana, računajući od dana, čim primi obavif stnicu, povede svoju zahtievnu (iziučnu) tužbu pred nadhžnim sudom (§. 447. gradj. parbenog postupnika). Da je tužbu poveo, dužan je ovrhovoditelju vjerodostojno dokazati tim, da mu predoči nadpis tužbe, jer će se, ako to propusti, prodati putem dražbe zaplienjeni predmeti bez obzira na kasnije prijavljeni zahtjev. Osim toga pozove ovrhovoditelj izrokom zahtjevatelje, da mu vjerodostojno dokažu nakon 15 dana iza objavljena izroka, da su poveli svoju zahtievnu tužbu glede vlastničtva pred nadležnim sudom. Izrok ima sadržavati: a) ime ovršenikovo; b) vrieme pljenitbe; c) obćenitu oznaku i procjenbenu vriednost zaplienjenih predmeta; |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
_ 172 — (1) upozorenje, da će se putem dražbe prodati zaplienjeui predmeti bez obzira na možebitni zahtjev glede vlastničtva, ako 6e propusti u zabašnom roku dokazati nadpisom tužbe, da je tužba provedena. Na izroku se napiše dan izvršenja, te se izvjesi na obdinskoj sgradi. Ako je predtecno vodjena sudbena ovrha na zaplienjene predmete, to ne prieči obdržavanje dražbe. Nego ako se ranija sudbena pljenitba vjerodostojno dokaže, ili ako se na zaplienjene pokretnine na temelju zakonitog založnog prava (§. 1101. obć. gradj. zakonika) kod nadležnog suda pravo prvenstva prijavi , i to se do dana dražbe vjerodostojno dokaže, dužan je ovrhovoditelj obaviestiti dotične sudbene ovršioce o dražbenom roku odredjenom upravnim putem, te odpremiti kupovnim i od sudben) zaplienjenih i prodanih predmeta onomu sudu koji je zaplieuio prodane predmete, s tom molbou), da oiluči 0 pitanju prvenstva založnoga prava nakon razprave, koju će držati, te na nju prizvati zastupnika imovne obdine. Ako je zahtievna tužba stavljena u tečaj glede ranije sudbeno zaplienjenih predmeta, ima se dokazati za 15 dana zametnude te tužbe, računajudi od dana primljene obaviestnice i izvršenja izroka. Na razpravu se odredjenu povodom tužbe ima pozvati zastupnik imovne obdine. Ako se ved ne bi mogao obaviti taj poziv, ima se povesti protiv imovne obdine posebna zahtievna tužba i dokazati na gornji način. Ustanove obdeg gr adj. zakonik a i savezni paragrafi u pogledu zakonitoga prava zaloga: >§. 1101. Da se osigura najamnina ili zakupnina, ima onaj, koji daje u najam stan, pravo zaloga na uneseno pokud- Btvo i na pokretne stvari, koje su vlastnost najmitelja ili podnajmitelja, ili koje im je treći tko povjerio (§ 367.), i koje se još nalaze u stanu, kad je učinjena tužba. Podnajmitelj odgovara p)lag najamnine, koju plada; ali se ne može time braniti, da je g´avnomu najmitelju unapried platio svoju najamninu. Onaj pak, koji daje zemljište pod zakup, ima pravo zaloga na živinu, koja se nalazi na zakupštini, i na orudje go- p odarstveno i na plodove, koji se nalaze na njoj. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 15 <-- 15 --> PDF |
" 173 — §. 447. Ako koji treći seieni, da je ovrhom povriedjen u evojim pravima posjeda, vlastničtva ili u drugon., ima u sudca, kako protiv voditelja ovrhe, tako i protiv ovrsenika iskati, da se ovrha ili dokine ili stegne. Ako je ovrha bila povedena na razpit kojega drugoga suda, može se ta tužba podnieti ili sudcu, koji je ovrhu preduzeo, ili pak onomu, koji ju je dozvolio Samo ako ovrha bude dozvoljena ili preduzeta po kojem sudu inokosnom, a tužba za dokinuće ili stegu ovrhe bude po naravi svojoj spadala pred sud zborni, ima se tada podnieti onomu sbornomu sudu, u kojega je kotaru jedan ili drugi tih sudova inokosnih. A pri istom sudu, gdje se tužba povede, može tužitelj zahtievati, i to, da se za vrieme, dok traje razprava, ako jma dovoljnih dokaza za svoje pravo, bezuvjetno, a izvan to^a slučaja, barem uz danu sigurnost za svaku štetu, ustavi dalja ovrha na stvar parbenu" toliko, koliko bi mu se inače naniela šteta nenaknadiva.