DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 204 —
B) Oborine.


Go


dina


1893
4
6
6
7
8
9
1900
1
a
Pro


sječno


Zbroj


1407 7
341-2
1240-1
1367--t
1444´6
1869-2
1383-2
1397-8
1471-0
1572 0


1398


Oborina Broj dana


Ma- T-,


Dne ^ 01 »i^


ximum


46-4 3. IX. 108
60-8 . X. 100
59 8 13. VII. 106
86-7 29. VIII. 143
lOB-5! 9. VIII. 145
114 41 11. VI. 157
68-5! 24 IX. 147
53-0 1 5. VIIl. 160
64 0 28. VIII, 135
78-0 ! 10. VII. 139


114-4 11. VI. 1898. 134


sa oborinom


> 10 ´»%


98
84
102
133
115
114
111
138
122
126


114


Broj dana


grmljavinom


29
25
17
27
26
17
27
19


—.


sa


mai:lom


76
69
82
92


114 ´


104
7 +
105





78


snijegom


35
31
42
42
48
36
40
68
38
45


42


Vegetacija je radi južnih vjetrova, koji se na Zagrebačkoj gori zaustavljuju
i radi sunčane strane u opće vrlo duga i počinje za punih
14 dana prije nego u obližnjem Zagorju. Isto traje i u jeseni vegetacija
znatno dulje nego u susjednom Zagorju.


Radi velike visine najviših dijelova (1035 m najviša, S96 m najniža
točka) ne traje vegetacija u svim dijelovima šume jednako dugo
ali je uza svu tu visinu i u visokim dijelovima obzirom na ostale povoljne
okolnosti dosta duga.


Uslijed ovih vrlo povoljnili klimatičkih odnošaja, te obilja osvježujućih
vrela, cijela je šuma vrlo prikladna za ljetovalište i oporavilište.


Tlo je u opće crnično, mjestimice pjeskovito sa naslagom lišća i
četinje, a pridolaze rastvorbe kamena bez crnice, gdje je plcdno tlo sa
strmih obronaka kišom i vjetrom otplavljeno. Ovakova su mjesta vrlo
rijetka i sa neznatnim površinama


Podloga je u gornjim dijelovima zeleni škriljevac, a u dolnjim
vapnenac, brusilovac i kremeni pješčenjak, koji po svojoj geološkoj formaciji
.spadaju u paleozojski slojni kompleks. Rastvorba ovoga kamenja
pogoduje stvaranju šumskoj kulturi povoljnoga tla*.


Spomenuti valja, da se u ovoj šumi pojavljuju opuzine, pak će
pr^a briga provadjača ove osnove biti, da racijonalnim uzgajanjem sastojina
odronjivanje tla po mogućnosti prepriječi.


* To vidimo ponajbolje iz prirasta bukve, koji na nekim stojbinama znatno
Dadmašuje po Feistmantelu odredjenu količinu.