DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 205 —


B. Posjedovni i pravni odnošaji.
Suma si. i kr. glavnoga gzada Zagreba neosporivo je vlasništvo i
i posjed grada Zagreba, jer je glasom odluke bivšeg kr. žup. sudbenog
stola u Zagrebu, kao urbarijalnog suda, od 9. lipnja 1871. broj 2040.
urb, služnost bivših gradskih kmetova segregacijom i predajom na
licu mjesta dana 13, studenoga 1871. i slijedećih dana otkupljena, te
se nalazi uknjižena u gruntovnici pod gruntovnim uložkom br. 213 por.
opć. Gračani i broj 363 por. opć. Eemete i u katastralnom posjedovnom
listu br. 87 por. opć. Šestine i broj 570. por. opć. Remete, kao vlasništvo
grada. Uz to kupio je grad Zagreb god. 1903. od vlastelinstva
ijestine cijeli prvi odjel ove osnove u površini od 75 rali 270 hv, za
svolu od 150.000 kr, koji se dio nalazi ubilježen kao vlašnost grada u
gruntovnom ulošku broj 363 por. opć. Remete i kat, posjed, listu br.
oTO porez. opć. Remete.


Što se povjesti ove šume tiče, to se znade, da je grad Zagreb dobio
ovu šumu prema koncu IG. vijeka parnicom od vlastelina Medvedgradskoga
Gregorijanca.


Gradski kmeti imali sa naime služnost u šumama vlastelinskim
te je grad Zagreb u interesu ovih kmetova zapodjeo parnicu, koja je
konačno u prilog grada rješena. Od toga vremena pa sve do danas
ostao je grad vlasnikom tada dobivene ši^me u Zagrebačkoj Gori,


C. Gospodarski odnošaji.
5. Šuma grada Zagreba nalazi se obzirom na njeno šumsko gospodarstvo
u vrlo nepovoljnim odnošajevima i nije moguće precizno
ustanoviti, koju nam vrst šume, obzirom na uzgoj reprezentira.
Tek gdjegdje nalazimo tragove nekom gospodarskom nastojanju,
da se ova ili ona svrha postigne, ali i ova nastojanja datiraju iz dalek^
prošlosti.


U glavnom prevladjuje uzgoj bukve, koja je obzirom na glavnu


potrebu, koja se iz te šume namiruje, naime ogrijev i najshodnija, ali


zato se nije ni bukvi osobita pažnja posvećivala.


Isto tako nailazimo vrlo često na omoriku, koju ovdje nije shodno
gojiti i to poglavito radi preniskoga položaja i vrlo humoznoga tla, koje
okolnosti njen uzrast u mladosti tako pogoduju, da prenaglo raste,
uslijed česa, kao i uslijed poznate njene krhkosti njeni dugi godišnji
iizbojci redovito od snijegoloma stradavaju, tako da gotovo sve veće
omorike izlomljene vrhove imadu, a time njihov pravilni uzrast nemo


gućim
postaje.
Ova okolnost medjutim nije smetala, da se je ista na većim povrršinaraa
zadnjih godina na uštrb jele, koja se je prema postajaloj gosposnovi
gojili imala, zasadjivala i uzgajala.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 204 —
B) Oborine.


Go


dina


1893
4
6
6
7
8
9
1900
1
a
Pro


sječno


Zbroj


1407 7
341-2
1240-1
1367--t
1444´6
1869-2
1383-2
1397-8
1471-0
1572 0


1398


Oborina Broj dana


Ma- T-,


Dne ^ 01 »i^


ximum


46-4 3. IX. 108
60-8 . X. 100
59 8 13. VII. 106
86-7 29. VIII. 143
lOB-5! 9. VIII. 145
114 41 11. VI. 157
68-5! 24 IX. 147
53-0 1 5. VIIl. 160
64 0 28. VIII, 135
78-0 ! 10. VII. 139


114-4 11. VI. 1898. 134


sa oborinom


> 10 ´»%


98
84
102
133
115
114
111
138
122
126


114


Broj dana


grmljavinom


29
25
17
27
26
17
27
19


—.


sa


mai:lom


76
69
82
92


114 ´


104
7 +
105





78


snijegom


35
31
42
42
48
36
40
68
38
45


42


Vegetacija je radi južnih vjetrova, koji se na Zagrebačkoj gori zaustavljuju
i radi sunčane strane u opće vrlo duga i počinje za punih
14 dana prije nego u obližnjem Zagorju. Isto traje i u jeseni vegetacija
znatno dulje nego u susjednom Zagorju.


Radi velike visine najviših dijelova (1035 m najviša, S96 m najniža
točka) ne traje vegetacija u svim dijelovima šume jednako dugo
ali je uza svu tu visinu i u visokim dijelovima obzirom na ostale povoljne
okolnosti dosta duga.


Uslijed ovih vrlo povoljnili klimatičkih odnošaja, te obilja osvježujućih
vrela, cijela je šuma vrlo prikladna za ljetovalište i oporavilište.


Tlo je u opće crnično, mjestimice pjeskovito sa naslagom lišća i
četinje, a pridolaze rastvorbe kamena bez crnice, gdje je plcdno tlo sa
strmih obronaka kišom i vjetrom otplavljeno. Ovakova su mjesta vrlo
rijetka i sa neznatnim površinama


Podloga je u gornjim dijelovima zeleni škriljevac, a u dolnjim
vapnenac, brusilovac i kremeni pješčenjak, koji po svojoj geološkoj formaciji
.spadaju u paleozojski slojni kompleks. Rastvorba ovoga kamenja
pogoduje stvaranju šumskoj kulturi povoljnoga tla*.


Spomenuti valja, da se u ovoj šumi pojavljuju opuzine, pak će
pr^a briga provadjača ove osnove biti, da racijonalnim uzgajanjem sastojina
odronjivanje tla po mogućnosti prepriječi.


* To vidimo ponajbolje iz prirasta bukve, koji na nekim stojbinama znatno
Dadmašuje po Feistmantelu odredjenu količinu.


ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 203 —


Obe porezne općine nalaze se u upravnoj općini Šestine, te su
im kr. kot. oblast i kr. županijska oblast u Zagrebu, kao i sve sudbene
oblasti zagrebačke za rješavanje prepora nadležne.


3. Položaj šume glavnoga grada Zagreba odredjen je u glavnom
sa sredinom južne strane Zagrebačke Gore, u kojoj se ona proteže kao
uska pruga od najni/ega obronka (296 m. n. v.), koji je još sa šumom
obrasao, pa sve do najvišega vrha „Sljemena", na kom ujedno i završuje
(1035 m. n. v.)
Cijela okolina s gornje strane pa lijevo 1 desno na kilometre daljine
sama je šuma, a samo na južnoj strani, na svom podnožju, ome


djašena
je sa poljodjelskim tlom.
U glavnom ima cijela šuma oblik pravilnih obronaka, padajućih u
jaruge, dotično doline potoka, koji se slijevaju prema posavskoj ravnici.
Kut naklona pojedinih strana mijenja se od 5 do 40 stupnjeva.
Mjestno podneblje obilježeno je najbolje položajem šume na južnoj


strani Zagrebačke Gore, koje je u glavnom blago a samo u najgornjim
dijelovima umjereno.


Ovaj vrlo povoljni položaj daje šumi doista blago podneblje tako,
da su štetni mrazovi i opasni vjetrovi dosta rijetki, ali nikada uništavajući.


Oborine su takodjer vrlo povoljno razdijeljene, od kojih pada naj
veći dio u proljeću i jeseni, sa ukupnim iznosom od 1398 mm. na
godinu.


U mjesto potanjega opisa metereoloških i klimatičkih prilika, neka
nam služe dolnje skrižaljke, koje se ravnatelj meteorološkoga zavoda u
Zagrebu g. Dr A. Moborovičić sastavljaču osnove dobrostivo na raspolaganje
stavio.


Meteorološka postaja Sljeme.
A) Temperatura.


GoPro


7 am
2 pm 9 pm Maximum Dne Minimum


dina sječno
DD


1893
4
B
(j
7
8
9
1900
1
2
4-90
.´77
5 29
5-41
5-99
6-66
5-69
657
5-40
6-20
8´7(J
9 42
8-51
8-61
973
10-60
9.61
987
8 80
8 80
5-60
6-09
5-71
6-31
5 88
6-72
5´60
6-32
BIO
5 30
6-25
6-92
632
6-16
6-&7
7-68
6-63
7 27
6 10
6-20
26-8
28-6
28 6
28 9
29-9
26´4
27-8
i:8-5
27-6
28-4
28.
26
18.
28.
1
19.
24.
27
VII.
VII.
VII
VII
VII.
VII.
VII.
VII.
30.31. V II.
7. VIII.
— 19-8
— 18-8
— 16-8
— 130
— 106
— 114
— 17-0
— 11-6
-1 9 6
- 13-0
.13. I.
3. I.
17. n .
10 I.
27. XI.
-25. I.
21. XII.
3. III.
5 I.
7. XII.
Profiječno
57 9 4 B-7 6 9 29 9 1.VI1.1897 — 197 13.1.1893




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 202 —


kojih je jedan u gornjem dijelu šume, sa stanom na Sljemenu, a drugi
u dolnjem dijelu, sa stanom na Rebru.


Šuma ova leži gotovo cijelim svojim opsegom na vrlo povoljnom
šumskom tlu tako, da od cijele šumske površine otpada 96´77o rali na
plodno, šumom obraslo tlo, dočim je cijela ostala površina od 34"/j
iskazana radi puteva, oranica i kamenika kao šumom neobraslo tlo.


h. ovoga slijedi, da nijesu nikakove posebne mjere bile nužne, da
se eventualno neupotrebljeno ili neplodno tlo svojoj pravoj svrsi privede.
Ova šuma graniči istočno sa šumom prvostolnoga kaptola zagrebačkoga,
šumama žitelja Gračanskiii i Markuševačkih, od kojih ju dijele
putevi, žlijebovi i potok Bliznec; južno graniči sa vinogradima i oranicama
žitelja Gračanskih, zapadno graniči sa šumom z. z. Gračani i
vlastelinstva Šestine, od kojih ju dijele Varoški potok, komad prosjeka,
gračanski potok, ponovno komad prosjeka i put, vodeći po grebenu na
Sljeme; sjeverno graniči sa vlastelinskim šumama općine Bistra i Stubica,
gdje je medjom većim dijelom put, a ponešto i prosjek.


Šuma je dakle izim sa južne strane, gdje medjaši sa oranicama,
omedjašena u glavnom naravnim medjama, a samo na ´neznatnim duljinama
umjetnim medjama i to sa prosjecima i humkama.


Ovo umjetno omedjašenje izvedeno je prigodom reambulacije, koja
je kao početna radnja izvedena po sastavljaču osnove. Na reambulirane
točke privezana je mreža unutarnje razdiobe, koja je snimljena sa
busolom.


Pojedine točke medjašne linije obilježene su u naravi odgovarajućim
znakovima, ponajčešće privremenim humkama, koje se imadu
čim prije zamijeniti sa stalnim kamenitim stupovima.


Pošto je ovakovih umjetnih znakova malo, odustalo se je pri sastavku
ove gospodarstvene osnove prema samom naputku od sastavka
-opisa medja.


Prigodom reambulacije ustanovljena je kat. parcela br. 780. sa
površinom od 6 r 108 hv. kao prijeporna sa zem. zajednicom Gračani.
Ista parcela upisana je u gruntovnom ulošku grada Zagreba kao vlasnost
grada, a u posjedovnom listu br. 86. kao posjed z. z. Gračani,
koja ovu parcelu i uživa, dočim je grad Zagreb sa iste samo kamen
dobavljao.


Iz segregacijonalnih spisa medjutim proizlazi, da je prigodom otkupa
služnosti bivših kmetova gradskih ova parcela dana 26. i 27. lipnja
1872. predana u ime paševinske pripadnosti sadašnjoj z. z. Gračani.


2. Šuma grada Zagreba leži u glavnom u poreznoj općini Gračani,
a samo jedan dio, koji sačinjava 1. odjel, leži u poreznoj opć. Remete.


ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 3     <-- 3 -->        PDF

-—— — ^^i»<-— — ———


Br. 6. u ZAGREBU. 1. lipnja 1908. God.XXXIL


Pretplat a za neelanove K 12. na godinu. — članovi šumar, družtva dobivaju
list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pod u pir ajude
K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko
osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski
viestnik´ dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu
i pretplatu na list prima predsjedništvo družtva.


