DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 206 — Uz ove vrsti drveća pojavljuje se u gornjim odjelima i jela, naravnim načinom oplodjena, koja ali u najnovije doba stradava od jednog; njenih najvećih dušmana i to kornjaša kljunka (pissodes piceae). I ovaj zareznik posljedicom je neurednoga gospodarenja i premalenog opreza, koji se je pokazao u tom, što su se manje i veće jele okresivale do vrha, te bilo stojeći, bilo ležeći i neobijeljene ostavljale u šumi po više godina, što je posve naravno ovog opasnog zareznika u šumu glavnoga grada dovabilo. Za uništenje ovih zareznika poduzete su posebne mjere. Uz ove vrsti drveća nalazimo u nekim predjelima i hrast, sa kojim se je takodjer gospodarilo onamo, da se čira prije posijeće, a da se za njegov pomladak ni brinulo nije. Isto tako nalazimo u južnim odjelima kostanj, sa kojim se je ali upravo nemilosrdno postupalo. Prirod kestena nije se zadnjih godina unovčivao navodno radi prirodnog pomladjivanja, dočim su se na račun čišćenja i proredjivanja godimice vadili svi ljepši mladi kesteni za proizvodnju kolja, a za budući uzgoj ostavljali su se bezvrijedni izbojci. Tom postupku pripisati je sadanju kestenovu šikaru. Izim spomenutih vrsti drva nalazimo umetnut jošte javor, jasen; grab i topolu. Uzgoju vrijednije vrsti drva nije se baš nikakova pažnja posvećivala, nego protivno, vrijednije su se vrsti zatirale na korist bukve. Dokazom ovoj tvrdnji neka služe slijedeće činjenice: God. 1876. ustanovio je sastavitelj stare gosp. osnove prigodom ustanovljenja drvne mase slijedeće razmjerje pojedinih vrsti drveća: bukva 687„ kesten ]47o jela 12% hrast 67o Danas se je medjutim taj razmjer uslijed neracijonalnoga postupka na uštrb, vrijednije vrsti drveća u toliko promijenio, da je hrast i kesten zastupan samo sa 8´4*´/(„ bukva sa 78-6´´/o, a jasen, javor i brijest sa 0-37o. što se načina sješe tiče, to šuma nosi u glavnom značaj neuredne preborne sječe, koja je neracijonalnom uporabom drvne mase danas već znatno stradala. Gospodarilo se je u njoj zadnjih 20 godina bez osnove, a prebiralo se ono, što je najbolje konveniralo i najlaglje pristupačno bilo, uslijed česa se može razumjeti priležeći opis sastojina, koji nam popriječno jedva 60 m^ drvne mase na rali iskazuje, uza sve to, što je prema |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 207 — opisu sastojina od god. 1876. na jednoj rali šume bilo poprečno 100 i više kub. met. drva. Samo neracijonalnom uzgoju i uporabi sastojina moženio ovaj nazadak pripisati. Ovaj neracijonalni postapak uvidjeti je najbolje, ako se prispodobi drvna zaliha, koja se je glasom postojale gospodarske osnove godine 1876. u toj šumi nalazila, sa drvnom zalihom, koja je pronadjena prigodom sastavka ove gospodarske osnove. God. 1876. iznašala je drvna zaliha na ukupnoj površini od 730 rali 81.978 m* dočim je danas na ukupnoj površini od 805 rali 787 hv. 56.992 m^ dakle za . . ".^ . 24.968 m» manje, pa odbije li se jošte drvna zaliha na odjelu 1, koji je naknadno od vlastelinstva Šestine prikupljen sa 7580 m´ drva, to je faktično danas drvna zaliha za 32..´)66 m´ manja nego je bila god. 1876. U ovo loše stanje uvelo je šumu, kako je već spomenuto, samo neracionalno gospodarenje, a moći će se popraviti razboritim gospodarenjem tek kroz nekoliko decenija. Da se to postigne, morati će se u prvom redu nastojati, da se namjesti prema zakonu od 26. III. 1894., kojim se uredjuje stručna uprava gosdodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, osposobljeni šumar, jer takovu osobu traži napredak šumarstva i opsežne šumsko tehniške radnje. Potrebu osposobljenog šumarskog referenta osjetilo je gradsko poglavarstvo već mnogo puta i to ne samo za šumu gradsku na sljemenu već i za mnogobrojne šume, nalazeće se na teritoriju grada samog, gdje bi se na uzgoj šuma iz raznih razloga osobito pripaziti moralo. Uz dosadanju šumsku upravu posve je sigurno, da se načela ove osnove provesti neće, a prema tome niti stanje šume poboljšati. Dosadanji poprečni godišnji prihod na drvu sastoji se jedino u u dobavljanju ogrijeva. U tu svrhu posječeno je prosječno godišnje 600 hvati drva (2160 m´´, računajući 20 cm nadmjere i 0´7o 7o ´^ub. mjere). Pokazuje se dakle slijedeći prihod: 600 hvati raznovrsnih bukovih, kestenovih, hrastovih, koli cjepanica toli i oblica, po 7 kr. hvat (računajući tržnu cijenu spomenutih drva u Zagrebu sa maksimalno 28 kr, te odbiv trošak izradbe i dovoza sa 21 kr),. daje 4200 kr. k tomu poprečni utržak za granjevine sa 300 „ zatim prihod na lovu od 100 „ to se cijeli prihod šume, pošto inog bilo nije (jer se ni kestenov prirod unovčivao nije), iskazuje sa 4600 kr. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 208 — Odbiv rashod i to: porez , 500 kr. plaća šumaru 1800 , 2 lugara 1220 , ogojni troškovi 800 , popravak puteva 600 , raznimi izdatci kao ogrijev šumaru i lugarima, stanovi lugara, deputatna zemljišta, okruglo 500 , ukupno . . . 5420 , Odbiv primitak od izdatka pokazuje se manjak od 820 kr. Racijonalnim gospodarenjem prema priloženoj osnovi podići će se prihod znatno. U tu svrhu morati će se čišćenje šume povjeriti ugljenarima iz Bistre, koji šumu od svega ležećeg i kržljavog drvlja očiste, a uz to redovito 20 do 40 kruna po rali za dobiveno drvo plaćaju {tako je u susjednoj šumi vlastelinstva Šestine.) Čišćenje jačih stabala i proredjivanje imati će se povjeriti uz strogi nadzor lugara, te predhodno obilježenje izvadit sa imajučih stabala po samom šumaru, područnom seljaštvu, koji će i opet rado platiti po rali 20 do 40 kruna. Na ovaj način unovčilo bi se u šumi do 507o godišnjega etata, a u Zagreb dovezlo bi se samo vrijedno drvo, koje veći trošak sječe i izvoza podnaša, t. j . 507o etata, reprezentirajući slabiju gradju i gorivo I. razreda. Šumske štete su neznatne, te neimadu nikakov upliv na šumsko gospodarenje. 8.) Izvozne i prometne prilike u ovoj su šumi, od kako je izgradjena cesta na Sljeme, osobito povoljne. Uz to zasijecaju u sve šumske predjele mnogobrojni putevi, koji znatno uplivaju na vrijednost šumskih proizvoda. Srednja udaljenost željeznice jest 13 km. Nu uzme li se u obzir, da tu mjestne prilike obzirom na maleni broj Iju ii, koji se bave izradbom i izvozom drva, te na skupoću radnih sila, to su ipak troškovi izradbe i izvoza previsoki, a prema tome cijena drvne mase na panju vrlo malena. Kako je već istaknuto, iznosi poprečna vrijednost kub. metra goriva (bez obzira na vrst drva i sortimenta) u šumi na panju 1*90 kruna (bukovine 4 kr.) Vrijednost jelove gradje na panju iznaša poprečno 9 kruna. (Izradba i izvoz ogrijeva po kub. metru := 5č0 kr, a gradje bukove 1 jelove 8 kr.) 9. 0 osoblju, koje vodi stručnu upravu navedeno je sprijeda dovoljno. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 209 - Nadzor nad upravom vrši u smislu §. 9. zakona od 26.111. 1894 . kojim se uredjuje stručna uprava šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, kr. zem vlada u Zagrebu. 10. Kod izmjere površine rabljena je u šumi šumska busola. Izračunavanje površina obavilo se je stranom sa polarnim planimetrom, a stranom sa geometričkim načinom. Drvna zaliha ustanovljena je pomoču pokusnih ploha (44 na broju) sa ukupnom površinom od 30 rali. t. j . okruglo 4°!