DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1908 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 207 — opisu sastojina od god. 1876. na jednoj rali šume bilo poprečno 100 i više kub. met. drva. Samo neracijonalnom uzgoju i uporabi sastojina moženio ovaj nazadak pripisati. Ovaj neracijonalni postapak uvidjeti je najbolje, ako se prispodobi drvna zaliha, koja se je glasom postojale gospodarske osnove godine 1876. u toj šumi nalazila, sa drvnom zalihom, koja je pronadjena prigodom sastavka ove gospodarske osnove. God. 1876. iznašala je drvna zaliha na ukupnoj površini od 730 rali 81.978 m* dočim je danas na ukupnoj površini od 805 rali 787 hv. 56.992 m^ dakle za . . ".^ . 24.968 m» manje, pa odbije li se jošte drvna zaliha na odjelu 1, koji je naknadno od vlastelinstva Šestine prikupljen sa 7580 m´ drva, to je faktično danas drvna zaliha za 32..´)66 m´ manja nego je bila god. 1876. U ovo loše stanje uvelo je šumu, kako je već spomenuto, samo neracionalno gospodarenje, a moći će se popraviti razboritim gospodarenjem tek kroz nekoliko decenija. Da se to postigne, morati će se u prvom redu nastojati, da se namjesti prema zakonu od 26. III. 1894., kojim se uredjuje stručna uprava gosdodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, osposobljeni šumar, jer takovu osobu traži napredak šumarstva i opsežne šumsko tehniške radnje. Potrebu osposobljenog šumarskog referenta osjetilo je gradsko poglavarstvo već mnogo puta i to ne samo za šumu gradsku na sljemenu već i za mnogobrojne šume, nalazeće se na teritoriju grada samog, gdje bi se na uzgoj šuma iz raznih razloga osobito pripaziti moralo. Uz dosadanju šumsku upravu posve je sigurno, da se načela ove osnove provesti neće, a prema tome niti stanje šume poboljšati. Dosadanji poprečni godišnji prihod na drvu sastoji se jedino u u dobavljanju ogrijeva. U tu svrhu posječeno je prosječno godišnje 600 hvati drva (2160 m´´, računajući 20 cm nadmjere i 0´7o 7o ´^ub. mjere). Pokazuje se dakle slijedeći prihod: 600 hvati raznovrsnih bukovih, kestenovih, hrastovih, koli cjepanica toli i oblica, po 7 kr. hvat (računajući tržnu cijenu spomenutih drva u Zagrebu sa maksimalno 28 kr, te odbiv trošak izradbe i dovoza sa 21 kr),. daje 4200 kr. k tomu poprečni utržak za granjevine sa 300 „ zatim prihod na lovu od 100 „ to se cijeli prihod šume, pošto inog bilo nije (jer se ni kestenov prirod unovčivao nije), iskazuje sa 4600 kr. |