DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 264 jQ0Š<
5u njihove drvne proizvodnje, ter prometnim kao i tržnim
prilikama. A može se tomu još tim manje prigovoriti, pošto
se i po uvjeravanju gosp. pukovnika Koniga mogu i servitutna
prava stanovništva, predjela ne nalazedih se u nizinama iz
ostalih dvijuh, to jest bukovih visokih i sitno šumskih gospo


darskih jedinica potrajno pokrivati, a napokon što su ovdje
u sva tri uredjajna tijela i dobni razredi u prilično jednakom
omjeru zastupani.


Drugačiji su ipak odnošaji u drugom u kombinaciju uzetom


dijelu t. j . u šumama petrovaradinske pukovnije.


Ova 48.000 rali zapremajuda šumska površina sastoji iz
jednog jedinog dobrog razreda, a to samih jur za sječu prezrelih
stabala.


Da li bi onda prema tomu bilo uputno — iz stanovitog
večeg šumskog predjela — posebno izlučiti sječivi dobni razred
ili bar veliki dio istoga — kao posebnu gospodarstvenu jedinicu
— u obde je dvojbeno. Potanji sud o tom posebnom slučaju
nemožemo zato izraziti, posto šume petrovaradinske pukovnije
do sada još nisu u šumsko gospodarskom pogledu
uredjene, te što baš zato gledom na te sume, nema ni vjerodostojnih
podataka o obstojedim dobaim razredima kao ni
vladajudim prirastnim prilikama i obstojedoj drvnoj zalihi.


Kad bi se medjutim odustalo od toga, hode li izlučenje od


48.000 jutara najstarije drvne zalihe na ostale šumske površine
petrovaradinske pukovnije štetno djelovati na odnošaj dobnih
razreda, te nede li tim i mogučnost potrajnoga podmirivanja
služnih prava petrovarađinskih pravoužitnika dođi u pogibelj,
tada se možemo i glede visedeg pitanja uačeda glavnice, gledom
na svaki tih dvijuh gospodarskih tijela upustiti i u potanje
razpravlanje, čim nam samo bude poznata još i obhodna doba,
koja se i nade odgovarajude postojedim odnošajima uzeti za
temelj obračunanju normalne drvne zalihe na tim površinama.
Tečajem vječanja na 10 kolovoza izjavili su koli g. pukovnik
Konig, toli i gosp. ravnatelj šumarske akademije Wesely,
ponovno nazor, da de hrastovi Posavine po svoj prilici