Ovrstbina za oglase: zal stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/, stranice
5 K. 20 fil.; za 74 stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjeieni popust


Gospodarstvena osnova


za šumu si. i kr. glavnoga grada Zagreba, sastavljena
na temelju naredbe kr. zem. vlade,
odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903.
broj 23152.


Sastavio Rudolfo Erny, kr. kol. šumar.


Opći opis šuma.


A) Fizikalni odnošaji.


Suma si. i kr. glavnoga grada Zagreba opsiže prema zemljarinskom
katastru 805 rali i 787 tivati. Od te površine otpada na šumom
obraslo tlo 777 r. 516 hv.
na neplodno tlo 26 r. 614 hv.
na poljodjelsko tlo 1 r. 1214 hv
na prijeporno zemljište 6 r. 168 hv.


Ove površine upisane su u priležećim kat. posjedovnim listovima
br. 87. porezne općine Gračani i br 570. porezne općine Remete, a u
gruntovnom napisniku br. 213. por. opć. Gračani i 363 por. opć. Remete.


Sve ove površine suglasne su sa priležećim iskazom površina, te
su preispitane prigodom kopiranja segregacijonalnih i katastralnih mapa,
kojom zgodom nije pronadjena nikakova razlika niti pogrješka.


Cijela šuma kr. i si. glavnoga grada Zagreba predstavlja nam
jednu gospodarstvenu jedinicu ,Sljeme", sa jednim šumsko upravnim
kotarom, sa sjedištem u mjestu Bliznec i sa dva čuvarska sreza, ođ




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 225 —


Sadanja drvna
Sadanja drvna zaliha glavne aastojine zaliha nuzgredne


sastoiine
popriečni


Opazka o sječi i


po jutru na cieloj površini odsjeka god. prirast


u dobi sječe rt uzgoju, te inih
oS vrst drveć a o a o > o gospodarstvenih


c a 1 a


3


a a.
odredbah
3


IH
3 3





"O O M U
w ^ M,-2..2.


3 3 3


u


>





U I. gosp. razd. ima se


bukva 10150 264 264 2-21 5-75
po rali izvaditi 5 ) m´
starih bukava. Na cijelom
odsjeku 130 m*.


U I. gosp razd. ima se
hrast 5280 izvaditi po rali 15 m´
bukva 7 06 140 105G 1196 1-20 24-00 starih zakržljalih hrastova,
ukupno 300 m´
Sastojina ima se popuniti
sadnjom žira pod


motiku.


U I. gosp. razd. ima se


bukva 200 8 8 2-21 8-38 razno 3 10


se po rali izvaditi 10
m´. Ukupno 186 m´.


Sastojina ima se popuniti
sadnjom žira pod


bukva 30-88 572 672 1-20 22 37 5 93


motiku.
2040


U I. gosp. razd. ima se
izvaditi po rali 30 m-´
bukva 8016 609 609 2-21 16-95 razno 4 30 starih bukova, ukupno


na odsjeku 231 m´.


U I. gosp -razd. ima se
bukva 3284 izvaditi 15 m´ starih
hrast 1001 705 215 920 2-21 47-58 > 4 86 bukava i zakržljalih


hrastova, ukupno na
odsjeku 323 m´.


bukva 32-56 656 656 2-21 44-62 3 62


2185


U 1. gosp. razd ima se
izvaditi po rali 20 m´
bukva 92-80 4641 4641 2-73 186-55 razno 10 500 starih bukava Ukupno
na odsjeku 1000 m^.


4641




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 224 —


0« 2 03


Broj Opis stojbine Opis sastojine


O .9 a
"a


t-A -^


O)
—>


os


sa


>


a:
(S
o


o


0)


s


OJ


PH


a


o


rt


OJ


ci


3


o
O


-a


H


OJ


os
"OJ


o


b


7


8


03


M


o
a


b


c


d


a


b


c


a


o +^ 03


EQ


»3 a> 03


M w .9 o


´m


03 O S


.S ´> m


položaj, tlo, B 2


J 5 03 -tJ


!S


03 03


elevacija i t. đ. o -a


-o a OJ


32


03 > TS


li


m m« c


Jugoistočan položaj,
2-59 kamenito tlo sa malo V. 20 13-86 96 0-5
crnice. Elev. strma


Jugozapadni položaj,
izvrnut zapad, vjetru.
20-07 Kamenito tlo i ilo-VIII. 13 1288 95 0-5
vasto golo tlo.
Elev. strma.


Ravnica. Kamenito,


ilovasto, sa nešto


3-79 V. 3 3-20 15 1-0


humusa, tlo.
Elev. ravnica.


Jugoistočan položaj,
1864 kamenito, plitko tlo. VIII. 13 16-96 70 0-4
Elev. strma.


Jugozap. dosta strmi
obronak. Ilovasto tlo
7-67 sa škriljavom podloV.
16 1272 80 0-5
gom. Elev. strma.


Južni položaj od zapada
k istoku protežuća
se strmina. Plit


2153 V. 10 7-22 65 04
ka crnica.
Elev. strma.


Jugoistočni, strmi ob


ronak, slaba, plitka


2019 V. 10 6-80 35 0-6


crnica.
Elev. strma.


Jugoistočno, prema
potoku strmo, ilo50
02 vasto, sa naslagom III. 15 14.02 54 0-8
crnice. Elev. strma.


vrst drvPĆa, omjer


smjese i sastojinaki


oblik


Bukva 1-0
Sastojina je preborom
iskvarena.


Hrast 0-8
bukva 0-2
umetnuto: jela. Preborom
iskvarena sastojina,
pomladjena
sjemenom


Bukva 0-7
hrast 0-3
Čisto posječena šikara


Bukva 1-0
umetnuto hrast, topola
Preborom iskvarena
sastojina.
Pomladak bukov iz


sjemena.


Bukva 1-0
Iz sjemena nikla sastojina.


Bukva 10
umetnuto: hrast. Progaljena
.sastojina sa
rjetkim bukovim pomladkom.


Bukva l-!>
Mlada iz sjemena
nikla sastojina.


Bukva 1-0
umetnuto: jela. Iz
sjemena nikla sastojina.


0


-o


03
0


a


03
0


a.
III.
III.
III.
IV.
IV.
IV.
IV.
II.


ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 223 —


Sađanja drvna
Sađanja drvna zaliha glavne sastojine zaliha nnzgređne


sastojine


po jutru
>
T3
bukva
jela
m ´
77-28
7-02
na cieloj površini odsjeka
vrst đrveča
li J 2 bO
II
.i.S,
2 |
^M 4s>g
o
a,
3
,i43
popriečni
god. prirast
u dobi sječe
3
O
a<
o
pMfl

796 72
868
1
2-35 24-44
c3
>
TS
W
>
razno
3
O
O.
o
3
a,
J43
33
2 21
Opazka o sječi i
uzgoju, te inih
gospodarstvenih
odredbah
Posjeći će se oplodnom
sjećom u Ij gospodarstvenom
razdoblju.
bukva 51-28
jela 1620 640 190 830 2-51 31-30 razno 3 38 »
bukva 94-30 4469 4469
6167
2-73 149 31 razno 8 379 U I, gosp. razd. ima
se izvaditi po rali 20
m´ starih bukava, ukupno
na odsjeku 948 m´.
jasen
jela
omorika
bukva
bukva
jela
79 04
5184
1342
51-44
9-36
306
1496
206 20ij
1212 1518
270 1766
2-73
2-73
2-73
7.07
63 88
79-50
razno
razno
4
8
94
U I. gosp. razdoblju ima
se po rali izvaditi 20 m´
zakržljalih i dozrelih
stabala. Ukupno na odsjeku
52 m´.
U I. gosp. razd. ima se izvaditi
po rali 15 m´ starih
jela i omorika. Ukupno
na odsjeku 351 m´. Omorika
ima se prorediti.
bukva 114-40 1307 1307
4797
2-73 39.20 razno 8
U I. gosp. razd. ima se
po rali izvaditi 30 m´
starih bukava i grabom.
Na cijelom odsjeku
430 m´.
bukva
bukva
131-12
42-40
3307
1484
3307
1484
4791
2-53
2-53
62-91
88-50
razno
razno
6
5
151
175
U I. gosp. razd. ima se
po rali izvaditi 25 m´
starih bukava i grabova.
Na cijelom odsjeka
631 m».
Ima se umjetno podsaditi
sa jelom.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 233
IB
-1-3
o
^-1
c3
o
a
n
C]?
o: T 3
O3
0-1 ^ U
bb
^ Q
o
o
1 S.
r-t
N
fl T3
a
>
´— *i3 ^
^
O
p4
o i
Xi
m
?
so
WH-<^
l O CC l O »o C^I
i p — T-i CO C^T 0^.»P p t ^
C^ CM i-H O l CO CM
t>cM"^^IsiOCOiOCKOCMOin)
^ lO CC lO >0 01
»p-^T^COtMCiiCOt;O]
T-t rH (M CO CT
i -0 ^´»´« 5 o s li : ^ o i
^ CO >Q I—t CX)´1:- T-H O (T : Tt< T^
-rji r -C
i l O ´ ^ a :
ep o 1—< f:^l c^ o
db t - ´^ o cb ´^ ^
os
o
o
o
o
o
OJ
co
CD
co
CD
ep
C32
co
TO
50
S I
o
I O
š
V
u
s
^
«

0 2 O (M
^ t - co
l O T* cb
co GO t ^
0 0 L ^
( M
0 0
o
>n
T H
N
t ~
co
^
^co
o>i
co
i.
l O

o
o
oS ^ o-a 03 ^ sS ^ o T 3 03 X3 c^ o ^ rO ^ c3 ^ C O oSJD OT 3 OJc
, L> tC3
O
18




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 24     <-- 24 -->        PDF

222


o
*9 3
Broj « C3 .9 °
a, ^
eS
a
OJ >-^ w
t-< _ , ac OJ
03 n
O
C^ w
o
a
3 1 03
OJ
5=C3
a 10-37
OJ
ćž5
b 12 52
3
rt
l-l c 47 43
o
tu a 2.59
(U rt
-a
Vri
rt
>C_l c 234!)
cn
4
c 29.12
OJ
s
ćŽ5 d 14S6
a 25-26
5
´rt
b 34-98


Opis
stojbine


položaj, tlo,


elevacija i t, d.


Jugoistočno nagnuto,
ilovasto, sa vapnenom
podlogom tlo.


Elev.
položila.


Jugoistočno nagnuto
tlo, vapnena podloga
sa naslagom crnice,
mjestimice škriljevac.


Elev.
položita.


Od sjeverozapada prema
jugoistoku protežući
se obronak.
Crnica sa vapnenom
podlogom.


Elev. strma.


Ravnica, ilovasto tlo
sa naslagom crnice.


Južno
i jugozapadno


nagnuto tlo sa na


slagom crnice.


Elev.
poiožita.


Istočno i jugoistočno
položeno, ilovasto tlo
sa naslagom crnice.


Elev.
položita


Sjeverno i sjeveroistočno
nagnut, gore
ravan, dole strm položaj.
Dobra crnica.


Elev.
položita.


Sjev.-istoč. nagnuto,
dosta strmo. Duboka
crnica. Elev. položita.


Sjeveroistočno nagnuto,
duboko ilovasto
tlo sa naslagom crnice


Elev.
položita.


Opis sastojine


oj


.1^


0) 03 .3 w
m 9 « O .a a o


rt


vrst drveća, omjer N


03
03


a


>
|g Vri
%^


´Š a : smjese i sastojinaki o


_o3

3 .^-s
^ 3


"a
XI


r) 03
QQ 1 os
os oblik Vri


Vri O
ao Dri


ti > - o.


Vri o


m m´ o


Bukva 0-9


jela O-I


III.
12 14-76 50 0-7
I,


Iz sjemena nikla sastojina,
mjestinice previše
proredjena.


Bukva 0-8
jela 0-2
()5|umetnuto: jasen, javor.


II.
14 8 96 40 I.
Iz sjem niklasastojina,
proredjena znatno.


Bukva 1-0


umetnuto: brijest, ja


III.
15 17 95 42 1-0 vor, jela, jasen, hrast. II.
Iz sjemena
nikla sastojina.


Jasen, javor 1


III.
1-2 12 76 32 0-9
umetnuto; omor, jela. III.
Zakržljala jasen. sast.


Omorika, jela 0-8


III.
12 14 02 32 bukva, jasen 0-2 III.
Iz
sjemena nikla
sastojina.


0-9


Bukva, jasen 0-8


III.
1 8 50 36 0-(i jela 0-2 111.
Iz sjemena
nikla s stojina.


Bukva 1


umetnuto: jela, javor.


