DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 1´, 2 njezi jednako starih sastojina u lahkodi ustanovljenja godišnjegaetata, gledom na kvautitet i kvalitet prihoda, te prema tomu visine zeniljistne rente. Ništa bolje ne možemo redi ni za preborne šume. Ako se Bječine vode tako, da se bez obzira na pomladak uvijek sijeku najbolja stabla, — to doista taj način sječe znači »prebiranje šuma«, koji način još danas u velike vlada tamo. gdje se šume prebornim načinom uživaju. U mjesto, da se prestara, natrula stabla prebiranjem sijeku, vade se ravna, za tehničku porabu najprikladnija stabla koja su još u naponu svoga prirasta. Nijemci taki način gospodarenja zgodno označuju ne sa »Plenterung«, nego sa „Pliinderung". Prirast u takim šumama postaje sve manji, a stvaralačka njihova snaga pada sve niže,^ jer im godišnji prirast daleko ostaje iza godišnjega etata. U takim šumama ne možemo si stvoriti jasna suda o najvećim prihodima, ogojnu i drvosječnu osnovu teško je valjano pi´ovadjati, a zemljištnu rentu teško je ustanoviti. Posve drugačije je u sumama, u kojima se čista sječa vodi. Ako se godišnje sječine po nekom stanovitom redu nižu, u smjeru od sastojinah najstarijih k mlađima, polučit čtmo za sjegurno najstrožiju potrajnost u uživanju, koju prednost u prebornim šumama uz najvedu opreznost i tačnost postići ne čemo moči. Šume, u kojima se prebornim načinom sječe, redovno pokrivaju visoke gorske bregove. U tome pogledu ide se i^redaleko, te se kod nas ved u sredogorju uvađaju preborne sječe, što je posve krivo i neracionalno, jer ih u krajevima sa nadmorskom visinom od 1200—1600 m. na dobrim zemljištima, mogu čiste sječe sa uspjehom nadomjestiti. Nije rijetkost, da kod polaganog vođenja prostranih sječina na potpuno pomlađenje čekati moramo 20—30 godina i da pri tomu veliki gubitak na prirastu prouzrokujemo. Za dokaz, da preborna šuma najpedu drvnu masu producira navadjalo se, da pojedina stabla svoj okružujući ga zraČni prostor ekouomičkije izcrpe, nego li stabla u jednako staroj sastojini. To je posve kriv nazor, jer nije atmosfer a nego |