DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 275 —


2. Trebalo bi od svake hrpe godimice obdenito ne više no
4-ti dio posjedi, iznimice mogli bi se ipak dozvoliti i predhvati,
do veličine jedne polovine jedne čestice. Predhvatnu
posječu pojedinih stabala, valjalo bi ipak ograničiti izključivo
samo na jur osušena stabla odnosne sječive površine, a najdulje
iza 5 godina, računajući od dana preuzeda, imala bi ciela
površina biti posječena i oČišdena.
3. Na temelju točnog prouČenja troškova i probitaka
valja riesiti i pitanje, da li pretvorba u oranice ili pridržanje
šume, a prema tome onda ustanoviti i saro način izrablenja.
4. Trebalo bi jasno izraziti, do kada se i što od sječive
površine imade očistiti, i napokon.
5. Trebalo bi se naročito pridržati pravo, da se ponude,
koje više od 10 1.57o zaostaju izpod procjenbene vriednosti,
ne uzmu u obzir.
Na taj način držimo, da se probitci države izravno i neizravno
mogu najbolje očuvati, jer i ´/j gromade, još odgovara
uvjek iznosu od preko 4 milijuna forinti, a tim čini i podlogu
posla, koji se sigurno ne može nazvati premalenim, a koji
nebi podnašao i troškova raznovrstnih investicija, a da ipak i
opet nije prevelik, a da bi pri tom bile isključene glavnice
srednje ruke.


Podjedno bi tim dana i poslovnoj radinosti prilika, da
posao za prvih četiri godina točno prouči, da se sabere, da
snagu sakupi, da onda u razdoblju od 4—5 godine, uzmogne
stavljati ponude, koje bi bile kadre svim interesom u jednakoj
mjeri odgovarati.


Pri tom bi ponude prve hrpe imale vazda te naravne
prednosti pred sliededima, koje bi im njihove ved organizovane radne
sile kao i jur amortizovane poduzetne gradnje, pred svakom
inom osjegurale. Ona bi dakle po tom uz umjerenu dobit
mogla velikom vjerojatnošdu i na to računati, da de joj posao
za čitavu gromadu ostati u rukama, a u koliko ne i to, a ono
da de sigurno u nasljedniku nadi dobrog kupca za svoje jur
poduzete investicije, tako da po tom ni onda nebi šteto vala, kada