III.
18 17-06 47 1-0 III.
Iz sjemena nikla sastojina.


Bukva 1 -0


IV.
22 18-15 70 0-8 Iz sjemena nikla sasIII.
tojina.
Bukva r o


umetnuto: jela. Iz


IV.
III.
16 5-69 58 0-8


sjemena nikla sastojina
sa jelom podmladjena.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 23     <-- 23 -->        PDF

stojlna


Sadanja


po jutru


TS m´


w


>


bukva


52-29


grab
jela 71-70


bukva


73-32


grab


bukva


50-56


grab
javor


11-76


jasen


bukva 73-04


hrast
kesten 1661


bukva 19 20
jela 46-72


bukva 50-69
jela


2268


omorika


— 221 —


drvna zaliha glavne sastojine


popriečni
na cieloj površini odsjeka god. prirast


u dobi B]eće
vrst drveda o o


03
Cl 0


s


M o M


3 n


3


P


irilti





2050 2811
4861 2-53 99.17


733
733 1-95 19-5


470 109
579 2-53 23-63


1146 261
1407 2.25 35-37
7580


242 688
830 209 26-33


2494 1112 3606 2-40 118-08
4436


Sadanja drvna


zaliha nuzgređne


sastojine


03


>


o


3


Cu
M


W .1 3
> a 3


razno 3 38


razno 5 246


Opazfea 0 sječi i
uzgoju, te inih
gospodarstvenih
odredbah


Posjeći će se op´lodnom
sječom u I, gospodarstvenom
razdoblju.


n


j)


"


Posjeći će se oplodnom
sječom u I., gospodarstvenom
razdoblju.



»




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 22     <-- 22 -->        PDF

2Ž0 -


Opis sa


03


Broj Opis stojbine Opis sastojine


3


*´—s
03
n
OJ >
o3
O
O
O
OJ
s
Kn o
V
O
O 4^
^.^ rt rt ®
´::; ´ S _td
o3 C ;:3
O -L3 CD
_ , 00 CD
položaj, tlo,
elevacija i t. d.
9
2
_ o
to -1-3
o!
a
´m
"a
73
03
SD
m
a
o´a

4 3
2
OS
00
03
I—i
nT3
u
t 3
O
1
ivi
rt
rt
rt
W
a 39-21
Ravnica, spuštajući
se južno i jugozapadno.
Duboka ilovača
sa naslagom crnice,
podloga vapno.
II. 18 20 42 50 1-0
^
b 10.00
Zapadno nagnut položaj.
Crnica sa vapnenom
podlogom.
Elev. strma.
II. 12 16-66 37 0-9
rt 1
-O
^

—.
c 9.34
Jarugast, strm, istočno
nagnut terrain.
Ilovača sa vapnenom
podlogom.
Elev. strma.
II. 13 8.68 50 0-5
o
0)
a
M
d 15,72
Jugozapadno nagnuti,
strmi obronak. Crnica
sa vapnenom podloII.
13 20-80,40 1-0
(U
-
gom.
Elev. strma.
CO
_
rt
rt>(_)
rt
t>
rt
a J2.G2
Ravnica, spuštajući
se jugozapadno.Ilovača
sa naslagom crnice,
podloga vapno.
III. 13 14.48 37
1-0
2
Prema jugu nagnut
obronak. Tlo ilovasto
rt
´S
OJ
>
b 49.20 sa naslagom crnice,
mjestimice škriljevca
sa vapnenom podloII.
15 17-02 34 1-0
o
OJ
W
gom.





´^


O
vrst drveda, omjer N


o


smjese i sastojinski


oblik o


Bukva, grab, 0-4


jela 0-6


umetnuto: hrast, bri


jest. Iz sjemena nikla II
visoka šuma, lijepoga
uzrasta, dobro saču


vana.


Bukva, grab 1-0
umetnuto: jela, hrast.


I


jasen. Iz sjemena ´ l
nikla mlada sastojina.


Bukva, grab 0-8
javor, jasen.
brijest 0-2
nmetnuto: hrast. Iz I,
sjemena nikla mlada
sastojina sa starim


bukvama.


Bukva, 0-8
hrast, kesten 0-2
umetnuto: jasen, jaI.
vor, jela. Iz sjemena
nikla visoka sastojina.


Bukva 0-3
jela 0-7
Sastojina iz sjemena I.
nikla, zločestom pro


redom pokvarena.


Bukva 0-7
jela i omorika 0-3
Iz sjemena nikla šuI.
ma. Omorika podsadjena.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 2l9 —





c3


Oznaka mjesta Plodna površ ina
o


Q 1^4


w


Neplodna a


nepoš.
3 ´č3


1—1 po zemlja-drvljem
M
03
(čistine, površina o


(=1 3 broj rinskom kaukupno
3


proga-
>


> tastru obrasla


m
line) 0Q


>^


I


s3


4^ 4^


03


3 3 13
0) 1—s o I—s o 1—s o e


O 3 š. _3 3


obćina
vrst


1 o=l h^
´7 °n2 -4-3


´—>
+3
a TS 03 o3
0! 03
S m rt


TO


o o ^ -^ M J4
M


tL


682 11 1240


12 c iGračani


684
110


11 1350 111350
682 1 1487
682 prosjek 58


12 d Gračani


1 1


684 put 90
1 1487 148 2 35
a 3 685 1 700
.^ 12 e Gračani 685 prosjek 224


1
1I


m 1 700 224 924
685 17 790;
§ 12 f Gračani 685 put 630 1


U.
18 790 630 17 1420
1


1 685 9 727
n X { 685 put 30


12 Gracani r.r,n


g put 246
9 727 376 9 1003
Opetovanje.


Oznakamjesta Plodna Neplodna Sve- Poljod. Oznaka mjesta Plodna Neplodna Sve- Poljsko
povrSina površina ukupno tlo ^ površina površina ukupno tlo


i 1


C3 03 ´—´ &
03 1—^ 03 ´—1 03 ´—^03


´—´ ´—´


a
39 339 616 39 955 a 7 1071 223 71294
10 00 366 19 365 7 b Gračani 21 850 1 181 22 1030


1 ^ Remete


9 537 463 91000 c 20 297 1291 20 1588
d 15 1150 151150 Odjel 7. 49 618 2 94 51 712
Odjel 1. 74 426 1444 75 270 8 a Gračani 5´ 30 1070 501100


Odjel 8.
50 30 1070 501100


12 991 165 12 1156


2 ^ Gračani
a 61 426 1 1065 62 1491


49 326 IhO 49 506


9 b Gračani 15 532 100 16 432


Odjel 2,
61 1317 345 62 62


c 3 400 3 400
a 10 691 629 10 1220 Od el 9. 79 1358 82 723
3 b Gračani 12 832 619 12 1451 34 1500 568 36 458


10 V Gračani


c 47 689 47 689 51 150 3 1319 54 1469
Odjel 3. 70 512 1248 71 160 Odjel 10. 86 50 4 277 90 327
a 27 323 141 27 464


a 2 936 63 2 999


11 253 11 253


23 634 500 231134 11 Gračani


4 Gračani
7 892 500 7 1392


c
^9 190 1 495 30 685 1 435 1


21 816
1196 22 411


đ
14 583 1113 15 96


67 684 1 236 68 920


435 «

Odjel 4. 69 743 2 571 711314 1


3i 2i) 159 8 80 28 223 796
25 424 850 25 1274 b 1 229 1 229


6 u Gračani


34 1561 1 107-2 36 1033 c 11 13; 0 11 1350
Odjel 5 60 385 2 322 62 707 12 d Gračani 1 1487 148 2 35
a 2 950 2 950 e 1 700 224 1 924


L0 120 20 120 f 17 790 630 17 1420


6 Gračani


c 3 12K2 3 1262 if 9 727 276 9 1003
d 18 1019 700 19 119 Odjel 12. 63 643 8 1358 72 384 796
Odjel 6. 45 161 700 45 851 Sveukupno 777 516 8 630 8031146 11241


*




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 20     <-- 20 -->        PDF

\


— 218 —


o


oj
Oznaka mjesta Plodna površina


n


Neplodna r 2


nepoš. 3


´—3
CD
po zemlja-drvljem


(čistine, površina


03 broj rinskom kaukupno



a proga


tastru obrasla


> Y line


w


p.
03 4^


-73 03 0} a 3 _3 3


O o e
a, obćina o vrst 1
t e


-*^


w 2-3 03


03


O 03 M


03


o O M
J4


O


691 19 380 put 62
689 4 285
11 a Gračani 685 3 190 put V9
600 410
693/9 658


37 323 141 27 164


682 2 156i
689 5 956
686 1 920
U b Gračani 691 954
684 581
690 80


11 353 11 253


682 7 892 put 500


11 c Gračani


682
7 893 500 7 1392


o


1 705 14 687 cesta 690
B 1 705


SI 691 4 1566 cesta 480


227 cesta 25


i


704


11 đ Gračani 70i
" 3 682 1 1183
oc 683 166


J 7o0/l 63
703 124


31 816 1195 22 411


680 18 624
676 1235
682 1500 kame781
nolom 357
782 1 376


12 a Gračani


681 I) 542
780 6 168


ku´a i


678 237


dvor]


796


679


38 239 796


20 159 8 80


12 b Gračani 680 1 229
1 329 1 229




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 21?
sS


o Oznaka
mjesta Plodna površina o


c


*3
Neplodna a


r-s
nepoš. 3 ´OJ
po zemlja-drvljem
M


1
1
(čistine, površina 3 o


broj rinskom
ka


ukupno


proga-
> os


>
tastru obrasla


line)


GC


P


c3 1 ^ +3
^ 1;


+ 3
+^
J^
3 3 3 3


o o3 M >o -,
a =


o3
OJ "—i
—1(


o "—a o o e
00 obćina -r— O ´—) vrst
CJ


—> O TJ +^
13 t-t m 03 03 03


i


O
T3 « "S cS


O M JA M Ai M J4


^


730 9 938
731 559
734 7 340


7 C Gračani
735 2 1400 cesta 51
732 260 put 340
733 put 900


20 207 129J 20 1588


718 50 30
8 a Gražani 7!8 prosjek 320
718 cesta 750
50 30 1070 60 1100


735 35 700
735 cesta 1 343
707 8 706


9 a Graoani
718 17 620
718 cesta 380
736 put 342


61 426 1 1066 62 1491


S


735 15 532


9 b Gračani


3 735 cesta 1500
15 532 1500 16 432


´5.


"—) o


9 c Gračani 735 3 400
CO o 3 400 8 400


os
707 35 1500


10 a Gražani


707 cesta 558
34 1600 568 36 458


705 9 1509
705 cesta 1440
735 23 1400
735 prosjek 200
785 cesta 1 90


10 b Gračani
707 16 829
707 cesta 950
704 470
70d 724
736 put 980


51 150
3 1819 64 1469


i
17




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 18     <-- 18 -->        PDF

216 —


03
Oznaka mjesta Plodna površina
^ Neplodua
c3
> ´5´
a>
broj
po zemljarinskom
katastru
drvljem
obrasla
nepoš.
(čistine,
progaline)
ukupno
površina
T3
C>
´S
a rtCfi
^
TJ
o
c3
TS
O
ob6ina
1
03
^9.
XI
3
«M
o
3
—a
o3
M
b
. 3
".´
C3
M
1 1 vrst =
-tS
«M
O
1 1
7-25
720
2
16
292
150 cesta 1020
7´29 3 360
729 cesta 41
1 728 8 510
726 238
5 b Gračani 731 4 660
cesta 924
733 394
732 200
721 280
727 77
732
723
34 1561
put
put
1
100
587
1072
6 a Gračani 729 2 950
2 950
o3
0)
a
a
2 s
6 b Gračani 729
730
17
3
31
89
20 130
3 6 e Gračani 729 3 1262
O B 1262
3
QQ O 730 14 12C9
M 6 d Gračani 731 3 1350
733
18 1019
put 700
700
731 7 851
7 a Gračani 7.0
719
732
220
7 1071
put
put
23
200
223
734 14 1410
734 cesta 500
7 b Gračani 731
731
6 1040
cesta 780
732
21 860
put
1
500
180


3


c:
M


36
2


20
3


19


7


22


a


a.
3


M


3


>


O


1033
950


120
1262


119


1294


1030


o


w


O


3


-w ^
gi


M




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 17     <-- 17 -->        PDF

215


"


1


03


.2 Oznaka
mjesta Plodna površina c C


´3 Neplodna c´U nepoš. 1


´r—j ^ _ ! po zemlja-drvljem
M 5


(čistine, površina 3


"3 broj ! rin´kom ka-
0/ o


ukupno


> a
tastru obrasla proga-1


fS


line;


s ^ i
, ´


a
^3


O p
P-* 1—^ . OD ´-´ o ^ O o


oS


T3
obćina .^ S -*J 1—( ^ vrst I: ti


CD


tE 1 03
4^ C3


P 13 . -O ^C8
m


o « o ; o 1 rO "" ^ i M -!«< « [ M« 41


´li 1 40 29


3 c GraČani!
^J^


7 660
1 [ 47 689 4 ? 689
1
713 2 936


4 a Gračani


723 put 63
3 936 63 i 999


713 8 876
724 9 1056


4 b : Gračani
725 4 1230
722 672
723 put 500


33 634 500 2 31134


717 10 321
713 6 83
715 12 960


o o3 715
cesta 60


g


725 426
m 721 put 80


a o


05 4. c Gračani 714 300
0)
3 719 Jt 160
crj 716
500


l—i
O 725/2
kuća i 785


-


3 715/2 dvor 210
03 O 7132 n ] 435
iS i 29 190 1 495 8 0 685 1 435


725 7 806
725 cesta 420
720 6 688
cesta 540


4 d Gračani


726 294
721 400
723 put 63
727 90


1
U 583 11131 5 96


718 25 424


5 a Gračani
719 put 850 .
35 424 860 251274


;
[




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 214 —


Iskaz površina.