« Ako se povede zahtievna (izluČna) tužba glede pokretnina, koje su zaplienjene za dužnu šumsku odštetu, dužan je ovrho voditelj od slučaja do slučaja odmah o tom podnieti izvješde gospodarstvenom uredu. Taj će na temelju tih izvješća odma zamoliti nadležne sudove, da žurno i preko reda rieše zahtievne tužbe, koje su tamo u razpravi. Zaplienjeni se predmeti popisu s procienom procienitelja i ostave vlastniku, da ih čuva. Ako ne pruža vlastnik valjane sigurnosti, te prieti pogibelj, da će pronevjeriti, tada se uruče na pohranu obćinakom poglavarstvu. Obćine su dužne skrbiti za prikladne prostorije, u koje će se smjestiti založni predmeti. Vlastnik se upozori, da na temelju §. 63. zakonskog članka 44. od godine 1883. pronevjerenje zaplenjenih predmeta, prije nego li se rieše sekvestracije, ima iste kaznene posljedice, koje su ustanovljene za slučaj, kad se pronevjere predmeti, koji su zaplienjeni redovitim sudbenim postupkom. Za svakog se dužnika sastavi posebni pljenitbeni zapisnik. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 174 — Tiskanice se potrebne nabave kod kr. poreznog ureda uz cienu od 4 fil. po arku. Zapisnik sadržaje potanko razloženje zaostataka i pripadaka, te naziv zaplienjenih predmeta, procjenbenu vriednostnačin pohrane (uredovno Čuvanje ili ostava vlastnika). Procjenitelj, ovrhovoditelj i dužnik imaju zapisnik podpisati. Ako dužnik uzkrati podpis, tad se to zabilježi u zapisniku Ako se uplati ukupni zaostak i nastali trošak za 15 dana naređenih iza pljenitbe, tad napiše obdinski blagajnik prigodom uplate na pljenitbeni zapisnik, da je razriešena sekvestraeija. Pljenitbeni zapisnik i zaplienjenu imovinu, ako je oblastno pohranjena, povrati ovršeniku. Transf eracij a. Nakon izmaka 16 dnevnog roka obavlja ovrhovoditelj transferaciju zaplienjenih predmeta onih ovršenika, koji ne podmire svoga duga. Za transferaciju su potrebna dva ob<5inska stražara kao asistencija, te prema potrebi jedan, dva ili više radnika (pogonida) i jedna kola za prevoz zaplienjenih predmeta. Ako ovršenik pronevjeri zaplienjeni predmet, tad ovrhovoditelj sastavi prijavu, koju uz prepis pljeaitbenog zapisnika podnese putem gospodarstvenog ureda kr. kotarskom sudu. Istodobno zaplieni koji drugi predmet, te ga odmah transferira i preda u pohranu obdinskom poglavarstvu Transferirani se predmeti predavaju svaki dan uz potvrdu obdinskom poglavarstvu. Predmeti se imaju zabilježiti, da se ne zamiene, Transferacija se i zabilježba predmeta pomno obavlja, da se stranki pri tom ne nanese kakova šteta. Dražbeni postupak. Cim započne ovrhovoditelj transferaciju, odmah to, priobdi gospodarstvenom uredu, da zamoli obdinsko poglavarstvo, neka oglasi dražbu zaplienjenih predmeta. S obzirom se na štednju vremena i troškova, te prema prilikama, kad se očekuje najbolji utržak, ustanovi dražba za |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 175 — zaplienjene predmete od više dužnika. Razdoblje od dana pljenitbe po izmaku 15 dnevnog roka neka ne premašuje 30 dana. Ustanovljeni se dan dražbe razglašuje takovim načinom, da se rok od osam dana prije prve dražbe