DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 189 —
tu važnost ne smijemo precijenjivati, jer debele naslage liBtinca
na dobrom zemljištu mogu više škoditi nego li koristiti; naime
najnovija znanstvena istraživanja nijesu utvrdila, da su debele
naslage listinca i humusa u opde korisne za rast šumskog drveda.
Prema tomu može razumno uživanje listinca i stelje biti


— bez ikake zle posljedice na iizrast dotične vrsti drva — od
velikoga upliva na visinu godišnje rente.
Pored gore istaknutih mana, posjeduje bukva još i tu, da
ju je umjetnim načinom teško pomladiti, što de ju bez sumnje
u bududnosti još jače natrag potisnuti.


Iz svjega ovoga rezultira pravilo, da ondje, gdje
hrast, smreka i bor, uspijevati mogu, jest neekonomički
jelu i bukvu uzgajati.


A što da kažemo o rentabilitetu pojedinog načina uzgoja?
Svaka vrst drva može se sama najlakše pomladiti, jer da to
nije mogude, nebi pojedine vrsti drva u prirodi opstojale. Pa
i ako taj zakon prirodom vlada, to ipak možemo postaviti pitanje:
da li naravni način pomlađenja šuma moramo smatrati
principom i jedino se njega držati ? To moramo tim bolje znati,
jer danas opdenitu vlada pravilo, da se u izboru vrsti drva i
načina uzgoja na prirodi ugledati moramo To znači, da ua
mjestima, na kojima danas slučajno raste bukva i jela, ponovo
iste vrsti drva dotičnom zemljištu uzgajati moramo. Kod
toga ali ne pomišljamo na okolnost, da i priroda sa odnosnim
vrstima drva stanovite promjene provađa. Zar se danas u pri
rodi ne događa, da stanovita vrst drva — ako joj dosadanje
prilike ne odgovaraju uvjetima života — svoje mjesto ustupa
drugoj vrsti drva, koja u borbi za opstanak posjeduje otporne
snage, te koja uslijed toga postaje gospodaricom novo stvorene
situacije, jer njena biološka svojstva sa nastalim promjenama
u skladu stoje.


O biološkim svojstvima svih vrsti drva, danas znamo ved
toliko, da za svaku vrst drva reći možemo, da na stanovitom
mjestu uspijevati može i ako ona tu slučajno nije autohtona.
Poznavajući dakle ta svojstva, zašto ne bi između više vrsti.