^ od cjelokupne površine. Veći postotak nije se pokazao potrebnim, pošto su pojedini šumski predjeli u toliko jednolični, da se je mogla pojedina pokusna ploha upotrebiti i za susjedne i dalnje odsjeke. Svrha gospodarenja. Nakon obavljenih predradnja ovlašten je potpisani sastavljač ove osnove usmeno po zastupniku posjednika, gradskom načelniku, velem. gosp Dr. Milanu Amrušu i gradskom senatoru g. SI. Katkiću, da razdijeljenje šume u gosp. jedinice, vrst uzgoja i visinu obhodnje, vrst gojit se imajućeg drveća, način pomladjivanja, sječni poredak, način uživanja glavnih i medjutimaih užitaka izabere po svom najboljem uvjerenju na najshodnije načine. Kod izradjivanja nazočne osnove držalo se je pred očima u prvom redu potrajno uživanje glavne potrebe grada, naime ogrijeva, te sredstava, kojima će se što više produktivna snaga tla podignuti. Neznatna potreba na gradji moći će se podmirivati u prvom redu sa jelovinom, te uzgojem hrasta i kestena. Uz ova načela držalo se je pred očima svrhu zagrebačke šume, što ju ona ima kao klimatičko boravilište gradjana zagrebačkih, te kao vjetrobran za grad Zagreb, pa je dosljedno tome i cijelo gospodarenje udešeno koli obzirom na vrst uzgoja, toli i obzirom na vrst drveća. Gospodarsko razdijeljenje. Dosadanje gospodarsko razdijelenje moralo se je napustiti, jer se nije pokazalo shodnim, budući se nije oslanjalo na oblike tla, te je provedeno novo razdijelenje, koje je ova načela uvažilo tako, da su medje pojedinim odjelima uz malu iznimku putevi, potoci, žlijebovi i gorske kose. Ovo razdijelenje imade se radi lakšeg provadjanja osnove u šumi čim prije vidivo označiti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 212 ~ Ovim postupkom uvedena je neka vrst uredjajne dobe, jer će se sve do polovine ophodnje na ovaj način etat povećavati moći, a po gotovo će se prigodom revizije u drugom gospodarstvenom razdobju ovim putem etat još za nešto povisiti moći. U detalju nije se moglo to već sada učiniti, pa je i to jedan razlog, zašto je III. (trećem) gospodarstvenom razdoblju preko 3000 m´ više doznačeno. Drugom će se naime gosp. razd. gornjim postupkom barem još 1500 do 2500 m´ dodijeliti moći, dočim na treće gosp. razdoblje jedva da će još nešta preostati. Na temelju gore rečenoga izračunat je godišnji etat kako slijedi. Prema priloženoj općoj porabnoj osnovi i iskazu o proračunavanju godišnjega prihoda, odredjena je za l^ gospodarstveno razdoblje površina od 10706 rali, sa drvnom zalihom od 13.247 m´. za I, gosp razdoblje površina od 108.07 rali, sa drvnom zalihom od 12.003 m^ za II. gosp. razdoblje površina od 174.05 rali, sa drvno zalihom od 25.034 m´, za III. gosp. razd. površina oo 156*16 rali, sa drvnom zalihom od28,534 m´. Prema tome otpada na glavni prihod u prvom gospodarstvenom razdoblju 25,816 m´ u drugom gospodarstvenom razdoblju , 25.034 m´ u trećem gospodarstvenem razdoblju 28.617 m^ Time je udovoljeno načelima naputka za uredjenje gosp. osnova, pošto ie sječiva drvna masa jednolično na prva tri gospodarstvena razdoblja podijeljena. Ovim jednakim drvnim masama odgovaraju i približno jednake površine. U III. gosp. razd. opredijeljeno je prema mtencijama naputka nešto više drvne mase, da se time osiguraju nepredvidivi gubitci, a u povoljnom slučaju da se poluči prištednja. Za I, gosp. razd. ustanovljen je jednogodišnji etat na glavnom prihodu sa okruglo 1325 m´ (13247:10=1326). koja je količina usporedjena sa etatom, ustanovljenim pomoću formule za kameralnu taksaciju u Z = 1804 m´ Vn = -^ -"-= 1804 . ^^ = 90.200 m´ Z Ci Vtv = 56 992 m´ iz toga slijedi E = 1802 + 5^992 -90200 _ ^^^^ ^, Prema tome pokazuje se razlika od 147 m´, koja nije tako velika, da bi valjanost ustanovljenog faktičnog etata u sumnju dovesti mogla. K ovom etatu na glavnom prihodu pridolazi jošte godišnje 377 m* kao medjutimni užitak, dobiven na pojedinim odsjecima čišćenjem i proredjivanjem sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 213 — Na postotak gradje nije se uzelo obzira, pošto se etat sastoji u glavnom od bukovine, kojoj je sadanja tehnička vrijednost, obzirom na na skupoću radnih sila i izvoza, a s druge strane obzirom na skupoću ogrijeva, skoro izjednačena sa vrijednosti goriva I. razreda, a jelove i ine gradje tek je neznatni postotak. Medjutimni užitak ustanovljen je kod pojedine pokusne plohe prebrojenjem stabala od 6—10 cm i okularnom procjenom ostalog, izvadit se imajućeg drvlja. Prema ustanovljenom glavnom prihodu u I^ gosp razdoblju (u drugom desetgodištu) od 12003 m*, izgleda, da će jednogodišnji etat za (1325—1200) 125 m´ manji biti, ali prema gornjem razlaganju nadopunili će se ova razlika u posebnoj porabnoj osnovi za drugo desetgodište preborom onih stabala, koja će prema dosadanjem prebornom uzgoju nakon prvoga desetgodišta za sjeću dozrijeti, a sada se još ustanoviti nijesu mogli. Gojitbena osnova. Ova je sastavljena u skladu sa specijalnim sječnim redom, uzev u obzir oplodjenje novih sječina u prvom redu, a zatim pcpunjivanje valjano nenaplodjenih površina, uz uvrštenje troška za nepredvidive kulturne radnje. Kontrola provadjanja ove osnove. Da se ova osnova valjano provede, imala bi se provedba iste po strukovnjaku kr. zem. vlade, kao nadležne oblasti barem svake druge godine svestrano ispitati, a osobito obzirom na uporabu šume i uzgoj sastojina, da se time predusretne samovoljnome provadjanju osnove. Naročito imati će se strogo bditi nad tim, da se svake godine podnese propisno sastavljeni drvosječni i ogojni predlog, prema § 19. naredb od 23. travnja 1903 br. 23152. kr. zem. vladi na odobrenje. Očevidnost. U svrhu vodjenja očevidnosti o odobrenoj gosp. osnovi, kao i radi laglje provedbe revizije gospodarskih osnova, koja se ima preduzeti u smislu naputka i kao obična obaviti u godini 1918, a kao glavna u god, 1928., ima se za ovu šumu voditi očevidnik o gospodarstvenoj osnovi, u koji se imadu unašati sve promjene površina, koje su u jednoj godini nastale, zabilježiti dogođjaje, koji uplivaju na šumsko gospodarenje i zabilježiti utrške, dobivene od predhvata i vanrednih užitaka. a Zagrebu, dne 19. ožujka 1908. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 214 — Iskaz površina. Prilozi: Gruntovni izvadci i I^atastralni posjedovni listovi. o 1 Oznaka mjesta Plodna površ na ´U Neplodna n 5 X po zemlja-drvljem nepoš. M 3 broj rinskom ka( čistine, ukupno površina a I I proga-%% tastru obrasla > line) 03 A 3 : o ^1 i ^ ^ o o 03 obcma .^ 2 vrst CD TT T) u m 03 cS C3 03 03 ´-´ o i -^ 1619/1 39 339 1 a Eemete! „ prosjek 208 put 408 I 39 339 616 39 955 1619/2 10 00 1 b Eemete prosjek 235 put 130 10 00 365 10 365 1619/3 9 537 1 c Remete » prosjek 40 put 423 I 9 537 463 9 1000 f f 1 d Remete 1619/4 15 1150 15 1150 15 1150 a 709 12 991 2 a Gradani put 165 12 991 165 12 1156 _ t 1 1 — o 709 46 806 put 150 OD 2 b Gračani 715 2 1120 put 30 49 326 180 49 5Q6 713 10 591 3 a Gračani put 629 10 591 629 10 1220 709 4 523 prosjek 250 put 150 715 8 133 3 b Grafani prosjek SO 717 176 put 32 716 put 157 12 832 619 12 1451 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 17 <-- 17 --> PDF |
215 " 1 03 .2 Oznaka mjesta Plodna površina c C ´3 Neplodna c´U nepoš. 1 ´r—j ^ _ ! po zemlja-drvljem M 5 (čistine, površina 3 "3 broj ! rin´kom ka- 0/ o ukupno > a tastru obrasla proga-1 fS line; s ^ i , ´ a ^3 O p P-* 1—^ . OD ´-´ o ^ O o oS T3 obćina .^ S -*J 1—( ^ vrst I: ti CD tE 1 03 4^ C3 P 13 . -O ^C8 m o « o ; o 1 rO "" ^ i M -!«< « [ M« 4 ´li 1 40 29 3 c GraČani! ^J^ 7 660 1 [ 47 689 4 ? 689 1 713 2 936 4 a Gračani 723 put 63 3 936 63 i 999 713 8 876 724 9 1056 4 b : Gračani 725 4 1230 722 672 723 put 500 33 634 500 2 31134 717 10 321 713 6 83 715 12 960 o o3 715 cesta 60 g 725 426 m 721 put 80 a o 05 4. c Gračani 714 300 0) 3 719 Jt 160 crj 716 500 l—i O 725/2 kuća i 785 - 3 715/2 dvor 210 03 O 7132 n ] 435 iS i 29 190 1 495 8 0 685 1 435 725 7 806 725 cesta 420 720 6 688 cesta 540 4 d Gračani 726 294 721 400 723 put 63 727 90 1 U 583 11131 5 96 718 25 424 5 a Gračani 719 put 850 . 35 424 860 251274 ; [ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 21? sS o Oznaka mjesta Plodna površina o c *3 Neplodna a r-s nepoš. 3 ´OJ po zemlja-drvljem M 1 1 (čistine, površina 3 o broj rinskom ka ukupno proga- > os > tastru obrasla line) GC P c3 1 ^ +3 ^ 1; + 3 +^ J^ 3 3 3 3 o o3 M >o -, a = o3 OJ "—i —1( o "—a o o e 00 obćina -r— O ´—) vrst CJ —> O TJ +^ 13 t-t m 03 03 03 i O T3 « "S cS O M JA M Ai M J4 ^ 730 9 938 731 559 734 7 340 7 C Gračani 735 2 1400 cesta 51 732 260 put 340 733 put 900 20 207 129J 20 1588 718 50 30 8 a Gražani 7!8 prosjek 320 718 cesta 750 50 30 1070 60 1100 735 35 700 735 cesta 1 343 707 8 706 9 a Graoani 718 17 620 718 cesta 380 736 put 342 61 426 1 1066 62 1491 S 735 15 532 9 b Gračani 3 735 cesta 1500 15 532 1500 16 432 ´5. "—) o 9 c Gračani 735 3 400 CO o 3 400 8 400 os 707 35 1500 10 a Gražani 707 cesta 558 34 1600 568 36 458 705 9 1509 705 cesta 1440 735 23 1400 735 prosjek 200 785 cesta 1 90 10 b Gračani 707 16 829 707 cesta 950 704 470 70d 724 736 put 980 51 150 3 1819 64 1469 i 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 20 <-- 20 --> PDF |
\ — 218 — o oj Oznaka mjesta Plodna površina n Neplodna r 2 nepoš. 3 ´—3 CD po zemlja-drvljem (čistine, površina 03 broj rinskom kaukupno fž a proga tastru obrasla > Y line w p. 03 4^ -73 03 0} a 3 _3 3 O o e a, obćina o vrst 1 t e -*^ w 2-3 03 03 O 03 M 03 o O M J4 O 691 19 380 put 62 689 4 285 11 a Gračani 685 3 190 put V9 600 410 693/9 658 37 323 141 27 164 682 2 156i 689 5 956 686 1 920 U b Gračani 691 954 684 581 690 80 11 353 11 253 682 7 892 put 500 11 c Gračani 682 7 893 500 7 1392 o 1 705 14 687 cesta 690 B 1 705 SI 691 4 1566 cesta 480 227 cesta 25 i 704 11 đ Gračani 70i " 3 682 1 1183 oc 683 166 J 7o0/l 63 703 124 31 816 1195 22 411 680 18 624 676 1235 682 1500 kame781 nolom 357 782 1 376 12 a Gračani 681 I) 542 780 6 168 ku´a i 678 237 dvor] 796 679 38 239 796 20 159 8 80 12 b Gračani 680 1 229 1 329 1 229 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 24 <-- 24 --> PDF |
