DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 1´, 2


njezi jednako starih sastojina u lahkodi ustanovljenja godišnjegaetata,
gledom na kvautitet i kvalitet prihoda, te prema tomu
visine zeniljistne rente.


Ništa bolje ne možemo redi ni za preborne šume. Ako se
Bječine vode tako, da se bez obzira na pomladak uvijek sijeku
najbolja stabla, — to doista taj način sječe znači »prebiranje
šuma«, koji način još danas u velike vlada tamo. gdje
se šume prebornim načinom uživaju. U mjesto, da se prestara,
natrula stabla prebiranjem sijeku, vade se ravna, za tehničku
porabu najprikladnija stabla koja su još u naponu svoga prirasta.
Nijemci taki način gospodarenja zgodno označuju ne sa
»Plenterung«, nego sa „Pliinderung". Prirast u takim šumama
postaje sve manji, a stvaralačka njihova snaga pada sve niže,^
jer im godišnji prirast daleko ostaje iza godišnjega etata. U
takim šumama ne možemo si stvoriti jasna suda o najvećim
prihodima, ogojnu i drvosječnu osnovu teško je valjano pi´ovadjati,
a zemljištnu rentu teško je ustanoviti.


Posve drugačije je u sumama, u kojima se čista sječa
vodi. Ako se godišnje sječine po nekom stanovitom redu nižu,
u smjeru od sastojinah najstarijih k mlađima, polučit čtmo za
sjegurno najstrožiju potrajnost u uživanju, koju prednost u
prebornim šumama uz najvedu opreznost i tačnost postići ne
čemo moči. Šume, u kojima se prebornim načinom sječe, redovno
pokrivaju visoke gorske bregove. U tome pogledu ide
se i^redaleko, te se kod nas ved u sredogorju uvađaju preborne
sječe, što je posve krivo i neracionalno, jer ih u krajevima
sa nadmorskom visinom od 1200—1600 m. na dobrim
zemljištima, mogu čiste sječe sa uspjehom nadomjestiti. Nije
rijetkost, da kod polaganog vođenja prostranih sječina na potpuno
pomlađenje čekati moramo 20—30 godina i da pri tomu
veliki gubitak na prirastu prouzrokujemo.


Za dokaz, da preborna šuma najpedu drvnu masu producira
navadjalo se, da pojedina stabla svoj okružujući ga zraČni
prostor ekouomičkije izcrpe, nego li stabla u jednako staroj
sastojini. To je posve kriv nazor, jer nije atmosfer a nego