Prilozi: Gruntovni izvadci i I^atastralni posjedovni listovi.


o


1 Oznaka mjesta Plodna površ na


´U Neplodna


n 5
X po zemlja-drvljem nepoš. M
3
broj rinskom ka(
čistine, ukupno
površina a


I
I
proga-%%


tastru obrasla >


line)


03


A
3 : o ^1


i ^ ^ o o


03 obcma .^ 2 vrst


CD
TT T) u m 03 cS C3 03 03


´-´ o i -^


1619/1 39 339
1 a Eemete! „ prosjek 208


put 408
I 39 339 616 39 955


1619/2 10 00
1 b Eemete prosjek 235
put 130
10 00 365 10 365


1619/3 9 537
1 c Remete » prosjek 40


put 423


I


9 537 463 9 1000


f
f
1 d Remete 1619/4 15 1150
15 1150 15 1150


a 709 12 991


2 a Gradani


put 165
12 991 165 12 1156


_ t


1
1
— o 709 46 806
put 150


OD 2 b Gračani


715 2 1120


put 30
49 326 180 49 5Q6


713 10 591


3 a Gračani


put 629
10 591 629 10 1220


709 4 523
prosjek 250
put 150
715 8 133


3 b Grafani


prosjek SO
717 176


put 32
716 put 157
12 832 619 12 1451




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 213 —


Na postotak gradje nije se uzelo obzira, pošto se etat sastoji u
glavnom od bukovine, kojoj je sadanja tehnička vrijednost, obzirom na
na skupoću radnih sila i izvoza, a s druge strane obzirom na skupoću
ogrijeva, skoro izjednačena sa vrijednosti goriva I. razreda, a jelove i
ine gradje tek je neznatni postotak.


Medjutimni užitak ustanovljen je kod pojedine pokusne plohe prebrojenjem
stabala od 6—10 cm i okularnom procjenom ostalog, izvadit
se imajućeg drvlja.


Prema ustanovljenom glavnom prihodu u I^ gosp razdoblju (u
drugom desetgodištu) od 12003 m*, izgleda, da će jednogodišnji etat za
(1325—1200) 125 m´ manji biti, ali prema gornjem razlaganju nadopunili
će se ova razlika u posebnoj porabnoj osnovi za drugo desetgodište
preborom onih stabala, koja će prema dosadanjem prebornom
uzgoju nakon prvoga desetgodišta za sjeću dozrijeti, a sada se još ustanoviti
nijesu mogli.


Gojitbena osnova.
Ova je sastavljena u skladu sa specijalnim sječnim redom, uzev u
obzir oplodjenje novih sječina u prvom redu, a zatim pcpunjivanje valjano
nenaplodjenih površina, uz uvrštenje troška za nepredvidive kulturne
radnje.


Kontrola provadjanja ove osnove.


Da se ova osnova valjano provede, imala bi se provedba iste po
strukovnjaku kr. zem. vlade, kao nadležne oblasti barem svake druge
godine svestrano ispitati, a osobito obzirom na uporabu šume i uzgoj
sastojina, da se time predusretne samovoljnome provadjanju osnove.


Naročito imati će se strogo bditi nad tim, da se svake godine
podnese propisno sastavljeni drvosječni i ogojni predlog, prema § 19.
naredb od 23. travnja 1903 br. 23152. kr. zem. vladi na odobrenje.


Očevidnost.


U svrhu vodjenja očevidnosti o odobrenoj gosp. osnovi, kao i radi
laglje provedbe revizije gospodarskih osnova, koja se ima preduzeti u
smislu naputka i kao obična obaviti u godini 1918, a kao glavna u god,
1928., ima se za ovu šumu voditi očevidnik o gospodarstvenoj osnovi,
u koji se imadu unašati sve promjene površina, koje su u jednoj godini
nastale, zabilježiti dogođjaje, koji uplivaju na šumsko gospodarenje
i zabilježiti utrške, dobivene od predhvata i vanrednih užitaka.


a Zagrebu, dne 19. ožujka 1908.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 212 ~
Ovim postupkom uvedena je neka vrst uredjajne dobe, jer će se
sve do polovine ophodnje na ovaj način etat povećavati moći, a po gotovo
će se prigodom revizije u drugom gospodarstvenom razdobju ovim
putem etat još za nešto povisiti moći. U detalju nije se moglo to već
sada učiniti, pa je i to jedan razlog, zašto je III. (trećem) gospodarstvenom
razdoblju preko 3000 m´ više doznačeno. Drugom će se naime
gosp. razd. gornjim postupkom barem još 1500 do 2500 m´ dodijeliti
moći, dočim na treće gosp. razdoblje jedva da će još nešta preostati.


Na temelju gore rečenoga izračunat je godišnji etat kako slijedi.


Prema priloženoj općoj porabnoj osnovi i iskazu o proračunavanju
godišnjega prihoda, odredjena je za l^ gospodarstveno razdoblje površina
od 10706 rali, sa drvnom zalihom od 13.247 m´. za I, gosp razdoblje
površina od 108.07 rali, sa drvnom zalihom od 12.003 m^ za


II. gosp. razdoblje površina od 174.05 rali, sa drvno zalihom od 25.034 m´,
za III. gosp. razd. površina oo 156*16 rali, sa drvnom zalihom od28,534 m´.
Prema tome otpada na glavni prihod u prvom gospodarstvenom
razdoblju 25,816 m´
u drugom gospodarstvenom razdoblju , 25.034 m´
u trećem gospodarstvenem razdoblju 28.617 m^


Time je udovoljeno načelima naputka za uredjenje gosp. osnova,
pošto ie sječiva drvna masa jednolično na prva tri gospodarstvena razdoblja
podijeljena.
Ovim jednakim drvnim masama odgovaraju i približno jednake
površine.


U III. gosp. razd. opredijeljeno je prema mtencijama naputka nešto
više drvne mase, da se time osiguraju nepredvidivi gubitci, a u povoljnom
slučaju da se poluči prištednja.


Za I, gosp. razd. ustanovljen je jednogodišnji etat na glavnom
prihodu sa okruglo 1325 m´ (13247:10=1326). koja je količina usporedjena
sa etatom, ustanovljenim pomoću formule za kameralnu taksaciju


u
Z = 1804 m´


Vn = -^ -"-= 1804 . ^^ = 90.200 m´


Z Ci


Vtv = 56 992 m´ iz toga slijedi
E = 1802 + 5^992 -90200 _ ^^^^ ^,


Prema tome pokazuje se razlika od 147 m´, koja nije tako velika,
da bi valjanost ustanovljenog faktičnog etata u sumnju dovesti mogla.


K ovom etatu na glavnom prihodu pridolazi jošte godišnje 377 m*
kao medjutimni užitak, dobiven na pojedinim odsjecima čišćenjem i proredjivanjem
sastojina.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 211 —


Imati će se dakle na cijelom desetgodišnjem drvosjeku jednogogodišnji
etat preborom izvaditi, ostavljajući svakiput bolja, zdravijagranatija stabla za oplodnju, a tek nakon potpunoga oplodjenja sječine.
makar ovo oplodjenje i umjetnim načinom uslijedilo, ima se dovršna
sječa provesti.


Sječine su poredane u sjekoredima, koji su uđešeni prema konfiguraciji
terena, što je u gospodarstvenom nacrtu i osnovi shodno označeno.


Na/con valjane provedbe ove osnove uslijediti če poslije prve ophodnje
normalni poredjaj dobnih razreda. Dosadanja preborna šuma
nije zahtijevala u tu svrhu osobitih žrtava, pak je to radi toga i prihvaćeno.


Posebnih nuzgrednih užitaka u ovoj šumi neima, pak su radi toga
iz ove osnove i ispušteni.


Propisi gojitbe šume istaknuti su u glavnom kod opisa načina
sječe, te se i tom zgodom ističe potreba čišćenja šume na najshodniji
način po bistranskitn ugljenarima, kako je to već gore spomenuto.


Obzirom na izvoz drva imadu se sječine u pojedinom sjekoredu
poredjivati u smjeru, označenom u gosp. nacrtu sa strjelicom i to zato,
da se drva ne izvažaju kroz pomladjene sastojine, već kroz neposječene
šumske predjele.


Ustanovljenje prihoda za buduće desetgodište.


Procjena šume obavljena je, kako je već istaknuto, na temelu pokusnih
ploha i uz pripomoć prihodnih skrižaljka, a rezultati predočeni
su u priloženom iskazu o pokusnim plohama.


Ustanovljenje godišnjega prihoda obavljeno je prema priloženoj


skrižaljci dobnih razreda i općoj porabnoj osnovi, koja je prema na


putku za sastav gospodarskih osnova sastavljena.


Godišnji prihod na glavnom užitku za buduće desetgodište, obra


čunat je na temelju drvnih zaliha, odredjenih za sječu u budućim trim


gospodarstvenim razdobljima.


Uslijed dosadanjeg načina sječe nalaze se u mnogim odjelima za
sječu dozrela stabla, koja su se kod prelaza iz preborne u oplodnu
sječu u obzir uzeti morala i to dijelom radi toga, da se ostaloj sastojini
omogući što bolji uzrast, a dijelom za to, da se šuma očisti od
prezrelih i kržljavih stabala.


Ova stabla, koja su uslijed dosadanje preborne sječe i onako za


sječu predvidjena bila, uzeta su u prvom gospodarstvenom razdoblju,


sa odgovarajućom površinom (reducirana obrastom) u redoviti godišnji


etat kao glavni prihod.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 210 —


Izbor vrsti uzgoj a.


Za ovu šumu izabran je obzirom na veličinu površine, postojeće
stojbinske i sastojinske odnošaje, visoki uzgoj uz oplodni sjek sa obhodojom
100 godina Oplodni sjek u ovom slučaju najbolje odgovara
svrbi valjanoga gospodarenja i potrajnoga uživanja.


Dosadanji način uzgoja šume prebornim sjekom nije se mogao
pridržati, pošto se je iskustvom u toj šumi dokazalo, da je neshodan,
jer je kontrola otešćana, a izvoz znatno skuplji.


Valjanom provedbom oplodne sječe povećati će se prirast, koji
je, kako je poznato, u prebornoj šumi najmanje za 207o manji nego li
pri čistoj ili oplodnoj sječi.


Ovom sječom despjeti će se najlaglje do normalnosti šume u svakom
pogledu, koja je prevelikom uporabom drvne mase znatno iscrpljena.


Izbor vrsti drveća.


Kod izbora vrsti drveća držalo se je same naravi, koja najbolje
pokazuje, kojoj vrsti drva dotična stojbina najbolje odgovara. Zato je i
pridržana u glavnom bukva i jela, a samo mjestimice hrast i kesten.


Prema tome će se u glavnom pridržati ona vrst drva, koja se
sada na pojedinoj stojbini nalazi, pošto sadanji omjer svrsi gospodarstva,
odgovara.


