DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 206 — Uz ove vrsti drveća pojavljuje se u gornjim odjelima i jela, naravnim načinom oplodjena, koja ali u najnovije doba stradava od jednog; njenih najvećih dušmana i to kornjaša kljunka (pissodes piceae). I ovaj zareznik posljedicom je neurednoga gospodarenja i premalenog opreza, koji se je pokazao u tom, što su se manje i veće jele okresivale do vrha, te bilo stojeći, bilo ležeći i neobijeljene ostavljale u šumi po više godina, što je posve naravno ovog opasnog zareznika u šumu glavnoga grada dovabilo. Za uništenje ovih zareznika poduzete su posebne mjere. Uz ove vrsti drveća nalazimo u nekim predjelima i hrast, sa kojim se je takodjer gospodarilo onamo, da se čira prije posijeće, a da se za njegov pomladak ni brinulo nije. Isto tako nalazimo u južnim odjelima kostanj, sa kojim se je ali upravo nemilosrdno postupalo. Prirod kestena nije se zadnjih godina unovčivao navodno radi prirodnog pomladjivanja, dočim su se na račun čišćenja i proredjivanja godimice vadili svi ljepši mladi kesteni za proizvodnju kolja, a za budući uzgoj ostavljali su se bezvrijedni izbojci. Tom postupku pripisati je sadanju kestenovu šikaru. Izim spomenutih vrsti drva nalazimo umetnut jošte javor, jasen; grab i topolu. Uzgoju vrijednije vrsti drva nije se baš nikakova pažnja posvećivala, nego protivno, vrijednije su se vrsti zatirale na korist bukve. Dokazom ovoj tvrdnji neka služe slijedeće činjenice: God. 1876. ustanovio je sastavitelj stare gosp. osnove prigodom ustanovljenja drvne mase slijedeće razmjerje pojedinih vrsti drveća: bukva 687„ kesten ]47o jela 12% hrast 67o Danas se je medjutim taj razmjer uslijed neracijonalnoga postupka na uštrb, vrijednije vrsti drveća u toliko promijenio, da je hrast i kesten zastupan samo sa 8´4*´/(„ bukva sa 78-6´´/o, a jasen, javor i brijest sa 0-37o. što se načina sješe tiče, to šuma nosi u glavnom značaj neuredne preborne sječe, koja je neracijonalnom uporabom drvne mase danas već znatno stradala. Gospodarilo se je u njoj zadnjih 20 godina bez osnove, a prebiralo se ono, što je najbolje konveniralo i najlaglje pristupačno bilo, uslijed česa se može razumjeti priležeći opis sastojina, koji nam popriječno jedva 60 m^ drvne mase na rali iskazuje, uza sve to, što je prema |