oglasi okružnicom. Oglas odredjuje obćinsko poglavarstvo. Dražba se ne može odrediti na nedjelju ili koji drugi obdi blagdan polag gregorijanskog kalendara. Jedan se izvorni primjerak dražbenog oglasa priloži draž benom zapisniku. (Vidi obrazac za uredovni dražbeni oglas). Dražbeni oglasi imaju sadržavati: a) nazivanje zaplienjeuih predmeta : b) mjesto gdje <5e se obdržavati dražba; c) dan i sat, kojega će b´ti dražba; d) uvjet, da de se pajedini zaplienjeni predmeti, koliko im pojedince vriednost ne promašuje 100 K prodavati bezuvjetno i izpod procjenbene vriednosti, a predmeti u vriednosti većoj od 100 K samo onda, ako se najmanje tri četvrtine procjenbene vriednosti nudjaju; e) rok za drugu dražbu, koja može nuždnom postati. Taj rok se ne može protezati od dana prve dražbe dulje nego 15 dana. f) uvjet, da de se odmah platiti kupovnina. Zaplienjeni su predmeti u vriednosti od 100 K, ovi koji se prociene pojedince po komadu na 100 K, n. pr. vino u bačvama bež obzira na prostorni sadržaj, ako mu procjenbena vriednost dosiže ili premašuje 100 K. Životinje se procienjuju pojedince, a zrnate plodine po metričkim centima. Na dan i sat, sto se ustanovi započme dražbu občinski blagajnik uz sudjelovanje jednog člana poglavarstva i obdinskog bilježnika. Ovrhovoditelj je dužan u pljenitbenom zapisniku popisane zaplienjene predmete sakupiti na licu mjesta, da se može započeti dražba u sat opredieljen u oglasu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 176 — O dražbi se vodi zapisnik, koji sadržava ime dužnika, kojega je zaplienjea predmet, naznačenje dražbovanih predmeta, procienbena vriednost, najveda ponuda, ime kupca, dražbeni troškovi i pristojba. Dražbeni zapisnik podpišu svi, koji sudjeluju kod dražbe, a nakon toga se pohrani kod obćinskog poglavarstva, da se na zahtjev može strankama pokazati. (Vidi obrazac za dražbeni zapisnik.) Novce unišle na dražbi preuzima obdinski blagajnik, te odmah namiri ovršno utjerane zaostatke i pristojbe ovršuog utjerivanja, dok eventualni višak uruči uz namiru ovršeniku. Podmireni se zaostatci istodobno potvrde ovršeniku u poreznoj knjižici uz podpis dvajuh obdinskih činovnika. Ovrhovoditelj pazi na to, da se na dražbi unišli novac uruči obdinskom blagajniku. Ako se novac uruči drugomu, tad su za to odgovorni prisutni organi; te su dužni solidarno naknaditi štetu. Pristojbe za utjerivanje šumske odštete. Pristojbe za utjerivanje sastoje od ukupnih troškova ovrhe´ kamo pripadaju i troškovi za odpreraanjenih preimeta. Pristojbe za utjerivanje pripadaju blagajni, kojoj i utjerane dugovine, te su trovrstne, i to: pristojbe za opomenu, zatim jednostavna pristojba za utjerivanje i povišena pristojba za utjerivanje. Pristojba za opomenu iznosi 10 filira na zaostatke, koji ne premašuju 100 K., a 20 filira na zaostatke, koji premašuju 100 K. Ubire se prigodom prvog plateža nakon izvršene opomene. Jednostavna je pristojba za utjerivanje 2 filira, a povišena 3 filira od svake krune zaostatka. Svote izpod 2 K. ne uzimaju se u obzir pri izračunavanju pristojbe za utjerivanje; Jednostavnu pristojbu od 2 filira plača onaj zaostatnik, protiv kojega je uporavljena pljenitba po zakonu, i koji svoju dužnost plati, prije nego li se izvrši naredjena pljenitba u obdini. Jednostavnu i povišenu pristojbu od 10 filira plača onaj zaostatnik, kojega su zapUenjene pokretnine faktično dražbi pod |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 177 — vrgnute, ili koji svoju dužnost