222 o *9 3 Broj « C3 .9 ° a, ^ eS a OJ >-^ w t-< _ , ac OJ 03 n O C^ w o a 3 1 03 OJ 5=C3 a 10-37 ćž5 b 12 52 3 rt l-l c 47 43 o tu a 2.59 (U rt -a Vri rt >C_l c 234!) cn 4 c 29.12 OJ s ćŽ5 d 14S6 a 25-26 ´rt b 34-98 Opis stojbine položaj, tlo, elevacija i t, d. Jugoistočno nagnuto, ilovasto, sa vapnenom podlogom tlo. Elev. položila. Jugoistočno nagnuto tlo, vapnena podloga sa naslagom crnice, mjestimice škriljevac. Elev. položita. Od sjeverozapada prema jugoistoku protežući se obronak. Crnica sa vapnenom podlogom. Elev. strma. Ravnica, ilovasto tlo sa naslagom crnice. Južno i jugozapadno nagnuto tlo sa na slagom crnice. Elev. poiožita. Istočno i jugoistočno položeno, ilovasto tlo sa naslagom crnice. Elev. položita Sjeverno i sjeveroistočno nagnut, gore ravan, dole strm položaj. Dobra crnica. Elev. položita. Sjev.-istoč. nagnuto, dosta strmo. Duboka crnica. Elev. položita. Sjeveroistočno nagnuto, duboko ilovasto tlo sa naslagom crnice Elev. položita. Opis sastojine oj .1^ 0) 03 .3 w m 9 « O .a a o rt vrst drveća, omjer N 03 03 a > |g Vri %^ ´Š a : smjese i sastojinaki o _o3 3 .^-s ^ 3 "a XI r) 03 QQ 1 os os oblik Vri Vri O ao Dri ti > - o. Vri o m m´ o Bukva 0-9 jela O-I III. 12 14-76 50 0-7 I, Iz sjemena nikla sastojina, mjestinice previše proredjena. Bukva 0-8 jela 0-2 ()5|umetnuto: jasen, javor. II. 14 8 96 40 I. Iz sjem niklasastojina, proredjena znatno. Bukva 1-0 umetnuto: brijest, ja III. 15 17 95 42 1-0 vor, jela, jasen, hrast. II. Iz sjemena nikla sastojina. Jasen, javor 1 III. 1-2 12 76 32 0-9 umetnuto; omor, jela. III. Zakržljala jasen. sast. Omorika, jela 0-8 III. 12 14 02 32 bukva, jasen 0-2 III. Iz sjemena nikla sastojina. 0-9 Bukva, jasen 0-8 III. 1 8 50 36 0-(i jela 0-2 111. Iz sjemena nikla s stojina. Bukva 1 umetnuto: jela, javor. III. 18 17-06 47 1-0 III. Iz sjemena nikla sastojina. Bukva 1 -0 IV. 22 18-15 70 0-8 Iz sjemena nikla sasIII. tojina. Bukva r o umetnuto: jela. Iz IV. III. 16 5-69 58 0-8 sjemena nikla sastojina sa jelom podmladjena. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 223 — Sađanja drvna Sađanja drvna zaliha glavne sastojine zaliha nnzgređne sastojine po jutru > T3 bukva jela m ´ 77-28 7-02 na cieloj površini odsjeka vrst đrveča li J 2 bO II .i.S, 2 | ^M 4s>g o a, 3 ,i43 popriečni god. prirast u dobi sječe 3 O a< o pMfl m» 796 72 868 1 2-35 24-44 c3 > TS W > razno 3 O O. o 3 a, J43 33 2 21 Opazka o sječi i uzgoju, te inih gospodarstvenih odredbah Posjeći će se oplodnom sjećom u Ij gospodarstvenom razdoblju. bukva 51-28 jela 1620 640 190 830 2-51 31-30 razno 3 38 » bukva 94-30 4469 4469 6167 2-73 149 31 razno 8 379 U I, gosp. razd. ima se izvaditi po rali 20 m´ starih bukava, ukupno na odsjeku 948 m´. jasen jela omorika bukva bukva jela 79 04 5184 1342 51-44 9-36 306 1496 206 20ij 1212 1518 270 1766 2-73 2-73 2-73 7.07 63 88 79-50 razno razno 4 8 94 U I. gosp. razdoblju ima se po rali izvaditi 20 m´ zakržljalih i dozrelih stabala. Ukupno na odsjeku 52 m´. U I. gosp. razd. ima se izvaditi po rali 15 m´ starih jela i omorika. Ukupno na odsjeku 351 m´. Omorika ima se prorediti. bukva 114-40 1307 1307 4797 2-73 39.20 razno 8 U I. gosp. razd. ima se po rali izvaditi 30 m´ starih bukava i grabom. Na cijelom odsjeku 430 m´. bukva bukva 131-12 42-40 3307 1484 3307 1484 4791 2-53 2-53 62-91 88-50 razno razno 6 5 151 175 U I. gosp. razd. ima se po rali izvaditi 25 m´ starih bukava i grabova. Na cijelom odsjeka 631 m». Ima se umjetno podsaditi sa jelom. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 224 — 0« 2 03 Broj Opis stojbine Opis sastojine O .9 a "a t-A -^ O) —> os sa > a: (S o o 0) s OJ PH a o rt OJ ci 3 o O -a H OJ os "OJ o b 7 8 03 M o a b c d a b c a o +^ 03 EQ »3 a> 03 M w .9 o ´m 03 O S .S ´> m položaj, tlo, B 2 J 5 03 -tJ !S 03 03 elevacija i t. đ. o -a -o a OJ 32 03 > TS li m m« c Jugoistočan položaj, 2-59 kamenito tlo sa malo V. 20 13-86 96 0-5 crnice. Elev. strma Jugozapadni položaj, izvrnut zapad, vjetru. 20-07 Kamenito tlo i ilo-VIII. 13 1288 95 0-5 vasto golo tlo. Elev. strma. Ravnica. Kamenito, ilovasto, sa nešto 3-79 V. 3 3-20 15 1-0 humusa, tlo. Elev. ravnica. Jugoistočan položaj, 1864 kamenito, plitko tlo. VIII. 13 16-96 70 0-4 Elev. strma. Jugozap. dosta strmi obronak. Ilovasto tlo 7-67 sa škriljavom podloV. 16 1272 80 0-5 gom. Elev. strma. Južni položaj od zapada k istoku protežuća se strmina. Plit 2153 V. 10 7-22 65 04 ka crnica. Elev. strma. Jugoistočni, strmi ob ronak, slaba, plitka 2019 V. 10 6-80 35 0-6 crnica. Elev. strma. Jugoistočno, prema potoku strmo, ilo50 02 vasto, sa naslagom III. 15 14.02 54 0-8 crnice. Elev. strma. vrst drvPĆa, omjer smjese i sastojinaki oblik Bukva 1-0 Sastojina je preborom iskvarena. Hrast 0-8 bukva 0-2 umetnuto: jela. Preborom iskvarena sastojina, pomladjena sjemenom Bukva 0-7 hrast 0-3 Čisto posječena šikara Bukva 1-0 umetnuto hrast, topola Preborom iskvarena sastojina. Pomladak bukov iz sjemena. Bukva 1-0 Iz sjemena nikla sastojina. Bukva 10 umetnuto: hrast. Progaljena .sastojina sa rjetkim bukovim pomladkom. Bukva l-!> Mlada iz sjemena nikla sastojina. Bukva 1-0 umetnuto: jela. Iz sjemena nikla sastojina. 0 -o 03 0 a 03 0 a. III. III. III. IV. IV. IV. IV. II. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 225 — Sadanja drvna Sadanja drvna zaliha glavne aastojine zaliha nuzgredne sastoiine popriečni Opazka o sječi i po jutru na cieloj površini odsjeka god. prirast u dobi sječe rt uzgoju, te inih oS vrst drveć a o a o > o gospodarstvenih c a 1 a 3 a a. odredbah 3 IH 3 3 m´ "O O M U w ^ M,-2..2. 3 3 3 u > m´ U I. gosp. razd. ima se bukva 10150 264 264 2-21 5-75 po rali izvaditi 5 ) m´ starih bukava. Na cijelom odsjeku 130 m*. U I. gosp razd. ima se hrast 5280 izvaditi po rali 15 m´ bukva 7 06 140 105G 1196 1-20 24-00 starih zakržljalih hrastova, ukupno 300 m´ Sastojina ima se popuniti sadnjom žira pod motiku. U I. gosp. razd. ima se bukva 200 8 8 2-21 8-38 razno 3 10 se po rali izvaditi 10 m´. Ukupno 186 m´. Sastojina ima se popuniti sadnjom žira pod bukva 30-88 572 672 1-20 22 37 5 93 motiku. 2040 U I. gosp. razd. ima se izvaditi po rali 30 m-´ bukva 8016 609 609 2-21 16-95 razno 4 30 starih bukova, ukupno na odsjeku 231 m´. U I. gosp -razd. ima se bukva 3284 izvaditi 15 m´ starih hrast 1001 705 215 920 2-21 47-58 > 4 86 bukava i zakržljalih hrastova, ukupno na odsjeku 323 m´. bukva 32-56 656 656 2-21 44-62 3 62 2185 U 1. gosp. razd ima se izvaditi po rali 20 m´ bukva 92-80 4641 4641 2-73 186-55 razno 10 500 starih bukava Ukupno na odsjeku 1000 m^. 4641 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^».´,´234 — M N Si nfBJotn ipafBođ vSop-gi tjinfoSzn a, zi 88 ifo^ BiBqB}8 tjitsJzop 8q{i´*^ ´BnAJfJ O 5" o c 2 88 O r-l to in CD m o >t5 eo m 00 ´JI 00 iM O Mt O CO 00 CL kC Oi * to T-« CO 1-1 I-l (N CO © iO ta rH .sa »l—t IO CO O^ 00 n2[3rspo Ba CO 00 CO iO W5 »-( S.-5 83 niv\[ ođ s a Tji 00 ooio n^efspo Bu Oi 03 r-( l> iri IO IO in © ^ t- ep co tijinf ođ !N 03 s Bntpo3 o:q]ioJ[ BZ IO *0 iC IO c3 i>- co 1> s onđn5[n »p ip ep ep d a: 05 cb >o >© 05 ^ CM cc 83 co tn co ^ nJinC ođ lO 03 lO CM © al ijj Al (^1 cš on CM IO 9I(llBZ 1—< ^ t~ CD n3 t> o lO CO CM O >o co co o on 00 C- IO * 05 co 9nAjp co ^ iH »-H nfqopz8J sj monaA}B l-T K « « r K « R s: n R = R « f: := S9 -iBpođsoS n <—icoi^it^as co 00 ^ i> <* eo (M ´^ co ift co onđn^n ´-Ocot-oco o ´- co o co CSC- as >o o o G0l>0-«:JH ´´*CMiOt*CO(N´- nj^nf ođ ^ O -^ Olr ooii "CD iTz;—´ ;N;^DOie3a5|ocO|«iX´i«´Xi|ooi|e3ir^|OTii|wc-iocQi´»-*i 93[npaBap g un qujnf CM O CO t^ -rfiTtiiop-* t^COOiMiMiOOOO koeor-c-jcčcokNooortioo Ci O Či »h Iz 1^ IBJISBJB^ n BnijjJAOJ "´ — I " IO N ii-(r-(irHo5 Ico 1^5:51—..—— ^- . I— . ^1^ ^ g:^ BJ[9fspO ^ ^ CJ ´^ « o m BiaCpo iOCDCDCDOSOSCMCM I3fp9Jđ j3[8rang unifoisBS nsiđo n 0B3 B0inip9_f Bn9A}BIBp0tIs0f) 9ra9f[g |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 235 — ,3 3 I>(M^CMCCIC5OC000 |l> OiOCO»OOOOCMOCM \ T^ >0 COt~ (M 00 Oi -^ TH-^ I 50 TH >0 CO IO U3 CT 00 00 O CD o -* O »-I t* eo 1- (M t-o t-t-OOiH OJ ^ !> (M »O O 1—( CO o <-> to (?