DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 189 — tu važnost ne smijemo precijenjivati, jer debele naslage liBtinca na dobrom zemljištu mogu više škoditi nego li koristiti; naime najnovija znanstvena istraživanja nijesu utvrdila, da su debele naslage listinca i humusa u opde korisne za rast šumskog drveda. Prema tomu može razumno uživanje listinca i stelje biti — bez ikake zle posljedice na iizrast dotične vrsti drva — od velikoga upliva na visinu godišnje rente. Pored gore istaknutih mana, posjeduje bukva još i tu, da ju je umjetnim načinom teško pomladiti, što de ju bez sumnje u bududnosti još jače natrag potisnuti. Iz svjega ovoga rezultira pravilo, da ondje, gdje hrast, smreka i bor, uspijevati mogu, jest neekonomički jelu i bukvu uzgajati. A što da kažemo o rentabilitetu pojedinog načina uzgoja? Svaka vrst drva može se sama najlakše pomladiti, jer da to nije mogude, nebi pojedine vrsti drva u prirodi opstojale. Pa i ako taj zakon prirodom vlada, to ipak možemo postaviti pitanje: da li naravni način pomlađenja šuma moramo smatrati principom i jedino se njega držati ? To moramo tim bolje znati, jer danas opdenitu vlada pravilo, da se u izboru vrsti drva i načina uzgoja na prirodi ugledati moramo To znači, da ua mjestima, na kojima danas slučajno raste bukva i jela, ponovo iste vrsti drva dotičnom zemljištu uzgajati moramo. Kod toga ali ne pomišljamo na okolnost, da i priroda sa odnosnim vrstima drva stanovite promjene provađa. Zar se danas u pri rodi ne događa, da stanovita vrst drva — ako joj dosadanje prilike ne odgovaraju uvjetima života — svoje mjesto ustupa drugoj vrsti drva, koja u borbi za opstanak posjeduje otporne snage, te koja uslijed toga postaje gospodaricom novo stvorene situacije, jer njena biološka svojstva sa nastalim promjenama u skladu stoje. O biološkim svojstvima svih vrsti drva, danas znamo ved toliko, da za svaku vrst drva reći možemo, da na stanovitom mjestu uspijevati može i ako ona tu slučajno nije autohtona. Poznavajući dakle ta svojstva, zašto ne bi između više vrsti. |