plati na onaj dan, kad je odredjena dražba, doduše prije obdržavanja dražbe, ali u takovo doba, kad je ved došao izaslani organ za obdržavanje dražbe na lice mjesta. Biljegovke se ne računaju ni za pljenitbu, ni za procjenu, ni za dražbu. Dodatak. Svaki organ odgovara za svaki čin ili propust, koji se tiče njegova uredskog kruga. Ovrhovoditelju je zabranjeno, pod prietnjom gubitka; službe preuzimati prigodom ovrhe i dražbe bilo novac ili izprave, koje zastupaju novčanu vriednost. Novac upladen kod obdinskog poglavarstva prima obdinski blagajnik, a na ovrhi zastupnik upravne oblasti. Ako stranka namiri propisno zaostatke obcinskim organima koji su ovlašteni primati uplate, ne može se zahtijevati platež po drugiput, makar upladene svote rečeni organi pronevjerili. Tko sagriesi protiv toga, učinio je kažnjivo djelo pronevjerenja, Štete, koje nanese obdinski organ strankama, terete upravnu obdinu. Ovrhovoditelj je dužan namiriti podvozni trošak te procjeniteljima i članovima asistencije kod pljenitbe i dražbe one pristojbe, koje su normirane po upravnoj oblasti. Sastavljene namire, koje vidimuje obdinsko poglavarstvo, priloži svom putnom računu. Za namirenje rečenih troškova podigne ovrhovoditelj prigodom izaslanja potrebni predujam. O svom je službovanju i polučenom uspjehu dužan, ovrhovoditelj svake nedjelje predložiti izvješde nadležnom uredu. Naredbom su kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 28. svibnja 1899. broj 26.482 odredjeni putni troškovi za ovrhovoditelje otočke imovne obdine, i to dnevnica od 2 K. i kilometrina sa 28 filira po kilometru. Kod te su imovne obdine privremeno namještena pod konac g. 1898. dva ovrhovoditelja iz staleža lugarskog osoblja. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 178 o OJ (N 5 ~o cw^-c o _ CD CO 00 < CD to as co co 00 o. sr sa O o 8 o o o o o co co B g (15 ´-´ -3 s -J CTi 00 U) cn o co cc rt 5"^ o >«>-a- O B c B OD ^^ CD B 5 O CD O 33 to 00 O: h^ to «^ sa b> 00 b´ bc o: bi oo h-L y-^ k-^ r-. ax i 2 e ts oo 2 « C3 fD i—´ CO CT! w co o to ti to 9-sS: B CD ^ CD QB _ FT CDo ;X OO CD 1 03 O´ ca cn to to 00 --] co fo OD 0 bS 02 cn h-» ^ to o> to Ol 00 o ^ 00 T^ ´ »" o ^ » Ti* te m M 00 \r^ b—L b^ ^ CD d.B B o O IP-» Oi o CO o po 05 t—´ a ^ 00 Oi i^ bi bo o t*< 1^^ ćo co cc 05 03 cc B SS - to 05 a\ >(05 ^ to o to to o w —. B 03 LO -A OO Ol CD CD CL o to o to rf^ CD » OCK j-j ^» o 03 ^j 02 00 l_4 h— ^ H-^ ´f´ »^ g c 2 S< m´ * 03 o 03 10 CD oo oo o oo Ol S" _-^ 5^: B Co -^ t9 o-1^ CD ^ ^ QC H-´ o B ^9 (D´S=-. O 00 ĆO bi o w Ol 00 o ; o o^ ^ ^ 1 w to OC´ CD Ol ^1 (rt00 -ll^ CD crq CD oIf^ to cc A oc M co to S^13 — cn to -< ;D 5. B c ^ ´-^´ Se ^ 95 9= ti 1^ o If^ )(>-^^ 05 ts oo 00 1 -^ o 1_, o K´ c« c» o OJ to tJl oo to 1 5 ´ _ B CD" CD t-t to 05 05 h-^ o co oo to o CO !0 to CR Ol 1—´ ^-p^ rf^ 03 — H-^ „ ^^^ i cc p^ 6 ČL> 00 to il^ in b: iCJi ´—t 00 00 3-T3 "8 _ -"fl K^ h^ t^ Ol ^ t\:; co it^ o c ^ *" co TS a 00 00 OO CD 1-^ C tf>-Ol O ° 3 «! ^-* B §1 o Qj O* — to CK cn o co -J OO 05 co co lf>co< 5 02 CD o< co 05 oo oo 00 o r*> ĆD "> a -0 05 I ^-o 3 s° ^ :. rt-9 fc C B- -. 