^ s ^ 1> OJ lO GOO =C O t-CM^CClfMOSOrOOO (M t^ CO O OOcO»OQOOCNOiO ^ c^ 1—i r- CO t» *! i> CM CO (>a CO kOCOt-Cvl ´ Oi^i—1-^ T-l lO f^ I-l ´^ lO CO »O lO c^ t-t>- 00 1-1 to -^ ´^ lO »O ro t^ O O X CM in ^ ai000i´M0:i´:Dt>´O—´ 1—1 1—I ^- CM -H .rH 1—I ^^ 1—I ,. ,—( F-l ´rj« uO ^´M00>0010>0-50 o o o Ol t- CD t^ 1000>0-*0(M000 10 CO t* CO ´Ct< C0-^050iCM--^G^^ -* O lO li I 00 — O i^ CO CO f-^ CO -^ TH CO <* -"^ ^ OOOOOOO^ o 1-H as 1—(C-o iC i>" ^-Masa5"^dDlb´^C5 :D t^ CO O^ X) o3 o m 1—´ COCOCOCOCOCOi—tO-^ O 3T" ep lO (jq CQ Ć^I (JJ (M 7^ CM (M 0 5D 00 0 0 CO 0 0 f—1 05 00 CO 0 CO 0 C0OCDt^01´<*ix0C0Q0 CO 0 CD CO CO CO 0 0 CD tO lOt^t^OSOOOCOC) 00 CD CO CO 0 CO I—( 0 lO CD rt t -rt^- CO OS CO CO ´^ 1-1 r-H *-H I; K :: B I« 0 CD 00 0 f—( 05 >o (M 10 00 r^ IX) o COOCDt>´M -^lOCOOO CO 0 CD CO 0 ^ .^ E^ Oi 00 C? O CD lO lO t^ o* O ´^O 00 CO C) 00 CO CO 00 CO CD 03 fN Oi 03 (TI lO !:D —´ t— i-lrHI>-COtD"^T-´Oi oq >o ^ CO Tf G<1 TU T-l CQ CO -^ i-H iH rH (M r-( iCiLOSOODO-^LO-rtl CO t>3 t— c* cjiOG^cocDooo^-t^as CD 01 CO »C 0 0001 00 0 (MiOiint-^ CO 13 t -0 ´^ lO (j^cba:>4t CO r-(CO la^kO OJCM 1 GO cb ^ 10 CO T-1 »0 Š Š 5 22 š 1811 (M CM r-t CM CO (M 1—1 cSija u´^ c<3^ 03^ « (M CO 00 BoifoijgBS nsiđo n OB^ 8 m 9 [ j g |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 38 <-- 38 --> PDF |
236 II o ni g CD o »1 bO „_ i-Vi ^3 .^ "—i _; >-^ 2 JS ~ o a5 ^ II _r o3 « a 00 OJ .; w ^ o c _, cS -M o 2 ft ft 1 T3 ^ -ff S . W . o L,a a eo 13 o o o (U P. a T3 IM 00 3 -4-3 -^ CO J4 CO ft os ni}ni!ui l-H 1—1 a K HH 1-H K a s K «H -^St9^ ođ pgiZBJI ]BJ X ^´^ Baap CO lO !M CO 00 -9AS ETH n Bntf c -0[)SBg Bnp9j3znfj Oi O-l ai O CO 01 00 o O"* ^ CM ^ CO o CM 1-CO lo t* o «:5 :M L— CO ^ H* 1 n \v.i \ va Ba9p CM ^ CO O i-H CO CD 01 CD r^ c iO l> lO r-l t- r-H rH * lO CM L^ lO t -9AS BH![BZ BnAjg ´^ 1—1 0 0 lO lO IC CNCMCM^OCMOCOCCCOiCCO CM CO Tf c-*CaiG^(MTt*´^i0l0cM!MCM00Cqx;O BniBIA f-H 1—( iH TH TH i-l T-H 1-1 rH rH r-^ 1-1 TH rH H-— iH CM as O .laftnojđ o co S^ ´—IG0001CM0500 lOQOOOO»C^CO^tMl>a5003COOC<100 T-i CO r-* C?1 i-H 1-* ^ rH ^H iH CM tM iH C^ ^ r- rl TH ^^ (M T-r— rH 1—1 1-1 tCupaiB © t) gnifoiSBS O S^ CO CO CO CO lO (M ^ CM CO !-H 1—1 1—( 1—1 T-H r-l I—1 1—i y-i BnisiA Bfupaig ^^ ^ " ^^ gniCo^iSBB o c-o O I> -* o <-> Cl C-l CM CO r^ SOIB^S BCnp9Ig ´´-^ "* as CO »o Tji CO CO lO ^ CO CO CC3 t>q CO CO O 00 CM O CD CD CD OO 03 Oi c-O IO o r> " ^ ´^ o CD 00 o 00 t- CM 00 1—1 1—1 ´— 1—t 1—( 80in(´jani9; foiq ^ ^ ^89fuq nasBf CO CM aOABl as no^ssjf ;sBaq 03 rH « o "^(Ji CD CO lO 00 03 ffl CD ´^ 00 TH CTi ri ´ CM IO CO > > CO B3(UOTnO Bpf 1—1 CO :o c^ o Cl CO OJ o q«iS >o IO 00 o 0(M S T|( BA^nq CO CO iH (M o i-CM CO O cg o o O o O --> o ^ Q —F: !^BAq O CD OO 00 CO .9 1 ^ 1^ ^ ^ CM >a2 l-H i-H 1—c iH 1 s O t^BJ i-H rt OD rH CM -^ CO o loio o » tr( » lO CO 1-1 io 1—I 1—I aj 1 ^ 1 ´B5]9l´8pO fojg S rQ O TS S3 JS C3 XI O (S ^ o n Bjatpo Cojg rH (M CO ´^ II |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 39 <-- 39 --> PDF |
237 — a 03 ^" a 03 TS L d a d. A, g a 03 I si. ci 00 02 fLi >> a.>K ;>> a >> HH I—I > > » ^ > C´^>^ OCDGOCMOCMOOGOO CM ^ ^^^ O T-t -^ lO OOOOO O ^0 0 OCOOOiO^COOiOOOOO CTJ tr-t-^ <^ č^ ^ c^t^(?qo OČI lO t.-- d^ GO o o 6D os -^ 00 iib o >—(»b CM Cd I—" »O CM CM Oi os lO iC O -—t-iOiO-^OlOJCM OOOOi—fiCCMCM´^--´´Tt^CMOOOSC-:cOi—t-^OOiCO´-HO^ <—lOOOO CMOO o CO CO CO to oo lO CO ^ CO O CO CO o^ CM O 05 CD CM O 00 CD . lO lO O o O ^ CO r^ 05 00 o 00 CM t05 05 -H tr00 CD CO IO 00 CO CO CO CO CO CM CM CO 00 CO CM O (M -L> CM-t- OOCM CJSCMOOI ih t-CM CMcb CDCTS ^CD 00 ^H CM t- CO >o CD Oi CM O CM * O CXJ T-H CD ^ CM io in -^ l> lO »Ci CO t>GO!T^CMaiCMX´i—IO´^"´CMOO CM CM 00 -^CM ^t^ur^t-COt^-^OTl^^GO-^ — GO -^»O CO CM T-H CM T-4 ´ejl (M r-t lO IO oo o o o o O O o o o o o o o o o o o oo o o o o o o o o oo o o o o Tj( o 00 CM 00 oo CD ! 00 S T CO -<)( CM CM 00 CM >C p-^ TH T-< I—( 1—t ^^ t-i CM o T—1 00 IC CD 1X1 O ´M * »o CM — m o CD 00 CM CO CO CM s 5^ 03^ C3 ,Q y ´^ oj n o C3 C3 rL3 o 03,0 03,0 C) -^ ^ XJ c^ T3 03 CtH 60 o CM !> o1—( lO CO 00 s |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 40 <-- 40 --> PDF |
238 Posebna porabiia oniiova za glavni i raeđjutimni nžitak i kontrolna knjiya o šumskim nžitcima za desetgodište 1908.—1917. o3 O Ima se posjeći po vrsti drveća ´S B5 ´´ na užitku 3 » d medju broj 3´ m glavnom timnom o) [. a a-« C6 od toga od-Opazka 0 sječi i 03 PJ > 3 pada na prihod 3 O inib gospodar-o3 — — — Ut C TO t-i 4J CD u 3 M C3 a. a > ´a p. 3 03 O 3 gg redovan- 3 3 o stvenib odredbah J4 c8 ja 3 O-, 1 m "o 03 -5 4J o viti redni O O 1—a 3 3 ´B O OJ 3 oO Cfi ^ o O čc""^ > m m^ O hH bukva 57-52 355 1 a 6-18 jela 7948 491 864 24-00 3 c bukva 20-00 480 480 l-09c 2 a razno 3 38 O čišćenje 12-62 00 a 2 b 49-20 T) 5 246 05 „ 03 3 a 10-37 H 2 21 » fcb 3 b 12-52 B 3 38 n o 47-43* 3 8 24 *Brojnik je ukupna c n 05 "(3r povrfina odsjeka, > 1326 367 O a nazivnik dio, akoji se pročistiti bukva 57 52 366 O 1 a 6-18 jela 79-48 491 864 ima. TU J3-43 o 3 c bukva 20-00 468 468 l-65c > TH 03 3 c 47-43 razno 8 355 Čišćenje m(44-43) o3 4 b 23-40 4 1-2 it 00 ož &) " 56 (D :S 1314 367 03 a 1 bukva 5752 355 . 3 ^ 1 a 6-18 jela 79-48 491 864 03 a> a 2-59 javor 20 00 52 52 4 od 0-20o 23-40 razno 15-00 351 351 o 1 -4 b 1-37 rjji oo § 4 d 2 bukva 3000 60 60 M 0-21o w 23-40 4 81 čišćenje d b razno 4 (20-40) 8 233 03 4 c 29-12 n 8 48 03 đ 14-36 " 4 O (8i 362 1309 3 bukva 57-52 355 ´? 1 a 618 jela 79-48 491 864 12-36 4 d 1-29Č bukva 30-00 370 370 OJ 4-26 o 5 a lazno 25-00 106 106 0-53c 14-36 4 d n 8 66 Čišćenje (8-36) 5 a 2526 6 181 ćB 34-98 5 b 728T )i 5 140 n 2 c 3-79 n 3 10 » 1322 367 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 239 — ´3 5 t» Ima se posjeći po vrstina užitku drveća e3 a 0) > o OJ O CD P. s a 3 broj o j 0) o Ml a o3 °° 3 1 3 > O d OJ > Ut > 3 3 ft glavnom o a 3 M 3 od toga odpadanaprihođ redoviti vanređni m´ međjutlmnom 3 3"—a O ft o aft 3 3 O I. Opazka o sječi i inih gospodarstvenih određbah o3 ft O bukva 57-52 355 1 5 a a 6-18 19-00 2-35c jela bukva 79 48 2500 491 475 846 475 5 6 6 7 7 b c d a b 34-98 (6-98) 3 79 18 64 7-67 21-53 razno a „ 5 3 5 4 4 35 10 93 30 86 c?i 1—1 a siU) o 7 c ´20-19 n 3 60 ft 8 a 50-02 (5-02) » 1321 10 50 364 > o 0 w o ft 05 oM ;> 03 f r bukva 57-52 355 o j O) c3 1 a 6-18 jela 79-48 49 1 846 TO o! tS9 a v 5´ 03 3 5 6 a a 2 (FiSc S-59 1-18bukva n 25 00 5000 50 130 50 130 0 5 03 M 3 ^ OD o 3 6 8 b a 20-07 4-76C 50-02 lt razno 1500 196 196 10 360 a 00 co C Q o C3 136-00) 1326 360 «» ^ o 1-4 o 03 N c4 bukva 57-52 120 o 1 1 a b 2-13 6-85 jela bukva 79-48 83-0 157 569 277 569 r ^ P 6 d 18-64 3-87 razno 10 00 186 186 (U 9 a 14-50 i-78 .. 20-00 290 290 o 8 a 50-02 10 90 i-H ft 9 a (9) 61--27 2 122 9 9 b c 15-30 3-25 n 2 3 30 10 5 10 a 34-94 29-94 4 120 1322 372 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 42 <-- 42 --> PDF |
240 c3 "a -5 0) ^ o CL, O o 11o1 Broj o3 o o3 O 4-= S3 «^ J3 © -* OJ > O 03 OJ r3 03 > c > Ima — 3 O se posjedi po vrsti drveća U j užitk u glavnom o a 33 od toga ođpađa na prihod redoviti vanredni me tiir 3 , 3 o djunom a a, 3 3 m´ 3 os o I. Opazka o sječi i inih gospodarstvenih odredbah 03 riđ N 03 O 1 1 9 10 10 8 b c a a b a 3-15 7-8 24-0 2´95o 34-94 (5) 51-09 (361 50-02 bukva bukva jasen 83-8 75-0 20-0 262 1 262 585 480 585* 480 4 8 10 20 288 50 * Jasen tehn. neuporabiv /—\ 03 g03 SD O 13k!6 03 >O-i w o O) r—i co OJ 1 1.i & S J 1 1 9 9 10 11 11 c d a b b a b 154 7-27 22-27 2-eOc 2 "0-30 51-09 15-09 27-2() 11-16 8-00 bukva grab jasen bukva kesten hrast 75-0 101 20 20 112 734 455 40 112 734* 455 40 1341 8 , 6 10 120 163 80 * Hrast tehn. neuporabiv o > 03 -4 ^ 03 m 03 o3 M+^ a ft, oi aod co ah M O 1 d 8 45 bukva hrast kesten 1010 848 848 o 03 N09 o 9 b lS-33 2-02e bukva 20-0 266 266 ? 12 c 11-84 4-OOc kesten 4 0 48 48 -đ 12 U 11 11 12 12 12 12 f d c b c d e g 17-49 l-60o 2154 7-56 11-16 (3-16) 11-84 1-93 1-44 945 kesten 10-0 176 175 1337 1 8 8 10 5 5 8 2 172 60 31 59 10 11 19 362 OJ o ft. OJ 3 ´ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 243 CS Popu-Nove Broj ´S njivanje kulture ja -3 (^ Ine « _ a a — a m ´^ > 3 >3 gojitbene w ! M "> radnje O ^ c a 03 O. OJ os OD ta 03 O 03 C5 1o f kat. jut. na 2 deset. 