Izbor obhodnje.
Kao ophodnja uzeto je razdobje od 100 god., pošto u tu dobu
pada najveći godišnji prihod na drvu.
Iz priloženih prihodnih skrižaljka* razabire se, da poprečni godišnji
prirast u 100. godini kulminira.
Dosadanja 80 godišnja obhodnja nije se mogla pridržati, jer se
je šuma neracijonalnom uporabom obzirom na drvnu masu dovela daleko
ispod normalnog stanja, pak se je htjelo većom ophodnjom etat
donekle sniziti.
Način sječe.


Obzirom na glavnu vrst drva, bukvu, nije se mogla druga vrst
sječe, doli oplodne uvesti, kako je to već kod opisa vrsti uzgoja rečeno.


Nu pošto predstoji bojazan, da se neće cijela godišnja sječiva površina
u odredjenom vremenu naravnim načinom, radi pomanjkanja
plodnih stabala u prvom gospodarskom razdoblju oploditi, predvidjeno
je u ogojnoj osnovi za umjetni uzgoj na nenaplodjenim površinama.


Kod provadjanja sječe imati će osnovu provadjajući stručnjak godišnji
etat vaditi na površinama deset godišnjih sječina i to radi toga,.,
da se što sigurnije valjani pomladak uzgoji.


U ovome otisku ispuštene.


ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 209 -
Nadzor nad upravom vrši u smislu §. 9. zakona od 26.111. 1894 .
kojim se uredjuje stručna uprava šuma, stojećih pod osobitim javnim
nadzorom, kr. zem vlada u Zagrebu.


10. Kod izmjere površine rabljena je u šumi šumska busola.
Izračunavanje površina obavilo se je stranom sa polarnim planimetrom,
a stranom sa geometričkim načinom.
Drvna zaliha ustanovljena je pomoču pokusnih ploha (44 na broju)
sa ukupnom površinom od 30 rali. t. j . okruglo 4°!^ od cjelokupne površine.
Veći postotak nije se pokazao potrebnim, pošto su pojedini
šumski predjeli u toliko jednolični, da se je mogla pojedina pokusna
ploha upotrebiti i za susjedne i dalnje odsjeke.


Svrha gospodarenja.


Nakon obavljenih predradnja ovlašten je potpisani sastavljač ove
osnove usmeno po zastupniku posjednika, gradskom načelniku, velem.
gosp Dr. Milanu Amrušu i gradskom senatoru g. SI. Katkiću, da razdijeljenje
šume u gosp. jedinice, vrst uzgoja i visinu obhodnje, vrst
gojit se imajućeg drveća, način pomladjivanja, sječni poredak, način
uživanja glavnih i medjutimaih užitaka izabere po svom najboljem
uvjerenju na najshodnije načine.


Kod izradjivanja nazočne osnove držalo se je pred očima u prvom
redu potrajno uživanje glavne potrebe grada, naime ogrijeva, te sredstava,
kojima će se što više produktivna snaga tla podignuti.


Neznatna potreba na gradji moći će se podmirivati u prvom redu
sa jelovinom, te uzgojem hrasta i kestena.


Uz ova načela držalo se je pred očima svrhu zagrebačke šume,
što ju ona ima kao klimatičko boravilište gradjana zagrebačkih, te kao
vjetrobran za grad Zagreb, pa je dosljedno tome i cijelo gospodarenje
udešeno koli obzirom na vrst uzgoja, toli i obzirom na vrst drveća.


Gospodarsko razdijeljenje.


Dosadanje gospodarsko razdijelenje moralo se je napustiti, jer se
nije pokazalo shodnim, budući se nije oslanjalo na oblike tla, te je provedeno
novo razdijelenje, koje je ova načela uvažilo tako, da su medje
pojedinim odjelima uz malu iznimku putevi, potoci, žlijebovi i gorske
kose.


Ovo razdijelenje imade se radi lakšeg provadjanja osnove u šumi
čim prije vidivo označiti.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 10     <-- 10 -->        PDF

- 208 —
Odbiv rashod i to:
porez , 500 kr.
plaća šumaru 1800 ,
2 lugara 1220 ,
ogojni troškovi 800 ,
popravak puteva 600 ,
raznimi izdatci kao ogrijev šumaru i lugarima, stanovi
lugara, deputatna zemljišta, okruglo 500 ,


ukupno . . . 5420 ,


Odbiv primitak od izdatka pokazuje se manjak


od
820 kr.
Racijonalnim gospodarenjem prema priloženoj osnovi podići će se
prihod znatno. U tu svrhu morati će se čišćenje šume povjeriti ugljenarima
iz Bistre, koji šumu od svega ležećeg i kržljavog drvlja očiste,
a uz to redovito 20 do 40 kruna po rali za dobiveno drvo plaćaju
{tako je u susjednoj šumi vlastelinstva Šestine.)


Čišćenje jačih stabala i proredjivanje imati će se povjeriti uz strogi
nadzor lugara, te predhodno obilježenje izvadit sa imajučih stabala po
samom šumaru, područnom seljaštvu, koji će i opet rado platiti po rali
20 do 40 kruna.


Na ovaj način unovčilo bi se u šumi do 507o godišnjega etata, a
u Zagreb dovezlo bi se samo vrijedno drvo, koje veći trošak sječe i izvoza
podnaša, t. j . 507o etata, reprezentirajući slabiju gradju i gorivo


I.
razreda.
Šumske štete su neznatne, te neimadu nikakov upliv na šumsko
gospodarenje.
8.) Izvozne i prometne prilike u ovoj su šumi, od kako je izgradjena
cesta na Sljeme, osobito povoljne. Uz to zasijecaju u sve šumske predjele
mnogobrojni putevi, koji znatno uplivaju na vrijednost šumskih
proizvoda. Srednja udaljenost željeznice jest 13 km.


Nu uzme li se u obzir, da tu mjestne prilike obzirom na maleni
broj Iju ii, koji se bave izradbom i izvozom drva, te na skupoću radnih
sila, to su ipak troškovi izradbe i izvoza previsoki, a prema tome cijena
drvne mase na panju vrlo malena.


Kako je već istaknuto, iznosi poprečna vrijednost kub. metra goriva
(bez obzira na vrst drva i sortimenta) u šumi na panju 1*90 kruna
(bukovine 4 kr.) Vrijednost jelove gradje na panju iznaša poprečno 9
kruna. (Izradba i izvoz ogrijeva po kub. metru := 5č0 kr, a gradje
bukove 1 jelove 8 kr.)


9. 0 osoblju, koje vodi stručnu upravu navedeno je sprijeda
dovoljno.


ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 207 —


opisu sastojina od god. 1876. na jednoj rali šume bilo poprečno 100 i
više kub. met. drva.
Samo neracijonalnom uzgoju i uporabi sastojina moženio ovaj nazadak
pripisati.
Ovaj neracijonalni postapak uvidjeti je najbolje, ako se prispodobi
drvna zaliha, koja se je glasom postojale gospodarske osnove godine


1876. u toj šumi nalazila, sa drvnom zalihom, koja je pronadjena
prigodom sastavka ove gospodarske osnove.
God. 1876. iznašala je drvna zaliha na ukupnoj
površini od 730 rali 81.978 m*
dočim je danas na ukupnoj površini od 805 rali 787 hv. 56.992 m^
dakle za . . ".^ . 24.968 m»


manje, pa odbije li se jošte drvna zaliha na odjelu 1, koji je naknadno
od vlastelinstva Šestine prikupljen sa 7580 m´ drva, to je faktično danas
drvna zaliha za 32..´)66 m´ manja nego je bila god. 1876.


U ovo loše stanje uvelo je šumu, kako je već spomenuto, samo
neracionalno gospodarenje, a moći će se popraviti razboritim gospodarenjem
tek kroz nekoliko decenija.


Da se to postigne, morati će se u prvom redu nastojati, da se
namjesti prema zakonu od 26. III. 1894., kojim se uredjuje stručna
uprava gosdodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom,
osposobljeni šumar, jer takovu osobu traži napredak šumarstva i opsežne
šumsko tehniške radnje.


Potrebu osposobljenog šumarskog referenta osjetilo je gradsko poglavarstvo
već mnogo puta i to ne samo za šumu gradsku na sljemenu
već i za mnogobrojne šume, nalazeće se na teritoriju grada samog, gdje
bi se na uzgoj šuma iz raznih razloga osobito pripaziti moralo.


Uz dosadanju šumsku upravu posve je sigurno, da se načela ove
osnove provesti neće, a prema tome niti stanje šume poboljšati.
Dosadanji poprečni godišnji prihod na drvu sastoji se jedino u
u dobavljanju ogrijeva.
U tu svrhu posječeno je prosječno godišnje 600 hvati drva (2160
m´´, računajući 20 cm nadmjere i 0´7o 7o ´^ub. mjere).


Pokazuje se dakle slijedeći prihod:
600 hvati raznovrsnih bukovih, kestenovih, hrastovih, koli cjepanica
toli i oblica, po 7 kr. hvat (računajući tržnu cijenu spomenutih drva u
Zagrebu sa maksimalno 28 kr, te odbiv trošak izradbe i dovoza sa 21 kr),.
daje 4200 kr.
k tomu poprečni utržak za granjevine sa 300 „
zatim prihod na lovu od 100 „
to se cijeli prihod šume, pošto inog bilo nije (jer se ni
kestenov prirod unovčivao nije), iskazuje sa 4600 kr.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 206 —


Uz ove vrsti drveća pojavljuje se u gornjim odjelima i jela, naravnim
načinom oplodjena, koja ali u najnovije doba stradava od jednog;
njenih najvećih dušmana i to kornjaša kljunka (pissodes piceae).


I ovaj zareznik posljedicom je neurednoga gospodarenja i premalenog
opreza, koji se je pokazao u tom, što su se manje i veće jele
okresivale do vrha, te bilo stojeći, bilo ležeći i neobijeljene ostavljale u
šumi po više godina, što je posve naravno ovog opasnog zareznika u
šumu glavnoga grada dovabilo.


Za uništenje ovih zareznika poduzete su posebne mjere.


Uz ove vrsti drveća nalazimo u nekim predjelima i hrast, sa kojim
se je takodjer gospodarilo onamo, da se čira prije posijeće, a da se za
njegov pomladak ni brinulo nije.


Isto tako nalazimo u južnim odjelima kostanj, sa kojim se je ali
upravo nemilosrdno postupalo.


Prirod kestena nije se zadnjih godina unovčivao navodno radi prirodnog
pomladjivanja, dočim su se na račun čišćenja i proredjivanja
godimice vadili svi ljepši mladi kesteni za proizvodnju kolja, a za budući
uzgoj ostavljali su se bezvrijedni izbojci. Tom postupku pripisati
je sadanju kestenovu šikaru.


Izim spomenutih vrsti drva nalazimo umetnut jošte javor, jasen;
grab i topolu.
Uzgoju vrijednije vrsti drva nije se baš nikakova pažnja posvećivala,
nego protivno, vrijednije su se vrsti zatirale na korist bukve.


Dokazom ovoj tvrdnji neka služe slijedeće činjenice:


God. 1876. ustanovio je sastavitelj stare gosp. osnove prigodom
ustanovljenja drvne mase slijedeće razmjerje pojedinih vrsti drveća:
bukva 687„
kesten ]47o
jela 12%
hrast 67o


Danas se je medjutim taj razmjer uslijed neracijonalnoga postupka
na uštrb, vrijednije vrsti drveća u toliko promijenio, da je hrast i kesten
zastupan samo sa 8´4*´/(„ bukva sa 78-6´´/o, a jasen, javor i brijest
sa 0-37o.


što se načina sješe tiče, to šuma nosi u glavnom značaj neuredne
preborne sječe, koja je neracijonalnom uporabom drvne mase danas već
znatno stradala.


Gospodarilo se je u njoj zadnjih 20 godina bez osnove, a prebiralo
se ono, što je najbolje konveniralo i najlaglje pristupačno bilo, uslijed
česa se može razumjeti priležeći opis sastojina, koji nam popriječno
jedva 60 m^ drvne mase na rali iskazuje, uza sve to, što je prema




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 231
I
a>o m


.f-s 03
ož L0 -i^


O) t~i 03


O


´T?
3 tb
oo


o


´55´ a
o3


si


N -u


9J9fs


a
iC CM ^ »C iO
iO ´^ IO "^ o


iqop n ^goi


o


lO — t- (M 00 to lO cr-on IO r^
TO


lO CO 05 00 -n <-> (-> fM t^


o m o


o CtJ 00 CD »O OS l-H co I—1 n iO 1—<
T—1 CO


a
M C

č; 6 os ihš; S*´


co 1-1 T-l "*´"


00 Mg


SS



sn=0 00


©


SS
TH xf ^~´


a


os


08


©
a sli


(S 5
4

©




o


«s T3


o


J^ 3


o


73
-a


II


o ^H CM
ft.


