DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1908 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 200 —


Dr Ljudevit Dimitz. Suded po pripravama biti de to pravo
slavje šumara iz svijuh krajeva Austrije.


0 trajnosti brzojavnih i telefonskih stupova. Koncem g.
1906. bilo je u svrbe brzojava i telefona u Austriji ukupno
1,132.989 prepariranib i 288.544 komada surovib stupova \i
porabi. Preparacija je usliedila dielom modrom galicom po
Riitgersovom štedljivom načinu impregnacije, kao i njekim
drugim metodama. Trajnost modrom galicom tako impregniranih
stupova iznosila je poprečno 11´8 godina, ona je najdulja
u Dalmaciji i Bukovini, najkraća u Gornjoj i Dolnjoj Austriji,
Ceskoj i Moravskoj. U surovom neimpregniranom se stanju
upotrebljuje najviše ariševina, u Bukovini hrast, a u Kranjskoj
pitomi kesten. Poprečna trajnost takovih stupova i^ar´a 9 1
godina. Potrošna vriednost sa modrom galicom impregniranih
stupova izdaje po m^ 42-30 K t. j . kod 11*8 godina trajnosti
godišnji potrošak od 3´58 K. Kod ariševib surovih stupova,
iznašaju godišnji troškovi (ciena po m^ 32-50 K i 9-1 godina
trajnosti) 3-57 K.


Exploitacija i krčenje Šuma u kotaru čabarskom, virovitičkom
i Slatinskom. ,Nar. Novine" od 30. ožujka —
donjei^e iz Osijeka viest, da je knez Schaumburg—Lippe, prodao
rvoje velike posjede sa virovitičkim i slatinskim spahilukom,
nekomu franeezko —belgijskomu družtvu za 44 milijuna
kruna.


Družtvo, da 6e ponajprije eksploitirati ogromne šume ovoga
vlastelinstva, a onda zemljišta parcelirati i razprodati.


S druge je strane ta viest i opet dementovana, t im da je
vlastelinstvo u istinu sklopilo samo privremeni ugovor sa rečenim
konsorcijem uz kupovninu od 43 milijuna kruna, a kuroprodaja,
da bi imala postati perfektnom tek 1. listopada t. g.
a kroz to de vrieme pouzdanici tog konzorcija pregledati a
eventualno i iznova izmjeriti sav vlastelinski posjed, pak se
tek onda odlučiti. ,


Što je u istinu na stvari, nemogosmo do sada sigurno saznati,
pak bi nam drago bilo, da nam koji od ondašnjih čla
i koju potanju o tom javi.


U Oest F, J. Zeitungu pako čitamo i opet, da je posjed
gospoštije Cabranske u gorskom kotaru, podieljen medju vise
suvlastnika, a napose, da je tom zgodom zapalo suvlat^tnika
Dr. Kolomana pl. Grhjczv oko 20.000 jutara tamošnjih šuma, koje
da de se takodjer po njekom austrijskom bankovnom družtvu
za kratko doba unovčiti.


Uređjuje profesor F. Z. Kesterćanek Tiskara C. AIbrecht (Maravič i Dečak.t