1 b 3-15 i 1 f? ^ 1 c 7-80 Nepređvidivo Ukii »ni izdatak 1 1 c 1-54 s e 1 ^ 1 đ 7-27 a> s \ Nepređvidivo OJ Ukupni izdatak (n 1 1 d 8-45 t o i Nepređvidivo Ukupni izdatak Način uzgoja, vrst drve(!a i kako se radnje izvesti imaju kao u god. 1908. l.a » (potreba) . . kao u god. 1908. l.a 1) (potreba) . . kao u god. 1908. l.a (potreba) y^ 02 o O* 1—3 1. o ^ OJ 0, itzka ´3 rt ´^ 2 0) C N 3 0^ o a ne O 18 Ci rt l-H kao u g. 1908. O o. P3 O c o 45 100 > 16g rt T3 8 8 O Cl, O biD ^ rt kao u g. 1908. 44 N rt CL, 100 rt 152 50 kao u g. 1908. I—* rt rt jD O ´-a 100 (U OJ 150 6 OJ S rt M o O |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 242 — Popu-Nove Broj "3 njivanje kulture ja A Način uzgoja, M L) 03 C3 cS 03 ai 3 C3 a .3 Ine vrst đrveda >(O» d n OJ ´3 -^ > m gojitbene i kako se 03 OD CL, Kl "5? radnje izvesti a; 3.a 03 ´§ "> radnje o a. -a OD imaju o3 ni o 3 02 c a} 00 CE. 03 03 a i O c kat. jut. na 2 d ;set. ci a cž kao u god. 1 a 648 36 1908. l.a C3 > li^ OJ o Sadnja kestenja 120 1911 ts Nepredvidivo 100 Ukupni izdatak (potreba) . . 256 rt kao u god. 1 a 6-18 36 1908. l.a rt 1912 ?* rt CD s Nepredvidivo 100 CD Ukupni izdatak (potreba) . . 136 kao u god. rt 1 a 6-18 36 Ol rt 1908. l.a rt 1813 rt :^ Nepredvidivo 100 rt Ukupni izdatak (potreba) . . 136 rt >u rt kao u god. > 1 a 2-13 12 rt 1908. l.a bd rt J3 1 b 6-85 n 40 ´fT* O UJ Nepredvidivo 100 1Jku( mi izdatak (potreba) . . 152 I. Opazka kao u god. 1908. Red. potreba jednaka ´/4 kao u g. 1908. kao u g. 1908. kao u g. 1908. oi M o 1—( ´^ B ci o CL. rt > O o S ´5 > T3 O 04 O ^ rt rt rt rt :^ :3 o. rt !=: o ^ Cq rt rt O ´> a> .a OJ o> rt TS OJ O |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 43 <-- 43 --> PDF |
241 - Gojitbeiia osnova i kontrolna knjiga o gojitbenim radnjama za dosetRodište 1908—1917, Popu-Nove Broj DJivanje kulture ri4 Način uzgoja, 03 0^ —i 03 03 Ine o 3 .9 1 vrst drveća I. .9 1 a > "3 gojitbene i kako se ´3 i^ 03 4 J j "S? :9 radnje izvesti OJ =^.§ Opazka 03 03 ´u radnje 03 TS PJ 3 imaju O c3 03 03 O. 03 1 o O O § ^ 4J _0_ ^ > c5 O kat. jut. na 2 deset. s K 1 Narav. poml. jele i bukve. Umjetno poml. predvidjeno Ove radnje ni je 7.3. slučaj, ako 1 a 6-18 naravno obzirom 36 1908 jesu vezane na c3 rt na stanje i starost g. 1908, već na sastojine ne uspije cijelu oplodnu O podpuno. Vjeroperiodu. jatna potreba jest CS > ´/j površine. o c 00 5 b 34-98 Podsadjivanje O 100 1908 S jelovih mladica ´c Omorika Radi pregustoga 4 b 23-40 ima se 25 1908 sklopa tjera preci prorediti naglo u vis. o Nepredvidivo 100 1908 ci .9 Ukupni izdatak (potreba) . . 261 > M CTJ 03 kao u god. w rt OJ 1 a 6-18 1908. 1. a. 36 1909 Računajući uda a? rt ljenost sa 70 cm. ´´"´ O Sadnja kestenja, 10 težaka i 3 hl 3 tri -^ 6 đ 18-64 žira ili odgova190 1909 žira po rali. Rem O rajućih sadjenica ducirana potreba O 03 ´/i površine. 6 b 2007 190 1909 n ah " Nepredvidivo 100 1909 (j Ukupni izdatak (potreba) . . 516 rt rt kao u god. O 1 a 6-18 1910 Kao U god. 1908. 1908. 1. a. TU > Sadnja kestenja, Reducirana po o U b 11-16 žira ili odgova70 1910 treba ´/j površine. tu a. rajućih sadjenica Reducirana poi 11 b 27-20 24& 1910 CD treba ´/s površine. 0) o Nepredvidivo 100 1910 Uku ini izdatak (potreba) . . 415 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 233 IB -1-3 o ^-1 c3 o a n C]? o: T 3 O3 0-1 ^ U bb ^ Q o o 1 S. r-t N fl T3 a > ´— *i3 ^ ^ O p4 o i Xi m ? so WH-<^ l O CC l O »o C^I i p — T-i CO C^T 0^.»P p t ^ C^ CM i-H O l CO CM t>cM"^ ^ lO CC lO >0 01 »p-^T^COtMCiiCOt;O] T-t rH (M CO CT i -0 ^´»´« 5 o s li : ^ o i ^ CO >Q I—t -rji r -C i l O ´ ^ a : db t - ´^ o cb ´^ ^ os o o o o o OJ co CD co CD ep C32 co TO 50 S I o I O š V u s ^ « X´ 0 2 O (M ^ t - co l O T* cb co GO t ^ 0 0 L ^ ( M 0 0 o >n T H N co ^ ^co o>i co i. l O -´ o o oS ^ o-a 03 ^ sS ^ o T 3 03 X3 c^ o ^ rO ^ c3 ^ C O oSJD OT 3 OJc , L> tC3 O 18 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 282— al ".L.0! e3 (D ^ C3 »a C3 O ´^ !=) &L O rO O IK Cl tsi -t3 i CN Cl tO iO lO iqop n ^801 o oc ooo 1—( i-Ht>01iOO "^ CO O O rH Oi Oi 00 O CD O ´^ O ´-H t^ CO o a G^ CO (M CO OO^COi-Hi-HiCr-tCD CO t^CT t~ r l lO i-H T-< .-H CM t~ t- 00 ^ 9 »—1 S CO (M t- CO M o ?5 ^ O (JJ CO ! ! P P CM d) O G^ O -^(i) tN^H meo A(;gH 05-^ l:~ O iH lO -J* lO CO r-i 00 bct~ od sit-´ 2 "JOJ O05 o a a a ´3 o o " si ti ^1 /o! o! OS 00 O CD O -»JI O T—< t> CO ca o a CO l> CV1 t^ o 5 g C- I> 00 rH o OJ 0! CO C<1 t* CO IO U Tf p Ol ep N o " ti t^ O TH to a Pri ^ kO CD T-H as T-l Q o « oS C^lb-COC3t´5CO(7qcOlOT-i —ii>(?qiOO r-( CO o O t-H oi os O} ^1 a OacOi-HCOO C^ CO T-1 T-H lO 1-1 CD os CM 1—1 lO iH i-< 1—1 1-1 Cq o a: . o< i-H. 4ao w fN CO O O Oto 0» 0 Ir~CN OOOi CQO lOJiO i?SO 00 i C3 ti o > a C5 o a- TS o 03 03 13 "a 00 odjf o os OJ 02 ti _tiii II Bfnpoqq(; B2t9fsp(; c3,^o3rQci! o3 ^ u oSpO" ^ t» 03 03 ,0 C^ X 00 t- OS O 1-1 CO 00 Oi OS i-t <—. BJP´lJO |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 231 I a>o m .f-s 03 ož L0 -i^ O) t~i 03 O ´T? 3 tb oo o ´55´ a o3 si N -u 9J9fs a iC CM ^ »C iO iO ´^ IO "^ o iqop n ^goi o lO — t- (M 00 to lO cr-on IO r^ TO lO CO 05 00 -n <-> (-> fM t^ o m o o CtJ 00 CD »O OS l-H co I—1 T—1 CO a M C č; 6 os ihš; S*´ co 1-1 T-l "*´" 00 Mg SS t» sn=0 00 © SS TH xf ^~´ a os 08 © a sli (S 5 4 © o «s T3 o J^ 3 o 73 -a II o ^H CM ft. 05 05 t» o O p 03 03 o »O —- t* tN 00 o I—( o o CO iC CO 05 00 "^ TO CO co o a) CO CO CD lO as T X i-H TO t O T-H co II o^ os ^ oo os i i|i|liPilililPllillgiiii - ´"& -^ - - "SS? B.fnpot{qo o B^afspo J pO O ´C o Biafpo |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 230 — Skrižaljka dobnih razreda. a TS "-^ o3 a OS ^ O o O ,_ OJ a 3 >a3 c3 ^g ´o" 03 9^ 3 o 3 03 M 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Broj Djbni razredi obraStenih površina I. 1-20 II. III. IV. V. o godina 21—40:41—60 61-80 snoo a C3 T S t u OJ dovoljno obrašten godina 3 M katastralnih jutara na 2 desetinke a II. 39-21 .t9 .SI b 11. 10-00 1000 c II. 9 34 9-34 đ II. 15-72 16-72 25-72 48-55 74-27 a III. 12-62 b II. 49-20 61-82 a III. 10-37 b II. 12-52 c II. 47-43 59-95 1037 70-32 a III. 2-59 b III. 23-40 c III. 29-12 d III. 14-36 5511 1436 6947 a 25-26 b 34-98 60 24 a V. 2-59 b VIII. 20-07 c III. 3-79 d VIII. 18-64 22 66 45 09 a V. 7-67 b V. 21-53 c V. 20-19 29 20 49-39 a III. 50-2 a V. 61-27 b V. 15 33 c V. 3-25 64 52 79-85 a VII. 34-92 b V. 51-09 86 03 a III. 27-20 b V. 11-16 c IV. 7-56 d V. 21-51 a VI. 20 10 b V. 1-14 c VI. 11-84 d 1-93 e 1-41 f 17-49 g 9-45 10-59 5280 63-39 Ukupno 10-59 397-90 17361 172-56 22 66 77732 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 229 Sadanja drvna Sađanja drvna zaliha glavne sastojine zaliha nuzgredne sastojine popnečni Opazka o sječi i po jutru na cieloj površini odsjeka god. prirast a dobi sjeCe uzgoju, te inih vrst drveća gospodarstvenih o o a os iž SI ^ 00 p< odredbah »H OJ I OJ a S " i M 3 hrast 54.88 1103 1103 1-78 35-78 10 201 omorika 2800 82 82 2 21 2.52 U I. gosp. razđ. ima se po jutru izvaditi 4 m´ kesten 25-92 305 305 1-78 21-08 59 starih kržljavih kestenova. Ukupno 48 m´. bukva 20-72 Stari kržljavi kestenovi kesten imadu se povaditi. (Nehrast 11.76 40 23 63 1-78 3-44 10 uporabivo, većim dije lom trulo drvo) hrast 55 6 78 2-02 3-: 8 78 11 U I. gosp. razd. ima se po rali izvaditi 10 m´ kesten 57-72 lOOB 1003 2 02 35-83 neplodnih kestenova. Ukupno 175 m´. Ova sastojina ima se popuniti sadnjom kestena. kesten 6-41 60 60 2-02 19-09 19 2644 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 228 o3 C3 ´3 Broj a a Opis stojbine Opis sastojine 5 a a > w "O o Q j wO O i 03 O 03 JA O _5 _đ ®´ ^ ™ _^ n w— * ,5 9 i ´* "S O -B 00 _j a? 03 t > položaj, tlo, elevacija i t. d. CD M m a 00 KJOnj a tH JE 08 > 03 *S ´a" a V w m 03 O ´3"-^ a 2 ° g w 35 2 TS u OD ~^ o J 3 M a O 1 13 1 S C » & vrst drveća, omjer smjese i saatojinski oblik V :? o TS N03 O a IH O & Jugoistočni položaj, Hrast 1 0 a 20-10 malo nagnut k zapadu Plitko ilovasto tlo. Vapnena podloIV. 9 10-60 28 0-9 umetnuto: bukva, jasen. Mlada, iz panjeva nikla sastojina. V. 1Dti ga sa škriljevcem. Elev. položita. Jugoistočni položaj. » Omorika 1 0 b M 4 Plitko ilovasto tlo, podloga vapno Elev. položita. V. 6 12-20 20 0-9 Iz sjemena nikla mlada sastojina. V. S 1t> c 11-84 Strana protežuća se od sjevera k jugu, zapadno nagnuta. Ilovasto dosta duboko tlo sa škriljavom podlogom. Elev. strma VI. 12 5 08 38 0-4 Kesten 1-0 umetnuto: bukva. breza, grab. Iz panjeva nikla sastojina. V. OJ a OJ 12 đ 1-93 Zapadni položaj Pjeskovita, plitka ilovača. Podloga škri- Ijevac. Elev strma. VI. 9 7 08 36 0-5 Bukva 0-6 Kesten 0 2 Hrast 0-2 Niska, mješovita šuma, pokvarena sječom V. - in e 1-44 Zapadno nagnuti položaj. Plitko, kamenito tlo Elev. položita. V. 9 12 66 32 0 8 Hrast 1-0 umetnuto; kesten, bukva. Hrast iz panja niknuo, kržljava sastojina. V. 1 1 f 17-49 Istočno nagnuti položaj. Pjeskovita, dosta duboka ilovača sa naslagom crnice. Podloga škri- Ijevac. Elev. položita. V. 15 12.65 72 0-5 Kesten l´O umetnut: breza, hrast Stara, visokog uzgoja sastojina. V. g 9 45 Istočno nagnuto pjeskovito ilovasto tlo. Elev. strma. V. 6 3-04 17 1 Kesten 1-0 Visoki uzgoj. Mlada podsadjena sastojina. V. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 227 — Sadanja drvna Sađanja drvna zaliha glavne sastojine zaliha nuzgredne 9a stoj´ne popriečni Opazka 0 sječi i po jutru nacieloj površini odsjeka god prirast u dobi s:GCe uzg ju, te ii ih 0) o3 vrst drveća a o 3 o gospodarstvenih o > > 03 a a. ´^ 3_ ft, odredbah 3 TS m» o 3 O M > ft. 3 li´iliil n a m 3 > m´ U I. gosp, razd. ima se izvaditi po rali 20 m´ bukva 88-06 5394 5394 2-21 135-41 razno 2 122 starih bukava Ukupno na odsjeku 1225 m´. U I g:o«p. razd. ima se po rali 20 m´ starih bukva 68-80 1053 1053 2-21 33-88 » 2 30 bukava izvaditi Ukupno na odsjeku 3.6 m´. U I. gosp^ razd. ima se po jutru 45 ra´ izvaditi (stare iz.ikržljale bukve) bukva 78-56 251 251 2-21 7-18 3 10 11 Ukupno na odsjeku 6698 130 ra´ U I. gosp razd ima se bukva 85-00 2007 2007 1-58 55 30 razno 4 140 po rali 3ii m´ starih bukava izvaditi. Ukupno na odsjeku 1150 m´. U I. gosp razd. ima se bukva 97-76 4992 4992 2-21 11291 8 po rali 10 m´ starih bu )5 -408 kava izvaditi. Ukupno 6999 na odsjeku 511 m´. bukva 52 88 Ima se sadnjom žira i hrast kestena nadopuniti 8-52 1438 231 1669 2-73 74 25 razno 6 16; kesten sastojinu. Ova sastojima ima se hrast 55-6 616 616 202 22 54 10 111 nadopuniti sadnjom žira JI i kestena. bukva 50-32 hrast 8 90 377 441 2-53 19-13 » 8 60 kesten U I. gosp. razd. ima se po jutru 6 ra´ starih bukava izvaditi, ukupno bukva 59-80 1285 1285 2-21 47-54 11 8 172 na odsjeku 129 m-´. 4014 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
226 — o´3 Broj 2 03 .9 o Opis stojbine Opia sastojine 03 a 73O&, w o CD ! ft . ! o C8 o « -i © r; :2 ^ ož Cl fl -. ^ i> a JT3 položaj, tlo, elevacija i t. d. ® M w a o 2 " 53 .9 ´m ´> 03 aQm´3 O a g OD m´CO O t-i m ´a´ oc 1 Si SS a OJ T-i ^ 11 .2 O II s a o vrst drveća, omjer smjese i sastojinski oblik 0) 5´ o 13 03 O 13 oft Jugoistočno nagnuti j Bukva 1 0 -o siS a 6127 položaj, llovasto, plitko tlo sa naslagom crnice. Podloga vapno V. 16 i 15-36 70 1 0-8 Iz sjemena nikla sastojina. II. N 1 a" c§ 9 b 15-33 sa škriljevcem. Elev. vrlo strma. Istočno nagnuto tlo, ilovasto sa naslagom crnice Podloga vapno. Elev. položila. V. 14 12-82 54 Bukva 1-0 umetnuto: javor i O-g´ kesten. Iz sjemena nikla sastojina sa omor. pomlađena. II. 5 Južni strmi obronak. Bukva 1-0 1 g < c 3 25 Plitka ilovača, podloga škriljevac Elev. vrlo strma. V. 16 18 00 76 0 5 umetnuto.hrast. Iz sjemena nikla sassastojina. IV. OJ «.>§ II c/5 S V a ;;4-94 Jugoistočni obronak. glineni škriljevac, podloga vapno. Elev. vrlo strma. VII. 20 12-29 gO; 0 8Bukva 1-0 Cista, visoka bukova šuma, pomladjena iz sjemena. IV. B 4> o 10 b 5M 9 Jugoistočni strmi položaj. Mršava kamenita ilovača, sa nešto bjelutka. V. 16 978 37 10 Bukva 1 0 umetnuto: hrast. Iz sjemena nikla sas- IV. VT Elev. strma. tojma. C/2 „ ´%"i rt -i^ a b 27-20 11-16 Istočno nagnuto ilovasto, crnično tlo. Elev položila. Na sljemenu obronka, koji se proteže od sjev k jugu. Istočno i zapadno strmo, plitko kameno III. V. 13 8-77 35 9 12-66 32 1-0 0 8 Bukva 0-9 Hrast, kest. 0 Mlada sastojina dobro sačuvana. Hrast 1 0 umetnuto; kesten. bukva. Hrast iz panja niknuo, dosta V. V. e ^ U tlo. Elev strma. Zapadno nagnuti položaj, koji se proteže kržljava sastojina. Bukva 0 8 hrast 0-2 o c 7-56 od sjevera k jugu. Pjeskovita ilovača sa slabom naslagom crnice. Elev. strma. IV. 12 9-97 37 0-8 kesten umetnut. Iz panja nikla bukova sastojina. V. i cž d 21-51 Istočno nagnuta strana Ilovasto pjeskovito tlo sa nešto crnice. Podloga škriljevac sa bjelutkom. Elev. strma. V. 10 12-83 39´ 1 Bukva 1 0 umetnuto: kesten, hrast javor, jasen. Bukova sastojina iz panjeva i sjemena nikla. V. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 18 <-- 18 --> PDF |
216 — 03 Oznaka mjesta Plodna površina ^ Neplodua c3 > ´5´ a> broj po zemljarinskom katastru drvljem obrasla nepoš. (čistine, progaline) ukupno površina T3 C> ´S a rtCfi ^ TJ o c3 TS O ob6ina 1 03 ^9. XI 3 «M o 3 —a o3 M b . 3 ".´ C3 M 1 1 vrst = -tS «M O 1 1 7-25 720 2 16 292 150 cesta 1020 7´29 3 360 729 cesta 41 1 728 8 510 726 238 5 b Gračani 731 4 660 cesta 924 733 394 732 200 721 280 727 77 732 723 34 1561 put put 1 100 587 1072 6 a Gračani 729 2 950 2 950 o3 0) a a 2 s 6 b Gračani 729 730 17 3 31 89 20 130 3 6 e Gračani 729 3 1262 O B 1262 3 QQ O 730 14 12C9 M 6 d Gračani 731 3 1350 733 18 1019 put 700 700 731 7 851 7 a Gračani 7.0 719 732 220 7 1071 put put 23 200 223 734 14 1410 734 cesta 500 7 b Gračani 731 731 6 1040 cesta 780 732 21 860 put 1 500 180 3 c: M 36 2 20 3 19 7 22 a a. 3 M 3 > O 1033 950 120 1262 119 1294 1030 o w O 3 -w ^ gi M |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 205 — B. Posjedovni i pravni odnošaji. Suma si. i kr. glavnoga gzada Zagreba neosporivo je vlasništvo i i posjed grada Zagreba, jer je glasom odluke bivšeg kr. žup. sudbenog stola u Zagrebu, kao urbarijalnog suda, od 9. lipnja 1871. broj 2040. urb, služnost bivših gradskih kmetova segregacijom i predajom na licu mjesta dana 13, studenoga 1871. i slijedećih dana otkupljena, te se nalazi uknjižena u gruntovnici pod gruntovnim uložkom br. 213 por. opć. Gračani i broj 363 por. opć. Eemete i u katastralnom posjedovnom listu br. 87 por. opć. Šestine i broj 570. por. opć. Remete, kao vlasništvo grada. Uz to kupio je grad Zagreb god. 1903. od vlastelinstva ijestine cijeli prvi odjel ove osnove u površini od 75 rali 270 hv, za svolu od 150.000 kr, koji se dio nalazi ubilježen kao vlašnost grada u gruntovnom ulošku broj 363 por. opć. Remete i kat, posjed, listu br. oTO porez. opć. Remete. Što se povjesti ove šume tiče, to se znade, da je grad Zagreb dobio ovu šumu prema koncu IG. vijeka parnicom od vlastelina Medvedgradskoga Gregorijanca. Gradski kmeti imali sa naime služnost u šumama vlastelinskim te je grad Zagreb u interesu ovih kmetova zapodjeo parnicu, koja je konačno u prilog grada rješena. Od toga vremena pa sve do danas ostao je grad vlasnikom tada dobivene ši^me u Zagrebačkoj Gori, C. Gospodarski odnošaji. 5. Šuma grada Zagreba nalazi se obzirom na njeno šumsko gospodarstvo u vrlo nepovoljnim odnošajevima i nije moguće precizno ustanoviti, koju nam vrst šume, obzirom na uzgoj reprezentira. Tek gdjegdje nalazimo tragove nekom gospodarskom nastojanju, da se ova ili ona svrha postigne, ali i ova nastojanja datiraju iz dalek^ prošlosti. U glavnom prevladjuje uzgoj bukve, koja je obzirom na glavnu potrebu, koja se iz te šume namiruje, naime ogrijev i najshodnija, ali zato se nije ni bukvi osobita pažnja posvećivala. Isto tako nailazimo vrlo često na omoriku, koju ovdje nije shodno gojiti i to poglavito radi preniskoga položaja i vrlo humoznoga tla, koje okolnosti njen uzrast u mladosti tako pogoduju, da prenaglo raste, uslijed česa, kao i uslijed poznate njene krhkosti njeni dugi godišnji iizbojci redovito od snijegoloma stradavaju, tako da gotovo sve veće omorike izlomljene vrhove imadu, a time njihov pravilni uzrast nemo gućim postaje. Ova okolnost medjutim nije smetala, da se je ista na većim povrršinaraa zadnjih godina na uštrb jele, koja se je prema postajaloj gosposnovi gojili imala, zasadjivala i uzgajala. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 204 — B) Oborine. Go dina 1893 4 6 6 7 8 9 1900 1 a Pro sječno Zbroj 1407 7 341-2 1240-1 1367--t 1444´6 1869-2 1383-2 1397-8 1471-0 1572 0 1398 Oborina Broj dana Ma- T-, Dne ^ 01 »i^ ximum 46-4 3. IX. 108 60-8 . X. 100 59 8 13. VII. 106 86-7 29. VIII. 143 lOB-5! 9. VIII. 145 114 41 11. VI. 157 68-5! 24 IX. 147 53-0 1 5. VIIl. 160 64 0 28. VIII, 135 78-0 ! 10. VII. 139 114-4 11. VI. 1898. 