05 05





o


O p


03 03


o
»O —- t* tN 00 o I—( o o CO
iC CO 05 00 "^ TO CO
co o a)


CO CO CD lO as T X i-H TO
t O T-H


co


II


o^ os


^ oo os


i i|i|liPilililPllillgiiii - ´"& -^


-
-
"SS?


B.fnpot{qo o


B^afspo J pO O ´C o


Biafpo




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 282—


al


".L.0!


e3 (D ^ C3
»a
C3 O
´^ !=) &L


O


rO O


IK Cl


tsi -t3


i CN Cl tO iO lO


iqop n ^801


o oc ooo
1—(


i-Ht>01iOO "^ CO O O rH Oi Oi
00 O CD O
´^ O ´-H t^ CO


o a G^ CO (M CO OO^COi-Hi-HiCr-tCD CO t^CT t~
r l lO i-H T-< .-H CM t~ t- 00 ^
9


»—1


S


CO (M t- CO


M
o


?5 ^ O (JJ CO


!
!
P
P
CM d) O G^ O -^(i) tN^H meo A(;gH 05-^ l:~ O iH lO
-J* lO CO r-i


00 bct~


od sit-´


2 "JOJ O05


o


a
a


a



´3


o


o " si
ti
^1


/o!
o! OS


00 O CD O
-»JI O T—< t> CO


ca o


a CO l> CV1 t^
o 5 g C- I> 00 rH o


OJ
0! CO C<1 t* CO IO
U Tf p Ol ep


N


o


" ti


t^ O TH to
a Pri ^ kO CD T-H


as


T-l


Q


o « oS
C^lb-COC3t´5CO(7qcOlOT-i>
—ii>(?qiOO r-( CO o O t-H oi os


O} ^1


a OacOi-HCOO C^ CO T-1 T-H lO 1-1 CD
os CM 1—1 lO iH i-< 1—1 1-1 Cq


o


a: .
o<
i-H. 4ao w fN CO O O Oto 0» 0 Ir~CN OOOi CQO lOJiO i?SO 00


i C3


ti


o > a
C5 o
a-


TS


o 03 03
13 "a
00 odjf


o


os


OJ 02


ti


_tiii


II


Bfnpoqq(;


B2t9fsp(; c3,^o3rQci! o3 ^ u oSpO" ^ t» 03 03 ,0


C^ X 00 t- OS O 1-1 CO 00 Oi OS
i-t <—.


BJP´lJO




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 36     <-- 36 -->        PDF

^».´,´234 —


M


N


Si nfBJotn ipafBođ vSop-gi tjinfoSzn
a, zi 88 ifo^ BiBqB}8 tjitsJzop 8q{i´*^ ´BnAJfJ


O


5"


o


c 2


88


O r-l to in CD


m


o


>t5 eo m 00 ´JI


00 iM O Mt


O
CO 00 CL kC Oi * to T-« CO 1-1


I-l (N CO


© iO
ta rH


.sa


»l—t


IO CO O^ 00


n2[3rspo Ba CO 00 CO iO
W5 »-(


S.-5


83


niv\[ ođ


s a


Tji 00 ooio


n^efspo Bu Oi 03 r-( l>


iri IO IO in


©
^ t- ep co


tijinf ođ


!N 03

s


Bntpo3 o:q]ioJ[ BZ IO *0 iC IO


c3


i>- co 1>


s


onđn5[n »p ip ep ep


d


a: 05 cb >o



05 ^ CM cc


83


co tn co ^


nJinC ođ lO 03 lO CM


© al


ijj Al (^1 cš


on CM IO o o CD lO CD CO ta


9I(llBZ 1—<


^
t~
CD n3 t> o lO CO CM O


>o co co o on


00 C- IO * 05
co

9nAjp co


^ iH
»-H
nfqopz8J
sj monaA}B l-T K « « r K « R s: n R = R « f: :=
S9 -iBpođsoS n


<—icoi^it^as co 00 ^ i> <* eo (M ´^ co ift co
onđn^n


´-Ocot-oco o ´- co o co CSC- as >o o o


G0l>0-«:JH ´´*CMiOt*CO(N´-

nj^nf ođ


^ O -^ Olr
ooii "CD


iTz;—´ ;N;^DOie3a5|ocO|«iX´i«´Xi|ooi|e3ir^|OTii|wc-iocQi´»-*i


93[npaBap g un qujnf CM O CO t^ -rfiTtiiop-* t^COOiMiMiOOOO koeor-c-jcčcokNooortioo


Ci O Či »h Iz 1^


IBJISBJB^ n BnijjJAOJ "´ — I " IO N ii-(r-(irHo5 Ico 1^5:51—..—— ^- . I— . ^1^ ^
g:^


BJ[9fspO ^ ^ CJ ´^


«


o
m BiaCpo iOCDCDCDOSOSCMCM


I3fp9Jđ j3[8rang
unifoisBS nsiđo n 0B3


B0inip9_f Bn9A}BIBp0tIs0f)
9ra9f[g




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 235 —
,3 3


I>(M^CMCCIC5OC000 |l>


OiOCO»OOOOCMOCM \ T^


>0 COt~ (M 00 Oi -^ TH-^ I 50


TH >0 CO IO U3 CT 00


00 O CD o
-* O »-I t*


eo 1- (M t-o


t-t-OOiH
OJ


^ !> (M »O O 1—( CO o <-> (M t-OT O O CO (N IO T-) in CD


to


(?^ r-t IO 1—1 r-( iH i»—< H >o «


s


^ 1> OJ lO GOO =C O t-CM^CClfMOSOrOOO
(M t^ CO O OOcO»OQOOCNOiO


^ c^ 1—i r-
CO t» *! i>
CM CO (>a CO kOCOt-Cvl ´ Oi^i—1-^


T-l lO f^ I-l ´^ lO CO »O lO c^


t-t>- 00 1-1


to -^ ´^ lO »O ro t^ O O X CM in ^


ai000i´M0:i´:Dt>´O—´


1—1 1—I ^- CM -H .rH 1—I ^^ 1—I ,.


,—( F-l ´rj« uO ^´M00>0010>0-50


o o o


Ol t- CD t^ 1000>0-*0(M000 10 CO t* CO ´Ct< C0-^050iCM--^G^^


-* O lO


li I


00 — O i^


CO CO f-^ CO -^ TH


CO <* -"^ ^


OOOOOOO^ o


1-H as 1—(C-o iC i>"
^-Masa5"^dDlb´^C5
:D t^ CO O^ X)

o3 o m 1—´ COCOCOCOCOCOi—tO-^
O 3T" ep lO
(jq CQ Ć^I (JJ (M 7^ CM (M


0 5D 00 0 0 CO 0 0 f—1 05 00 CO 0 CO 0 C0OCDt^01´<*ix0C0Q0
CO 0 CD CO CO CO 0 0 CD tO lOt^t^OSOOOCOC)
00 CD CO CO 0 CO I—( 0 lO CD rt t -rt^-

CO OS CO CO ´^ 1-1 r-H *-H

I; K :: B I«


0 CD 00 0 f—( 05 >o (M 10 00 r^ IX) o COOCDt>´M -^lOCOOO


CO 0 CD CO 0 ^ .^ E^ Oi 00 C? O CD lO lO t^ o* O ´^O 00 CO C)
00 CO CO 00 CO CD 03 fN Oi 03 (TI lO !:D —´ t— i-lrHI>-COtD"^T-´Oi


oq >o


^


CO Tf G<1 TU T-l CQ CO -^ i-H iH rH (M r-(


iCiLOSOODO-^LO-rtl


CO t>3 t— c* cjiOG^cocDooo^-t^as
CD 01 CO »C 0




0001 00 0 (MiOiint-^

CO 13


t -0 ´^ lO (j^cba:>4t

CO r-(CO la^kO OJCM 1 GO cb


^ 10 CO T-1 »0
Š Š 5 22 š 1811


(M CM r-t CM CO (M 1—1


cSija u´^ c<3^ 03^ «


(M CO 00


BoifoijgBS nsiđo n OB^


8 m 9 [ j g




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 38     <-- 38 -->        PDF

236


II
o


ni g CD


o


»1


bO


„_ i-Vi ^3 .^ "—i _; >-^ 2 JS


~ o
a5


^ II _r o3 « a 00 OJ .; w


^


o c _, cS
-M o
2 ft


ft


1 T3 ^ -ff S . W .


o


L,a
a
eo 13
o


o o (U


P. a
T3 IM


00 3


-4-3 -^


CO J4 CO ft


os


ni}ni!ui l-H 1—1


a K HH 1-H K a s K


«H


-^St9^ ođ pgiZBJI


]BJ X ^´^ Baap


CO lO !M CO 00


-9AS ETH n Bntf
c -0[)SBg Bnp9j3znfj


Oi
O-l ai O CO 01 00 o O"* ^ CM ^ CO o


CM 1-CO lo t* o «:5 :M L— CO

^


H*


1


n \v.i \ va Ba9p CM ^ CO O i-H CO CD 01 CD r^ c

iO l> lO r-l t- r-H rH * lO CM L^ lO


t


-9AS BH![BZ BnAjg ´^


1—1


0
0
lO lO IC


CNCMCM^OCMOCOCCCOiCCO CM CO Tf c-*CaiG^(MTt*´^i0l0cM!MCM00Cqx;O


BniBIA


f-H 1—( iH TH TH i-l T-H 1-1 rH rH r-^ 1-1 TH rH H-— iH CM


as


O .laftnojđ


o co S^ ´—IG0001CM0500 lOQOOOO»C^CO^tMl>a5003COOC<100
T-i CO r-* C?1 i-H 1-* ^ rH ^H iH CM tM iH C^ ^ r- rl TH ^^ (M T-r— rH 1—1 1-1
tCupaiB


© t)


gnifoiSBS O S^ CO


CO CO CO lO (M ^ CM CO
!-H 1—1 1—( 1—1 T-H r-l I—1 1—i y-i


BnisiA Bfupaig ^^ ^ " ^^


gniCo^iSBB


o c-o O I> -* o <-> Cl C-l CM CO r^
SOIB^S BCnp9Ig ´´-^ "*
as


CO »o Tji CO CO lO ^ CO CO CC3


t>q CO CO O 00 CM O CD
CD CD OO 03 Oi c-O IO


o r> "
^
´^


o CD 00 o 00 t- CM 00
1—1 1—1 ´— 1—t 1—(
80in(´jani9; foiq ^ ^
^89fuq
nasBf CO


CM


aOABl


as


no^ssjf
;sBaq


03 rH


« o "^(Ji CD CO lO 00
03 ffl CD ´^ 00 TH CTi ri ´ CM IO CO


>
>
CO


B3(UOTnO


Bpf 1—1 CO


:o c^ o Cl CO OJ o


q«iS >o


IO 00 o 0(M S T|(


BA^nq CO
CO iH (M o i-CM CO
O cg o o O o O --> o ^ Q —F: !^BAq


O CD OO 00 CO


.9 1
^ 1^ ^ ^


CM
>a2 l-H i-H 1—c iH


1 s


O t^BJ i-H


rt


OD


rH CM -^ CO


o loio o » tr(
» lO CO
1-1 io 1—I 1—I


aj 1 ^


1 ´B5]9l´8pO fojg S rQ O TS S3 JS C3 XI O (S ^ o n


Bjatpo Cojg rH (M CO ´^


II




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 39     <-- 39 -->        PDF

237 —


a


03


^" a


03 TS


L d a
d. A,


g a 03


I


si. ci


00 02


fLi


>> a.>K ;>> a >> HH I—I > > »


^ > C´^>^


OCDGOCMOCMOOGOO CM ^ ^^^ O


T-t -^ lO OOOOO O ^0 0 OCOOOiO^COOiOOOOO CTJ tr-t-^
<^ č^ ^ c^t^(?qo OČI lO t.-- d^ GO o o 6D os -^ 00 iib o >—(»b
CM Cd I—" »O


CM CM Oi os lO iC O


-—t-iOiO-^OlOJCM OOOOi—fiCCMCM´^--´´Tt^CMOOOSC-:cOi—t-^OOiCO´-HO^ <—lOOOO CMOOr-iCMriT-tCMi-´CM´-´ 1—Ci-l(:Oi-lrHCMT-(i—iCMrHOli—(THCO CNrHi-Hi—(^ .—(.-I ,—i i-Hi-l T-ICM


o CO CO CO to oo lO CO ^ CO O CO CO o^ CM O 05 CD CM CM
O 00
CD . lO lO O o O ^ CO r^ 05 00 o 00 CM t05
05 -H tr00
CD CO IO 00 CO CO CO CO CO CM CM CO 00 CO