05 U to to F-i oo h-i 1—^ 1—* H-^ to —J *-J i-i to CO >c^ bo o h-^ w dl ~J 00 0^ 05 Ol 4> ^ i2 o to oo oo o o ^" oi 00 o cn 00 03 co oo o >t^ Oi _ (rt-CD c s i. ?;T= » S" E* o^ to ^ -j rfv o co «L> co oo K^ ^ » t-t i o ^^ 00 »a. 03 M oo to ~1 >» K^ 00 to era 5 o IS o 3´. CD EO c o ^ H-* h-^ h-i to ^^ ^^ < S-^ S >-< w B^ o o _ a^S će 03 ^ *-* ´ INO CD * 3 h-^ -a [NS — gM g 3 H* coi »S S 3 I-´ 03 00 oc \t^ o< co o L: ^3 00 a> to to 00 h-´ CO Ol ff H-* TS r- o o 2´ O g. o ll^ NS -4 K) 09 00 o oo o o >u-95 00 00 05 _ s. o o os co o to to oo 1— w o i n ´ 5 B —1. M o5-i= Q S"H.B c B CD< C ^1-3 1—t B tS. 2, ^ o ^ CD CD w Ol to Ol 00 cs B 3 S ci * o -ti 00 00 to co o 1 SB OS a.o co —3 CD c oo o o o Ol to Ol S" o ° "^ 3_ p o- CD O) O ^ I cc< CDv 55 CD t-i _ "~" B´ < T3 "o" B CL fD2 "" ^ "^ T3 H o ff CD O O, O C5x 5(i- -i c o a. ^ !0 < ?5 o o 2 CD B O CD o- Ov . ft 8= P e..4. t3 rb ^s-"^ J* s 5´ ´gS a> o »5 o o e- T ga & &3 o »a ts O- r-! C03 o o´ N CfS 9 u-O o B Š 80 D-C O^ ts Ct f- o CD i 1—k t M< B 95 oo »3 ^ B CD B po S » TO a> 2" l-i O B t-Cf? o PL. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 21 <-- 21 --> PDF |
179 — Svake 86 godine izašalju s početkom srpnja na utjerivanje šumske odštete. Pljenitbu provedu u više opdina. Nakon žetve u jesensko doba obave transferaciju i dražbu. Ovršenicima se pogoduje toliko, što im se dulji rok, da se priprave na podmirbu dužnosti. Priležeći pregledai izkazjpokazuje povoljne uspjehe. Popriečno je od utjerane dužne šumske odštete potrošen^samo 5"/^ iznos u ime beriva ovrhovoditelja, te putnih i drugih troškova prigodom provadjanja ovrhe. Osobito je utješljivo, što se vidi posljednih godina, da dužnici na vlastitu ponuku odplačuju znatne dugove i u području onih obdinskih poglavarstva, gdje ovrhovoditelji prisilno ne utjeruju. Godine je 1898. unišlo na račun odplate dužne šumske odštete samo 3.968-44 K., a lanjske godine 72.750-16 K. Najbolji je to dokaz kako blagotvorno djeluje u šumskom gospodarstvu ustrojstvo institucije ovrhovoditelja. Nitko ne 6e u kvar bez ljute potrebe, kad znade, da mora za kratko viieme podmiriti odštetu ! Uredovni dražbeni oglas« o javnoj dražbi, radi naknade zaostataka dužne šumske odštete, zaplienjenih predmeta, koja će se obaviti u smislu §§. 67. do 74. z. fil. XLIV. od g. 1883. kao i u smislu poglavlja IV. naputka ministarstva financija broj 37487. ex 1884. Mjesto, gdje se ima obdržavati dražba Zaplienjene će se pokretnine đražbeno prodati I. dražba u obćini . i II. dražbadan 1 Sat ; hi^´ ´ u i , ´ . , ´ ^ u niže imenovanim obdinama [ j KaziT zaplieujenili predmeta po \r!«ti. 1 Ukupna procjenbena Opis predmeta vriednost 1 1 K 1fil.1 1. i 2. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 180 — Uvjetiđražbe. 1. Na prvoj će se dražbi odmah, bezuvjetno i izpod procje.ibene vrieđnosti, prodati svi oni poiedince zaplienjeni predmeti, kojih vriednost ne premašuje 100 K., dok oni predmeti, kojih vriednost pojedince premašuje 100 K., samo onda, ako ne ponude barem tri četvrtine od procjenbene vriednosti. 2. Na drugoj 6e ae dražbi bez razlike i i; pod tri četvrtine procjenbene vriednosti prepuat´ti zaplienjeni predmeti onomn, koji najviše ponudi. 3. Kupovnina se ima odmah u gotovu platit´. U 190 Dražbeni zapisnik sastavljen dne g. 190 . . prigodom dražbene prodaje pokretnina, koje su zaplienjene i procienjene u području upravne obćine pod kučnim brojem kod zaostatnika za dužnu šumsku odštetu dne 190 . . "a-a Naziv dražbenih predneta Ime kupca Procjenbena vriednost Najviša ponudjena. ciena (U K fll. K fil. 1. 2. 3. : 4. 6. i -o ; Ukupno to jest Od ove je svote upotrebljeno: a) za pokriće šumske odštete K .. til. b) za ovršni trošak K ... fil. Ukupno K ... fil. Preostali je višak od .... K .... f. slovima izplačen ovršeniku na amo priloženunamiru.^ Dano kao gore. Obćinski zastupnici; Ovrhovoditelj : |