DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 19 <-- 19 --> PDF |
269 — njeke dalnje opazke i to sada sa drugoga stanovišta iztaknuti, a tek oada preci demo i na samo pitanje naumljenoga unovčenja drva. Krčenje od 30.000 jutara šumske površine i upotreba iste u ratarske svrhe opravdava se; nepovoljnim razmerjem izmedju šumskoga i poljskoga tla u brodskoj i petrovaradinskoj pukovniji ; zatim što ta površina leži daleko od naselaka, sred šumske pustinje, koja bi se time onda mogla dielomice napučiti, i što se to tlo odlikuje sposobnostmi, usljed kojih bi vjerojatno, uz poljoprivredu, odbacivalo mnogo veći potrajni čisti prihod, nego li se to i uz najbolje šumsko gospodarstvo polučiti može. Istinitost prvo spomenutih motiva ni mi ne poričemo, držedi t´ kodjer, da je povečanje težatnoga tla duž Save umjesno, mislimo ipak, da se financijalna prednost toga poduzeda, a napose i pitanje, da li je ved i sada vrijeme, da se to krčenje izvede, neda prosuditi, dok god ne budu toČno poznati i trogkovi, što su neobhodni, da se ta površina učini i doista i za poljoprivredu sposobnom. Ovi će predizdatci zahtjevati iznose, koji se ne smiju omalovažavati, a kojih vedi dio nede odpasti na odvodnju i na obranbene gradnje protiva poplavleaju, ved vjerojatno na same troškove krčenja. Snabdjeveni u tom pogledu vlastitim iskustvom, mislimo da nam je slobodno tvrditi, da krčila se stojeda šuma ili samo panjevi, ipak de kamati za ove kao i napreds pomenute radnje potrebnih novčanih izdataka dosedi iznose, koji će od ostaloga čistoga prihoda tih novih oranica odbijeni, po svoj prilici znatno smanjiti izČekivane financijalne probitke Trebalo bi zato iznos tih troškova izračunati prije, nego li se odluči, za toliku šumsku površinu odrediti postupak, koji usljed mogućnosti prirodnog novo oplodjenja postaje dvojben, tako da se onda, kada bi se naum morao sbog troškova napustiti, u istinu nebi ni oranice ni šume, ved samo za dugo doba doista pusta površina stvorila. 21 |