CM O (M -L> CM-t-GO rM GO O CO 00^
OOCM CJSCMOOI ih t-CM CMcb


CDCTS
^CD 00 ^H CM t- CO >o
CD Oi CM O CM *


O CXJ T-H
CD ^ CM io in -^ l> lO »Ci CO t>GO!T^CMaiCMX´i—IO´^"´CMOO


CM CM 00 -^CM ^t^ur^t-COt^-^OTl^^GO-^


— GO -^»O CO
CM T-H
CM T-4 ´ejl (M r-t lO IO


oo
o o o o O O o o o o o o o o o o o


oo
o o o o o o o o oo o o o o


Tj( o 00 CM 00 oo CD ! 00 S T CO -<)( CM CM 00 CM >C p-^ TH


T-< I—(


1—t ^^


t-i CM o T—1 00 IC CD 1X1 O ´M * »o CM — m o CD 00
CM CO CO CM

s
5^


03^
C3 ,Q y ´^ oj n o C3 C3 rL3 o 03,0 03,0 C) -^ ^ XJ c^ T3 03 CtH 60


o CM
!> o1—(


lO
CO 00 s




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 40     <-- 40 -->        PDF

238


Posebna porabiia oniiova za glavni i raeđjutimni nžitak


i kontrolna knjiya o šumskim nžitcima za desetgodište 1908.—1917.


o3


O Ima se posjeći po vrsti drveća
´S B5 ´´ na užitku


3 » d
medju


broj 3´ m glavnom


timnom


o) [.
a a-«


C6


od toga od-Opazka 0 sječi i


03
PJ


> 3 pada na prihod 3
O inib gospodar-o3


— — —


Ut C TO t-i


4J CD u 3 M
C3 a. a > ´a p. 3
03
O 3 gg redovan-
3 3


o stvenib odredbah
J4 c8 ja 3


O-, 1


m "o 03 -5 4J o viti redni O O


1—a 3 3 ´B
O OJ 3


oO Cfi ^ o O čc""^ >
m
m^ O hH


bukva 57-52 355
1 a 6-18 jela 7948 491 864
24-00


3 c bukva 20-00 480 480
l-09c


2 a razno 3 38 O čišćenje


12-62 00


a


2 b 49-20 T) 5 246 05 „ 03
3 a 10-37 H 2 21 » fcb
3 b 12-52 B 3 38 n o


47-43*


3 8 24 *Brojnik je ukupna


c n 05


"(3r povrfina odsjeka, >


1326 367 O


a nazivnik dio, akoji se pročistiti


bukva 57 52 366 O
1 a 6-18 jela 79-48 491 864 ima.


TU


J3-43 o


3 c bukva 20-00 468 468


l-65c


>


TH 03


3 c 47-43 razno 8 355 Čišćenje m(44-43) o3
4 b 23-40 4 1-2 it
00





&) " 56


(D :S 1314 367 03
a 1 bukva 5752 355 . 3
^ 1 a 6-18 jela 79-48 491 864 03
a> a 2-59 javor 20 00 52 52


4 od


0-20o
23-40 razno 15-00 351 351 o


1


-4 b
1-37 rjji


oo § 4 d 2 bukva 3000 60 60 M
0-21o


w 23-40 4 81 čišćenje d


b razno


4


(20-40) 8 233 03
4 c 29-12


n
8 48 03


đ 14-36 "


4 O


(8i 362


1309


3
bukva 57-52 355


´?
1 a 618 jela 79-48 491 864
12-36


4 d 1-29Č bukva 30-00 370 370 OJ
4-26 o


5 a lazno 25-00 106 106


0-53c
14-36


4 d n 8 66 Čišćenje


(8-36)
5 a 2526 6 181


ćB


34-98
5 b
728T )i 5 140 n
2 c 3-79 n 3 10 »


1322 367




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 239 —


´3 5 t»
Ima se posjeći po vrstina užitku
drveća
e3
a
0) >
o
OJ
O
CD
P.
s
a
3
broj
o j
0)
o
Ml a
o3 °°
3 1 3
> O d OJ
>
Ut
>
3
3
ft
glavnom
o a
3
M
3
od toga odpadanaprihođ
redoviti
vanređni

međjutlmnom
3
3"—a
O
ft
o aft
3
3
3
O
I.
Opazka o sječi i
inih gospodarstvenih
određbah
o3
ft
O
bukva 57-52 355
1
5
a
a
6-18
19-00
2-35c
jela
bukva
79 48
2500
491
475
846
475
5
6
6
7
7
b
c
d
a
b
34-98
(6-98)
3 79
18 64
7-67
21-53
razno
a

5
3
5
4
4
35
10
93
30
86
c?i
1—1 a
siU)
o
7 c ´20-19 n 3 60 ft
8 a 50-02
(5-02) »
1321
10 50
364
> o
0 w o
ft
05
oM
;> 03
f r
bukva 57-52 355 o j
O) c3 1 a 6-18 jela 79-48 49 1 846 TO o!
tS9 a
v

03
3
5
6
a
a
2
(FiSc
S-59
1-18bukva
n
25 00
5000
50
130
50
130
0 5
03
M
3
^ OD
o
3
6
8
b
a
20-07
4-76C
50-02
lt
razno
1500 196 196
10 360
a
00
co
C Q o
C3
136-00)
1326 360 «»
^
o 1-4
o
03
N
c4
bukva 57-52 120 o
1
1
a
b
2-13
6-85
jela
bukva
79-48
83-0
157
569
277
569
r ^
P
6 d 18-64
3-87 razno 10 00 186 186 (U
9 a 14-50
i-78 .. 20-00 290 290
o
8 a 50-02 10 90 i-H ft
9 a
(9)
61--27 2 122
9
9
b
c
15-30
3-25 n
2
3
30
10 5
10 a 34-94
29-94 4 120
1322 372




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 42     <-- 42 -->        PDF

240


c3
"a
-5
0)
^
o
CL,
O
o
11o1
Broj
o3
o
o3
O
4-=
S3 «^
J3 ©
-* OJ
> O 03
OJ r3
03
>
c
>
Ima

3
O
se posjedi po vrsti drveća
U j užitk u
glavnom
o
a
33
od toga ođpađa
na prihod
redoviti
vanredni
me
tiir
3
, 3
o
djunom
a a,
3
3

o
3
os
o
I.
Opazka o sječi i
inih gospodarstvenih
odredbah
03
riđ
N
03
O
1
1
9
10
10
8
b
c
a
a
b
a
3-15
7-8
24-0
2´95o
34-94
(5)
51-09
(361
50-02
bukva
bukva
jasen
83-8
75-0
20-0
262 1 262
585
480
585*
480
4
8
10
20
288
50
* Jasen tehn.
neuporabiv
/—\ 03
g03
SD
O
13k!6 03 >O-i
w
o
a
O)
r—i
co
OJ 1 1.i &
S
J
1
1
9
9
10
11
11
c
d
a
b
b
a
b
154
7-27
22-27
2-eOc
2
"0-30
51-09
15-09
27-2()
11-16
8-00
bukva
grab
jasen
bukva
kesten
hrast
75-0
101
20
20
112
734
455
40
112
734*
455
40
1341
8
, 6
10
120
163
80
* Hrast tehn.
neuporabiv
o
>
03
-4 ^ 03
m
03
o3 M+^ a
ft,
oi
aod
co
ah
M
O
1 d 8 45
bukva
hrast
kesten
1010 848 848
o
03
N09
o
9 b lS-33
2-02e bukva 20-0 266 266 ?
12 c 11-84
4-OOc kesten 4 0 48 48 -đ
12
U
11
11
12
12
12
12
f
d
c
b
c
d
e
g
17-49
l-60o
2154
7-56
11-16
(3-16)
11-84
1-93
1-44
945
kesten 10-0 176 175
1337 1
8
8
10
5
5
8
2
172
60
31
59
10
11
19
362
OJ
o
ft.
OJ
3
´




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 43     <-- 43 -->        PDF

241 -


Gojitbeiia osnova i kontrolna knjiga o gojitbenim radnjama


za dosetRodište 1908—1917,


Popu-Nove


Broj


DJivanje kulture


ri4


Način uzgoja, 03 0^


—i 03 03 Ine
o


3 .9 1 vrst drveća
I.
.9 1


a


> "3 gojitbene i kako se ´3 i^ 03


4 J j

"S? :9
radnje izvesti OJ =^.§ Opazka 03


03
´u


radnje
03


TS
PJ


3
imaju


O c3 03 03


O. 03 1
o O
O § ^ 4J
_0_
^ >


c5 O kat. jut. na 2 deset. s
K


1


Narav. poml. jele
i bukve. Umjetno
poml. predvidjeno


Ove radnje ni


je 7.3. slučaj, ako
1 a 6-18 naravno obzirom 36 1908 jesu vezane na c3


rt


na stanje i starost g. 1908, već na
sastojine ne uspije cijelu oplodnu O
podpuno. Vjeroperiodu.
jatna potreba jest


CS


>


´/j površine.
o


c


00


5 b 34-98 Podsadjivanje
O


100 1908
S


jelovih mladica


´c
Omorika Radi pregustoga
4 b 23-40 ima se 25 1908 sklopa tjera preci
prorediti naglo u vis. o


Nepredvidivo 100 1908
ci
.9 Ukupni izdatak (potreba) . . 261 >


M
CTJ


03
kao u god.


w rt
OJ 1 a 6-18 1908. 1. a. 36 1909 Računajući uda


a?
rt


ljenost sa 70 cm.
´´"´ O Sadnja kestenja, 10 težaka i 3 hl


3
tri


-^ 6 đ 18-64 žira ili odgova190
1909 žira po rali. Rem
O rajućih sadjenica ducirana potreba O


03


´/i površine.
6 b 2007 190 1909 n ah


"


Nepredvidivo
100 1909


(j


Ukupni izdatak (potreba) . . 516
rt
rt


kao u god.
O


1 a 6-18
1910 Kao U god. 1908.

1908. 1. a.


TU


>


Sadnja kestenja,


Reducirana po


o


U b 11-16
žira ili odgova70
1910


treba ´/j površine. tu


a.
rajućih sadjenica
Reducirana poi


11 b 27-20
24& 1910 CD


treba ´/s površine. 0)


o


Nepredvidivo
100 1910


Uku ini izdatak (potreba) . . 415




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 242 —


Popu-Nove


Broj


"3 njivanje
kulture
ja A Način uzgoja, M L)


03
C3 cS 03 ai


3
C3 a .3
Ine vrst đrveda >(O»


d n


OJ
´3 -^


> m gojitbene i kako se 03
OD
CL,
Kl "5? radnje izvesti a; 3.a


03
´§ "> radnje


o
a.
-a
OD imaju


o3 ni o 3 02
c


a} 00 CE.
03 03


a


i


O c kat. jut. na 2 d ;set.


ci


a



kao u god.


1 a 648
36


1908. l.a


C3


>


li^


OJ
o


Sadnja kestenja 120 1911


ts


Nepredvidivo
100


Ukupni izdatak (potreba) . . 256


rt
kao u god.


1 a 6-18
36


1908. l.a


rt


1912


?*


rt


CD


s
Nepredvidivo 100


CD


Ukupni izdatak (potreba) . . 136


kao u god.


rt 1 a 6-18
36


Ol


rt
1908. l.a


rt 1813
rt


:^


Nepredvidivo
100


rt
Ukupni izdatak (potreba) . . 136


rt


>u


rt
kao u god.


> 1 a
2-13 12


rt 1908. l.a
bd


rt
J3


1 b 6-85
n 40


´fT*
O


UJ
Nepredvidivo 100


1Jku( mi izdatak (potreba) . . 152


I.
Opazka


kao u god.
1908.


Red. potreba


jednaka ´/4


kao u g. 1908.


kao u g. 1908.


kao u g. 1908.


oi
M


o


1—(


´^
B


ci


o


CL.
rt


>


O


o


S


´5


>


T3
O
04


O


^


rt




rt


rt
rt


:^


:3


o.
rt
!=:
o


^


Cq


rt
rt


O


´>


a>
.a


OJ


o>
rt


TS
OJ


O




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 243
CS Popu-Nove


Broj


´S njivanje kulture


ja


-3 (^ Ine
« _ a a —


a m


´^


> 3 >3 gojitbene


w


!