134 sa oborinom > 10 ´»% 98 84 102 133 115 114 111 138 122 126 114 Broj dana grmljavinom 29 25 17 27 26 17 27 19 —. sa mai:lom 76 69 82 92 114 ´ 104 7 + 105 — 78 snijegom 35 31 42 42 48 36 40 68 38 45 42 Vegetacija je radi južnih vjetrova, koji se na Zagrebačkoj gori zaustavljuju i radi sunčane strane u opće vrlo duga i počinje za punih 14 dana prije nego u obližnjem Zagorju. Isto traje i u jeseni vegetacija znatno dulje nego u susjednom Zagorju. Radi velike visine najviših dijelova (1035 m najviša, S96 m najniža točka) ne traje vegetacija u svim dijelovima šume jednako dugo ali je uza svu tu visinu i u visokim dijelovima obzirom na ostale povoljne okolnosti dosta duga. Uslijed ovih vrlo povoljnili klimatičkih odnošaja, te obilja osvježujućih vrela, cijela je šuma vrlo prikladna za ljetovalište i oporavilište. Tlo je u opće crnično, mjestimice pjeskovito sa naslagom lišća i četinje, a pridolaze rastvorbe kamena bez crnice, gdje je plcdno tlo sa strmih obronaka kišom i vjetrom otplavljeno. Ovakova su mjesta vrlo rijetka i sa neznatnim površinama Podloga je u gornjim dijelovima zeleni škriljevac, a u dolnjim vapnenac, brusilovac i kremeni pješčenjak, koji po svojoj geološkoj formaciji .spadaju u paleozojski slojni kompleks. Rastvorba ovoga kamenja pogoduje stvaranju šumskoj kulturi povoljnoga tla*. Spomenuti valja, da se u ovoj šumi pojavljuju opuzine, pak će pr^a briga provadjača ove osnove biti, da racijonalnim uzgajanjem sastojina odronjivanje tla po mogućnosti prepriječi. * To vidimo ponajbolje iz prirasta bukve, koji na nekim stojbinama znatno Dadmašuje po Feistmantelu odredjenu količinu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 203 — Obe porezne općine nalaze se u upravnoj općini Šestine, te su im kr. kot. oblast i kr. županijska oblast u Zagrebu, kao i sve sudbene oblasti zagrebačke za rješavanje prepora nadležne. 3. Položaj šume glavnoga grada Zagreba odredjen je u glavnom sa sredinom južne strane Zagrebačke Gore, u kojoj se ona proteže kao uska pruga od najni/ega obronka (296 m. n. v.), koji je još sa šumom obrasao, pa sve do najvišega vrha „Sljemena", na kom ujedno i završuje (1035 m. n. v.) Cijela okolina s gornje strane pa lijevo 1 desno na kilometre daljine sama je šuma, a samo na južnoj strani, na svom podnožju, ome djašena je sa poljodjelskim tlom. U glavnom ima cijela šuma oblik pravilnih obronaka, padajućih u jaruge, dotično doline potoka, koji se slijevaju prema posavskoj ravnici. Kut naklona pojedinih strana mijenja se od 5 do 40 stupnjeva. Mjestno podneblje obilježeno je najbolje položajem šume na južnoj strani Zagrebačke Gore, koje je u glavnom blago a samo u najgornjim dijelovima umjereno. Ovaj vrlo povoljni položaj daje šumi doista blago podneblje tako, da su štetni mrazovi i opasni vjetrovi dosta rijetki, ali nikada uništavajući. Oborine su takodjer vrlo povoljno razdijeljene, od kojih pada naj veći dio u proljeću i jeseni, sa ukupnim iznosom od 1398 mm. na godinu. U mjesto potanjega opisa metereoloških i klimatičkih prilika, neka nam služe dolnje skrižaljke, koje se ravnatelj meteorološkoga zavoda u Zagrebu g. Dr A. Moborovičić sastavljaču osnove dobrostivo na raspolaganje stavio. Meteorološka postaja Sljeme. A) Temperatura. GoPro 7 am 2 pm 9 pm Maximum Dne Minimum dina sječno DD 1893 4 B (j 7 8 9 1900 1 2 4-90 .´77 5 29 5-41 5-99 6-66 5-69 657 5-40 6-20 8´7(J 9 42 8-51 8-61 973 10-60 9.61 987 8 80 8 80 5-60 6-09 5-71 6-31 5 88 6-72 5´60 6-32 BIO 5 30 6-25 6-92 632 6-16 6-&7 7-68 6-63 7 27 6 10 6-20 26-8 28-6 28 6 28 9 29-9 26´4 27-8 i:8-5 27-6 28-4 28. 26 18. 28. 1 19. 24. 27 VII. VII. VII VII VII. VII. VII. VII. 30.31. V II. 7. VIII. — 19-8 — 18-8 — 16-8 — 130 — 106 — 114 — 17-0 — 11-6 -1 9 6 - 13-0 .13. I. 3. I. 17. n . 10 I. 27. XI. -25. I. 21. XII. 3. III. 5 I. 7. XII. Profiječno 57 9 4 B-7 6 9 29 9 1.VI1.1897 — 197 13.1.1893 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 202 — kojih je jedan u gornjem dijelu šume, sa stanom na Sljemenu, a drugi u dolnjem dijelu, sa stanom na Rebru. Šuma ova leži gotovo cijelim svojim opsegom na vrlo povoljnom šumskom tlu tako, da od cijele šumske površine otpada 96´77o rali na plodno, šumom obraslo tlo, dočim je cijela ostala površina od 34"/j iskazana radi puteva, oranica i kamenika kao šumom neobraslo tlo. h. ovoga slijedi, da nijesu nikakove posebne mjere bile nužne, da se eventualno neupotrebljeno ili neplodno tlo svojoj pravoj svrsi privede. Ova šuma graniči istočno sa šumom prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, šumama žitelja Gračanskiii i Markuševačkih, od kojih ju dijele putevi, žlijebovi i potok Bliznec; južno graniči sa vinogradima i oranicama žitelja Gračanskih, zapadno graniči sa šumom z. z. Gračani i vlastelinstva Šestine, od kojih ju dijele Varoški potok, komad prosjeka, gračanski potok, ponovno komad prosjeka i put, vodeći po grebenu na Sljeme; sjeverno graniči sa vlastelinskim šumama općine Bistra i Stubica, gdje je medjom većim dijelom put, a ponešto i prosjek. Šuma je dakle izim sa južne strane, gdje medjaši sa oranicama, omedjašena u glavnom naravnim medjama, a samo na ´neznatnim duljinama umjetnim medjama i to sa prosjecima i humkama. Ovo umjetno omedjašenje izvedeno je prigodom reambulacije, koja je kao početna radnja izvedena po sastavljaču osnove. Na reambulirane točke privezana je mreža unutarnje razdiobe, koja je snimljena sa busolom. Pojedine točke medjašne linije obilježene su u naravi odgovarajućim znakovima, ponajčešće privremenim humkama, koje se imadu čim prije zamijeniti sa stalnim kamenitim stupovima. Pošto je ovakovih umjetnih znakova malo, odustalo se je pri sastavku ove gospodarstvene osnove prema samom naputku od sastavka -opisa medja. Prigodom reambulacije ustanovljena je kat. parcela br. 780. sa površinom od 6 r 108 hv. kao prijeporna sa zem. zajednicom Gračani. Ista parcela upisana je u gruntovnom ulošku grada Zagreba kao vlasnost grada, a u posjedovnom listu br. 86. kao posjed z. z. Gračani, koja ovu parcelu i uživa, dočim je grad Zagreb sa iste samo kamen dobavljao. Iz segregacijonalnih spisa medjutim proizlazi, da je prigodom otkupa služnosti bivših kmetova gradskih ova parcela dana 26. i 27. lipnja 1872. predana u ime paševinske pripadnosti sadašnjoj z. z. Gračani. 2. Šuma grada Zagreba leži u glavnom u poreznoj općini Gračani, a samo jedan dio, koji sačinjava 1. odjel, leži u poreznoj opć. Remete. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 3 <-- 3 --> PDF |
-—— — ^^i»<-— — ——— Br. 6. u ZAGREBU. 1. lipnja 1908. God.XXXIL Pretplat a za neelanove K 12. na godinu. — članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pod u pir ajude K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski viestnik´ dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo družtva. Ovrstbina za oglase: zal stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za 74 stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjeieni popust Gospodarstvena osnova za šumu si. i kr. glavnoga grada Zagreba, sastavljena na temelju naredbe kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. broj 23152. Sastavio Rudolfo Erny, kr. kol. šumar. Opći opis šuma. A) Fizikalni odnošaji. Suma si. i kr. glavnoga grada Zagreba opsiže prema zemljarinskom katastru 805 rali i 787 tivati. Od te površine otpada na šumom obraslo tlo 777 r. 516 hv. na neplodno tlo 26 r. 614 hv. na poljodjelsko tlo 1 r. 1214 hv na prijeporno zemljište 6 r. 168 hv. Ove površine upisane su u priležećim kat. posjedovnim listovima br. 87. porezne općine Gračani i br 570. porezne općine Remete, a u gruntovnom napisniku br. 213. por. opć. Gračani i 363 por. opć. Remete. Sve ove površine suglasne su sa priležećim iskazom površina, te su preispitane prigodom kopiranja segregacijonalnih i katastralnih mapa, kojom zgodom nije pronadjena nikakova razlika niti pogrješka. Cijela šuma kr. i si. glavnoga grada Zagreba predstavlja nam jednu gospodarstvenu jedinicu ,Sljeme", sa jednim šumsko upravnim kotarom, sa sjedištem u mjestu Bliznec i sa dva čuvarska sreza, ođ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
stojlna Sadanja po jutru TS m´ w > bukva 52-29 grab jela 71-70 bukva 73-32 grab bukva 50-56 grab javor 11-76 jasen bukva 73-04 hrast kesten 1661 bukva 19 20 jela 46-72 bukva 50-69 jela 2268 omorika — 221 — drvna zaliha glavne sastojine popriečni na cieloj površini odsjeka god. prirast u dobi B]eće vrst drveda o o 03 Cl 0 s M o M 3 n 3 P irilti m» 2050 2811 4861 2-53 99.17 733 733 1-95 19-5 470 109 579 2-53 23-63 1146 261 1407 2.25 35-37 7580 242 688 830 209 26-33 2494 1112 3606 2-40 118-08 4436 Sadanja drvna zaliha nuzgređne sastojine 03 > o 3 Cu M W .1 3 > a 3 razno 3 38 razno 5 246 Opazfea 0 sječi i uzgoju, te inih gospodarstvenih odredbah Posjeći će se op´lodnom sječom u I, gospodarstvenom razdoblju. n j) " Posjeći će se oplodnom sječom u I., gospodarstvenom razdoblju. » |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
