DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 252 —


8. Gornje ustf.nove stupaju na snagu poretkom II. polugodišta,
g. 1907/08 i vrijede tako dugo, dok šumarska akademija
bude uz taj fakultet prislonjena.
Zbor nastavnika šumarske akademije, izabrao je u smislu


te naredbe, u sjednici obdržanoj na dne 28. travnja o g. jedno


glasno svojim prvim ,,pročelnikom" za drugo polugodište ove


školske godine, profesora šumarstva g. F. Z. Kepterčanka, koji


je izbor vis. kr. zemalj, vlada, odpisom od 5. svibnja o. g. br.


9367 uzela olobrenjem na znanje.


Na naše ne malo začudjenje, čitasmo u časopisu »Viesti


hrvat, dri žtva inžinira i arhitekta u Zagrebu« broj 3 za mj?8ec


svibanj o. g. medju inim i sliedede priobdenje kr. profesora


šum. akademije ing. g. V. Hlavinke :


»Iz pouzdane strane saznajemo, da će se u Zagrebu,


valjda već početkom buduće školske godine 1908/9


ustrojiti dvogodišnji geodetski tečaj za naobrazbu geometara .


Kojim će se načinom taj tečaj organizovati za sad a
još nije definitivno odlučeno: sa jedne se strane
na glas uje, da bi se takov tečaj mogao ustrojiti posve samostalno,
a slušači tog tečaja, da bi mogli nekoja
predavanja, koja podudaraju u materiji i opsegu
sa naučnom osnovom šumarske akademije slušati
te predmete na tom zavodu; drugi pako drže, da bi
se takav tečaj mogao najbolje ustrojiti ujedno sa inžinirskom
školom, koja bi imala sačinjavati sa šumskom
akademijom i geodetskim tečajem posebnu
visokuškolu ili politehnički fakultet na zag. sveučilištu.


Kojim če se načinom ova pitanja rješiti, još se nezna, ^
stvar se nalazi u tečaju.«


Neupuštajući se i u potanje razpravlanje o potrebi i shodnosti
tog predloga držimo ipak da nam je već i sada ovdje naglasiti,
da bi se sa strogo šumarskoga stanovišta, svako
definitivno riešenje pitanja o uredjenju višje šumarske obuke
kod nas, koje bi moglo biti na uštrb, glavnomu načelu, d a
višja šumarska obuka danasspadalih na sveučilište
, moralo smatrati, ne samo velikim nazadkom, već
baš pogubnom činjenicom po šumarsku struku kao i budućnost
hrvatskoga šumarskoga stališa.


A svakako se uz to nadamo, da se bar ovaj put neće kod
riešavanja toga velevažnogs po nas šumara pitanja, postupati po
onoj poznatoj: de nobis — sine nobis, kako se je to žali bože već
češće do sada događalo.


Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak.)