M "> radnje
O ^ c a


03


O. OJ os OD ta 03
O 03
C5 1o f kat. jut. na 2 deset.



1 b 3-15


i


1


f?
^


1 c 7-80


Nepređvidivo


Ukii »ni izdatak


1


1 c 1-54


s
e
1 ^


1 đ 7-27
a>


s


\


Nepređvidivo


OJ


Ukupni izdatak


(n 1


1 d 8-45


t


o i
Nepređvidivo


Ukupni izdatak


Način uzgoja,
vrst drve(!a
i kako se
radnje izvesti
imaju


kao u god.
1908. l.a


»


(potreba) . .


kao u god.
1908. l.a


1)


(potreba) . .


kao u god.
1908. l.a


(potreba)


y^


02


o O*
1—3 1.


o


^ OJ 0, itzka


´3


rt ´^


2 0)
C N
3


0^
o a ne O


18 Ci


rt


l-H


kao u g. 1908. O


o.
P3


O


c


o


45


100


>


16g
rt


T3


8
8
O
Cl,


O


biD


^


rt


kao u g. 1908.


44


N


rt


CL,


100


rt


152


50 kao u g. 1908.


I—*


rt
rt


jD
O


´-a
100


(U


OJ


150


6


OJ


S


rt


M




o




O




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 28     <-- 28 -->        PDF

226 —


o´3 Broj
2 03
.9 o Opis stojbine Opia sastojine
03
a
73O&,
w
o
CD
!
ft
. ! o
C8
o
« -i ©
r; :2 ^
ož Cl fl
-. ^ i>
a JT3
položaj, tlo,
elevacija i t. d.
®
M
w
a
o
2 "
53
.9
´m
´>
03
aQm´3
O
a g
OD
m´CO O
t-i
m
´a´
oc
1
Si
SS
a
OJ T-i
^ 11
.2 O II
s a
o
vrst drveća, omjer
smjese i sastojinski
oblik
0)
5´ o
13
03
O
13
oft
Jugoistočno nagnuti j Bukva 1 0
-o
siS
a 6127
položaj, llovasto, plitko
tlo sa naslagom
crnice. Podloga vapno
V. 16
i
15-36 70
1
0-8
Iz sjemena nikla sastojina.
II.
N 1
a"

9
b 15-33
sa škriljevcem.
Elev. vrlo strma.
Istočno nagnuto tlo,
ilovasto sa naslagom
crnice Podloga vapno.
Elev. položila.
V. 14 12-82 54
Bukva 1-0
umetnuto: javor i
O-g´ kesten. Iz sjemena
nikla sastojina sa
omor. pomlađena.
II.
5 Južni strmi obronak. Bukva 1-0
1
g <
c 3 25 Plitka ilovača, podloga
škriljevac
Elev. vrlo strma.
V. 16 18 00 76 0 5 umetnuto.hrast.
Iz
sjemena nikla sassastojina.
IV.
OJ
«.>§ II c/5 S
V
a ;;4-94
Jugoistočni obronak.
glineni škriljevac,
podloga vapno.
Elev. vrlo strma.
VII. 20 12-29 gO; 0 8Bukva 1-0
Cista, visoka bukova
šuma, pomladjena iz
sjemena.
IV.
B
4> o
10
b 5M 9
Jugoistočni strmi položaj.
Mršava kamenita
ilovača, sa nešto
bjelutka. V. 16 978 37 10
Bukva 1 0
umetnuto: hrast. Iz
sjemena nikla sas-
IV.
VT
Elev. strma. tojma.
C/2 „
´%"i
rt -i^
a
b
27-20
11-16
Istočno nagnuto ilovasto,
crnično tlo.
Elev položila.
Na sljemenu obronka,
koji se proteže
od sjev k jugu.
Istočno i zapadno
strmo, plitko kameno
III.
V.
13 8-77 35
9 12-66 32
1-0
0 8
Bukva 0-9
Hrast, kest. 0
Mlada sastojina dobro
sačuvana.
Hrast 1 0
umetnuto; kesten.
bukva. Hrast iz panja
niknuo, dosta
V.
V.
e ^ U
tlo. Elev strma.
Zapadno nagnuti položaj,
koji se proteže
kržljava sastojina.
Bukva 0 8
hrast 0-2
o c 7-56 od sjevera k jugu.
Pjeskovita ilovača
sa slabom naslagom
crnice. Elev. strma.
IV. 12 9-97 37 0-8 kesten umetnut. Iz
panja nikla bukova
sastojina.
V.
i cž
d 21-51
Istočno nagnuta strana
Ilovasto pjeskovito
tlo sa nešto
crnice. Podloga škriljevac
sa bjelutkom.
Elev. strma.
V. 10 12-83 39´ 1
Bukva 1 0
umetnuto: kesten,
hrast javor, jasen.
Bukova sastojina iz
panjeva i sjemena
nikla.
V.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 227 —


Sadanja drvna
Sađanja drvna zaliha glavne sastojine zaliha nuzgredne


9a stoj´ne


popriečni


Opazka 0 sječi i


po jutru nacieloj površini odsjeka god prirast
u dobi s:GCe uzg ju, te ii ih
0)


o3 vrst drveća a o 3 o gospodarstvenih


o >
> 03 a a. ´^ 3_ ft, odredbah
3


TS m» o 3 O M


> ft. 3


li´iliil n a


m 3


> m´


U I. gosp, razd. ima se
izvaditi po rali 20 m´
bukva 88-06 5394 5394 2-21 135-41 razno 2 122 starih bukava Ukupno
na odsjeku 1225 m´.


U I g:o«p. razd. ima se
po rali 20 m´ starih
bukva 68-80 1053 1053 2-21 33-88 » 2 30 bukava izvaditi Ukupno


na odsjeku 3.6 m´.


U I. gosp^ razd. ima se
po jutru 45 ra´ izvaditi
(stare iz.ikržljale bukve)


bukva 78-56 251 251 2-21 7-18 3 10


11 Ukupno na odsjeku
6698 130 ra´


U I. gosp razd ima se


bukva 85-00 2007 2007 1-58 55 30 razno 4 140


po rali 3ii m´ starih bukava
izvaditi. Ukupno
na odsjeku 1150 m´.


U I. gosp razd. ima se
bukva 97-76 4992 4992 2-21 11291 8 po rali 10 m´ starih bu


)5 -408


kava izvaditi. Ukupno
6999 na odsjeku 511 m´.


bukva 52 88


Ima se sadnjom žira i
hrast kestena nadopuniti


8-52 1438 231 1669 2-73 74 25 razno 6 16;


kesten sastojinu.


Ova sastojima ima se
hrast 55-6 616 616 202 22 54 10 111 nadopuniti sadnjom žira


JI


i kestena.


bukva 50-32


hrast


8 90 377 441 2-53 19-13 » 8 60


kesten
U I. gosp. razd. ima
se po jutru 6 ra´ starih
bukava izvaditi, ukupno


bukva 59-80 1285 1285 2-21 47-54 11 8 172 na odsjeku 129 m-´.


4014




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 228
o3 C3


´3 Broj a a Opis stojbine Opis sastojine


5
a
a >
w
"O
o
Q j wO
O i 03
O
03
JA
O
_5 _đ ®´ ^ ™ _^ n w—
* ,5 9
i ´* "S
O -B 00
_j a? 03
t >
položaj, tlo,
elevacija i t. d.
CD
M m a
00 KJOnj a
tH JE
08 >
03
*S
´a" a
V
w
m
03
O
´3"-^
a 2
° g
w
35
2
TS
u
OD ~^ o
J 3
M
a
O 1
13 1
S C » &
vrst drveća, omjer
smjese i saatojinski
oblik
V
:?
o
TS
N03
O
a
IH
O
&
Jugoistočni položaj, Hrast 1 0
a 20-10
malo nagnut k zapadu
Plitko ilovasto
tlo. Vapnena podloIV.
9 10-60 28 0-9
umetnuto: bukva, jasen.
Mlada, iz panjeva
nikla sastojina.
V.
1Dti
ga sa škriljevcem.
Elev. položita.
Jugoistočni položaj.
»
Omorika 1 0
b M 4 Plitko ilovasto tlo,
podloga vapno
Elev. položita.
V. 6 12-20 20 0-9 Iz sjemena nikla
mlada sastojina.
V.
S
1t>
c 11-84
Strana protežuća se
od sjevera k jugu,
zapadno nagnuta.
Ilovasto dosta duboko
tlo sa škriljavom
podlogom.
Elev. strma
VI. 12 5 08 38 0-4
Kesten 1-0
umetnuto: bukva.
breza, grab. Iz panjeva
nikla sastojina.
V.
OJ
a
OJ 12
đ 1-93
Zapadni položaj Pjeskovita,
plitka ilovača.
Podloga škri-
Ijevac.
Elev strma.
VI. 9 7 08 36 0-5
Bukva 0-6
Kesten 0 2
Hrast 0-2
Niska, mješovita šuma,
pokvarena sječom
V.
-
in e 1-44
Zapadno nagnuti položaj.
Plitko, kamenito
tlo
Elev. položita.
V. 9 12 66 32 0 8
Hrast 1-0
umetnuto; kesten,
bukva. Hrast iz panja
niknuo, kržljava
sastojina.
V.
1 1 f 17-49
Istočno nagnuti položaj.
Pjeskovita,
dosta duboka ilovača
sa naslagom crnice.
Podloga škri-
Ijevac.
Elev. položita.
V. 15 12.65 72 0-5
Kesten l´O
umetnut: breza, hrast
Stara, visokog uzgoja
sastojina. V.
g 9 45
Istočno nagnuto pjeskovito
ilovasto tlo.
Elev. strma.
V. 6 3-04 17 1
Kesten 1-0
Visoki uzgoj. Mlada
podsadjena sastojina.
V.




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 229
Sadanja drvna
Sađanja drvna zaliha glavne sastojine zaliha nuzgredne


sastojine


popnečni


Opazka o sječi i


po jutru na cieloj površini odsjeka
god. prirast
a dobi sjeCe uzgoju, te inih


vrst drveća
gospodarstvenih


o o


a


os iž SI ^ 00 p<
odredbah


»H OJ I OJ a


S "


i M 3


hrast 54.88 1103 1103 1-78 35-78 10 201


omorika 2800 82 82 2 21 2.52


U I. gosp. razđ. ima se
po jutru izvaditi 4 m´
kesten 25-92 305 305 1-78 21-08 59 starih kržljavih kestenova.
Ukupno 48 m´.


bukva 20-72


Stari kržljavi kestenovi
kesten imadu se povaditi. (Nehrast
11.76 40 23 63 1-78 3-44 10 uporabivo, većim dije


lom trulo drvo)


hrast 55 6
78 2-02 3-: 8


78
11


U I. gosp. razd. ima se
po rali izvaditi 10 m´
kesten 57-72 lOOB 1003 2 02 35-83 neplodnih kestenova.
Ukupno 175 m´. Ova
sastojina ima se popuniti
sadnjom kestena.


kesten 6-41 60 60 2-02 19-09 19


2644




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 230 —


Skrižaljka dobnih razreda.


a


TS




"-^


o3


a


OS


^


O


o


O


,_ OJ


a


3
>a3


c3


^g


´o"


03
9^


3


o
3


03


M


1
2
3


4
5
6


7
8
9
10
11


12


Broj Djbni razredi obraStenih površina
I.
1-20 II. III. IV. V.
o
godina 21—40:41—60 61-80 snoo a
C3 T S
t u OJ
dovoljno
obrašten godina
3
M katastralnih jutara na 2 desetinke
a II. 39-21 .t9 .SI
b 11. 10-00 1000
c II. 9 34 9-34
đ II. 15-72 16-72
25-72 48-55 74-27
a III. 12-62
b II. 49-20
61-82
a III. 10-37
b II. 12-52
c II. 47-43
59-95 1037 70-32
a III. 2-59
b III. 23-40
c III. 29-12
d III. 14-36
5511 1436 6947
a 25-26
b 34-98
60 24
a V. 2-59
b VIII. 20-07
c III. 3-79
d VIII. 18-64
22 66 45 09
a V. 7-67
b V. 21-53
c V. 20-19
29 20 49-39
a III. 50-2
a V. 61-27
b V. 15 33
c V. 3-25
64 52 79-85
a VII. 34-92
b V. 51-09
86 03
a III. 27-20
b V. 11-16
c IV. 7-56
d V. 21-51
a VI. 20 10
b V. 1-14
c VI. 11-84
d 1-93
e 1-41
f 17-49
g 9-45
10-59 5280 63-39
Ukupno 10-59 397-90 17361 172-56 22 66 77732