2Ž0 - Opis sa 03 Broj Opis stojbine Opis sastojine 3 *´—s 03 n OJ > o3 O O O OJ s Kn o V O O 4^ ^.^ rt rt ® ´::; ´ S _td o3 C ;:3 O -L3 CD _ , 00 CD položaj, tlo, elevacija i t. d. 9 2 _ o to -1-3 o! a ´m "a 73 03 SD m a o´a m» 4 3 2 OS 00 03 I—i nT3 u t 3 O 1 ivi rt rt rt W a 39-21 Ravnica, spuštajući se južno i jugozapadno. Duboka ilovača sa naslagom crnice, podloga vapno. II. 18 20 42 50 1-0 ^ b 10.00 Zapadno nagnut položaj. Crnica sa vapnenom podlogom. Elev. strma. II. 12 16-66 37 0-9 rt 1 -O ^ .« —. c 9.34 Jarugast, strm, istočno nagnut terrain. Ilovača sa vapnenom podlogom. Elev. strma. II. 13 8.68 50 0-5 o 0) a M d 15,72 Jugozapadno nagnuti, strmi obronak. Crnica sa vapnenom podloII. 13 20-80,40 1-0 (U - gom. Elev. strma. CO _ rt rt>(_) rt t> rt a J2.G2 Ravnica, spuštajući se jugozapadno.Ilovača sa naslagom crnice, podloga vapno. III. 13 14.48 37 1-0 2 Prema jugu nagnut obronak. Tlo ilovasto rt ´S OJ > b 49.20 sa naslagom crnice, mjestimice škriljevca sa vapnenom podloII. 15 17-02 34 1-0 o OJ W gom. (Đ ´^ O vrst drveda, omjer N o smjese i sastojinski oblik o Bukva, grab, 0-4 jela 0-6 umetnuto: hrast, bri jest. Iz sjemena nikla II visoka šuma, lijepoga uzrasta, dobro saču vana. Bukva, grab 1-0 umetnuto: jela, hrast. I jasen. Iz sjemena ´ l nikla mlada sastojina. Bukva, grab 0-8 javor, jasen. brijest 0-2 nmetnuto: hrast. Iz I, sjemena nikla mlada sastojina sa starim bukvama. Bukva, 0-8 hrast, kesten 0-2 umetnuto: jasen, jaI. vor, jela. Iz sjemena nikla visoka sastojina. Bukva 0-3 jela 0-7 Sastojina iz sjemena I. nikla, zločestom pro redom pokvarena. Bukva 0-7 jela i omorika 0-3 Iz sjemena nikla šuI. ma. Omorika podsadjena. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 2l9 — — c3 Oznaka mjesta Plodna površ ina o Q 1^4 w Neplodna a nepoš. 3 ´č3 1—1 po zemlja-drvljem M 03 (čistine, površina o (=1 3 broj rinskom kaukupno 3 proga- > > tastru obrasla m line) 0Q >^ I s3 4^ 4^ 03 3 3 13 0) 1—s o I—s o 1—s o e O 3 obćina vrst 1 o=l h^ ´7 °n2 -4-3 ´—> +3 a TS 03 o3 0! 03 S m rt TO o o ^ -^ M J4 M tL 682 11 1240 12 c iGračani 684 110 11 1350 111350 682 1 1487 682 prosjek 58 12 d Gračani 1 1 684 put 90 1 1487 148 2 35 a 3 685 1 700 .^ 12 e Gračani 685 prosjek 224 1 1I m 1 700 224 924 685 17 790; § 12 f Gračani 685 put 630 1 U. 18 790 630 17 1420 1 1 685 9 727 n X { 685 put 30 12 Gracani r.r,n g put 246 9 727 376 9 1003 Opetovanje. Oznakamjesta Plodna Neplodna Sve- Poljod. Oznaka mjesta Plodna Neplodna Sve- Poljsko povrSina površina ukupno tlo ^ površina površina ukupno tlo i 1 C3 03 ´—´ & 03 1—^ 03 ´—1 03 ´—^03 ´—´ ´—´ a 39 339 616 39 955 a 7 1071 223 71294 10 00 366 19 365 7 b Gračani 21 850 1 181 22 1030 1 ^ Remete 9 537 463 91000 c 20 297 1291 20 1588 d 15 1150 151150 Odjel 7. 49 618 2 94 51 712 Odjel 1. 74 426 1444 75 270 8 a Gračani 5´ 30 1070 501100 Odjel 8. 50 30 1070 501100 12 991 165 12 1156 2 ^ Gračani a 61 426 1 1065 62 1491 49 326 IhO 49 506 9 b Gračani 15 532 100 16 432 Odjel 2, 61 1317 345 62 62 c 3 400 3 400 a 10 691 629 10 1220 Od el 9. 79 1358 82 723 3 b Gračani 12 832 619 12 1451 34 1500 568 36 458 10 V Gračani c 47 689 47 689 51 150 3 1319 54 1469 Odjel 3. 70 512 1248 71 160 Odjel 10. 86 50 4 277 90 327 a 27 323 141 27 464 a 2 936 63 2 999 11 253 11 253 23 634 500 231134 11 Gračani 4 Gračani 7 892 500 7 1392 c ^9 190 1 495 30 685 1 435 1 21 816 1196 22 411 đ 14 583 1113 15 96 67 684 1 236 68 920 435 « Odjel 4. 69 743 2 571 711314 1 3i 2i) 159 8 80 28 223 796 25 424 850 25 1274 b 1 229 1 229 6 u Gračani 34 1561 1 107-2 36 1033 c 11 13; 0 11 1350 Odjel 5 60 385 2 322 62 707 12 d Gračani 1 1487 148 2 35 a 2 950 2 950 e 1 700 224 1 924 L0 120 20 120 f 17 790 630 17 1420 6 Gračani c 3 12K2 3 1262 if 9 727 276 9 1003 d 18 1019 700 19 119 Odjel 12. 63 643 8 1358 72 384 796 Odjel 6. 45 161 700 45 851 Sveukupno 777 516 8 630 8031146 11241 * |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 211 — Imati će se dakle na cijelom desetgodišnjem drvosjeku jednogogodišnji etat preborom izvaditi, ostavljajući svakiput bolja, zdravijagranatija stabla za oplodnju, a tek nakon potpunoga oplodjenja sječine. makar ovo oplodjenje i umjetnim načinom uslijedilo, ima se dovršna sječa provesti. Sječine su poredane u sjekoredima, koji su uđešeni prema konfiguraciji terena, što je u gospodarstvenom nacrtu i osnovi shodno označeno. Na/con valjane provedbe ove osnove uslijediti če poslije prve ophodnje normalni poredjaj dobnih razreda. Dosadanja preborna šuma nije zahtijevala u tu svrhu osobitih žrtava, pak je to radi toga i prihvaćeno. Posebnih nuzgrednih užitaka u ovoj šumi neima, pak su radi toga iz ove osnove i ispušteni. Propisi gojitbe šume istaknuti su u glavnom kod opisa načina sječe, te se i tom zgodom ističe potreba čišćenja šume na najshodniji način po bistranskitn ugljenarima, kako je to već gore spomenuto. Obzirom na izvoz drva imadu se sječine u pojedinom sjekoredu poredjivati u smjeru, označenom u gosp. nacrtu sa strjelicom i to zato, da se drva ne izvažaju kroz pomladjene sastojine, već kroz neposječene šumske predjele. Ustanovljenje prihoda za buduće desetgodište. Procjena šume obavljena je, kako je već istaknuto, na temelu pokusnih ploha i uz pripomoć prihodnih skrižaljka, a rezultati predočeni su u priloženom iskazu o pokusnim plohama. Ustanovljenje godišnjega prihoda obavljeno je prema priloženoj skrižaljci dobnih razreda i općoj porabnoj osnovi, koja je prema na putku za sastav gospodarskih osnova sastavljena. Godišnji prihod na glavnom užitku za buduće desetgodište, obra čunat je na temelju drvnih zaliha, odredjenih za sječu u budućim trim gospodarstvenim razdobljima. Uslijed dosadanjeg načina sječe nalaze se u mnogim odjelima za sječu dozrela stabla, koja su se kod prelaza iz preborne u oplodnu sječu u obzir uzeti morala i to dijelom radi toga, da se ostaloj sastojini omogući što bolji uzrast, a dijelom za to, da se šuma očisti od prezrelih i kržljavih stabala. Ova stabla, koja su uslijed dosadanje preborne sječe i onako za sječu predvidjena bila, uzeta su u prvom gospodarstvenom razdoblju, sa odgovarajućom površinom (reducirana obrastom) u redoviti godišnji etat kao glavni prihod. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 210 — Izbor vrsti uzgoj a. Za ovu šumu izabran je obzirom na veličinu površine, postojeće stojbinske i sastojinske odnošaje, visoki uzgoj uz oplodni sjek sa obhodojom 100 godina Oplodni sjek u ovom slučaju najbolje odgovara svrbi valjanoga gospodarenja i potrajnoga uživanja. Dosadanji način uzgoja šume prebornim sjekom nije se mogao pridržati, pošto se je iskustvom u toj šumi dokazalo, da je neshodan, jer je kontrola otešćana, a izvoz znatno skuplji. Valjanom provedbom oplodne sječe povećati će se prirast, koji je, kako je poznato, u prebornoj šumi najmanje za 207o manji nego li pri čistoj ili oplodnoj sječi. Ovom sječom despjeti će se najlaglje do normalnosti šume u svakom pogledu, koja je prevelikom uporabom drvne mase znatno iscrpljena. Izbor vrsti drveća. Kod izbora vrsti drveća držalo se je same naravi, koja najbolje pokazuje, kojoj vrsti drva dotična stojbina najbolje odgovara. Zato je i pridržana u glavnom bukva i jela, a samo mjestimice hrast i kesten. Prema tome će se u glavnom pridržati ona vrst drva, koja se sada na pojedinoj stojbini nalazi, pošto sadanji omjer svrsi gospodarstva, odgovara. Izbor obhodnje. Kao ophodnja uzeto je razdobje od 100 god., pošto u tu dobu pada najveći godišnji prihod na drvu. Iz priloženih prihodnih skrižaljka* razabire se, da poprečni godišnji prirast u 100. godini kulminira. Dosadanja 80 godišnja obhodnja nije se mogla pridržati, jer se je šuma neracijonalnom uporabom obzirom na drvnu masu dovela daleko ispod normalnog stanja, pak se je htjelo većom ophodnjom etat donekle sniziti. Način sječe. Obzirom na glavnu vrst drva, bukvu, nije se mogla druga vrst sječe, doli oplodne uvesti, kako je to već kod opisa vrsti uzgoja rečeno. Nu pošto predstoji bojazan, da se neće cijela godišnja sječiva površina u odredjenom vremenu naravnim načinom, radi pomanjkanja plodnih stabala u prvom gospodarskom razdoblju oploditi, predvidjeno je u ogojnoj osnovi za umjetni uzgoj na nenaplodjenim površinama. Kod provadjanja sječe imati će osnovu provadjajući stručnjak godišnji etat vaditi na površinama deset godišnjih sječina i to radi toga,., da se što sigurnije valjani pomladak uzgoji. U ovome otisku ispuštene. |