DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 205 —


B. Posjedovni i pravni odnošaji.
Suma si. i kr. glavnoga gzada Zagreba neosporivo je vlasništvo i
i posjed grada Zagreba, jer je glasom odluke bivšeg kr. žup. sudbenog
stola u Zagrebu, kao urbarijalnog suda, od 9. lipnja 1871. broj 2040.
urb, služnost bivših gradskih kmetova segregacijom i predajom na
licu mjesta dana 13, studenoga 1871. i slijedećih dana otkupljena, te
se nalazi uknjižena u gruntovnici pod gruntovnim uložkom br. 213 por.
opć. Gračani i broj 363 por. opć. Eemete i u katastralnom posjedovnom
listu br. 87 por. opć. Šestine i broj 570. por. opć. Remete, kao vlasništvo
grada. Uz to kupio je grad Zagreb god. 1903. od vlastelinstva
ijestine cijeli prvi odjel ove osnove u površini od 75 rali 270 hv, za
svolu od 150.000 kr, koji se dio nalazi ubilježen kao vlašnost grada u
gruntovnom ulošku broj 363 por. opć. Remete i kat, posjed, listu br.
oTO porez. opć. Remete.


Što se povjesti ove šume tiče, to se znade, da je grad Zagreb dobio
ovu šumu prema koncu IG. vijeka parnicom od vlastelina Medvedgradskoga
Gregorijanca.


Gradski kmeti imali sa naime služnost u šumama vlastelinskim
te je grad Zagreb u interesu ovih kmetova zapodjeo parnicu, koja je
konačno u prilog grada rješena. Od toga vremena pa sve do danas
ostao je grad vlasnikom tada dobivene ši^me u Zagrebačkoj Gori,


C. Gospodarski odnošaji.
5. Šuma grada Zagreba nalazi se obzirom na njeno šumsko gospodarstvo
u vrlo nepovoljnim odnošajevima i nije moguće precizno
ustanoviti, koju nam vrst šume, obzirom na uzgoj reprezentira.
Tek gdjegdje nalazimo tragove nekom gospodarskom nastojanju,
da se ova ili ona svrha postigne, ali i ova nastojanja datiraju iz dalek^
prošlosti.


U glavnom prevladjuje uzgoj bukve, koja je obzirom na glavnu


potrebu, koja se iz te šume namiruje, naime ogrijev i najshodnija, ali


zato se nije ni bukvi osobita pažnja posvećivala.


Isto tako nailazimo vrlo često na omoriku, koju ovdje nije shodno
gojiti i to poglavito radi preniskoga položaja i vrlo humoznoga tla, koje
okolnosti njen uzrast u mladosti tako pogoduju, da prenaglo raste,
uslijed česa, kao i uslijed poznate njene krhkosti njeni dugi godišnji
iizbojci redovito od snijegoloma stradavaju, tako da gotovo sve veće
omorike izlomljene vrhove imadu, a time njihov pravilni uzrast nemo


gućim
postaje.
Ova okolnost medjutim nije smetala, da se je ista na većim povrršinaraa
zadnjih godina na uštrb jele, koja se je prema postajaloj gosposnovi
gojili imala, zasadjivala i uzgajala.