DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1908. God. XXXIL Pretpl nečlanove K 12. na godinu., — članovi šumar, đružtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 E pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. y. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari ibadava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu i pretplatu na list prima predaj ednietvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za´/s stranice 5 K. 20 fil.; za ´/i stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust Zaštitni okoliš vrela gospićkoga vodovoda. Kada se je godine 1898. dogradio vodovod za mjesto Gospid bile su sve stranke zadovoljne. Obćina Gospid dobila je vodovod, a oblastni organi i vještaci radovali su se što su taj vrlo važni posao već jedanput kraju priveli. Ne kanim izpitivati elaborat vodovoda sa tehničke strane jer nisam na to pozvan, ali du iznieti našu šumarsku stranu, da cienjene sudrugove upozorim, kako se uz najbolju nakanu, a u misli da, se dobro radi, može kroz stručno mnienje nanjeti stranci ogromna šteta. Ovakovih mnienja trebati de davati i u drugim prilikama pak je dobro da se medjusobno na vlastite pogreške upozorimo. Odlukom kr. žup. oblasti u Gospidu od 26. XI. 1898. broj 16517, koja si je odluka kao njeka vrst uzorne dozvolbene izprave utrla put i u najnovije izdanje zakona o vodnom pravu, stavljeno je u zaštitni okoliš vrela »Košne vode« 586 jutara još nesegregirane državne šume u por. obdini Brušane. Prema § 8. iste izprave bilo je nuždno, da se taj zaštitni okoliš stavi pod osobitu zaštitu, te je dapače i kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo bilo zamoljeno da to dozvoli. Ono je ali sasvim korektno odpisom od 16./4. 1895. broj 19827 odpisalo, neka se postupa po zakonima i propisima valjanima za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 264 — Nadalje se veli u tom paragrafu: »Bududi će na taj nažia upravna obćina GoBpić postati jedinim i neposrednim uživateljem u zaštitu stavljene šumske površine, jer će se drvni materijal, koji će se tamo temeljem posebne gospodarstvene osnove iz spomenutoga zaštitnoga rajona vaditi smjeti za djelomično pokriće pravoužitničke kompetencije obćine Gospić upotrebiti moći, to će ta obćina kao koncesionar vodovoda biti obvezana, da kr. držav. šumskom eraru odšteti počam od 16./4. 1895. kao datuma spomenute ministarske naredbe na zaštitnu površinu odpadajuće upravne troškove, državne poreze, obć, namete i sve ostale terete i to vazda polugodišnje unapred sve dotle, dok glede preuzeda toga zaštitnoga šumskoga područja u upravu imovne obćine definitivno odlučeno ne bude. Ti godišnji troškovi jesu po zastupniku kr. šum. ureda u Otočcu prigodom izluSenja zaštitnog područja dne 3./XI. 1897. ovako ustanovljeni: a) uprav, troškovi . . 165 for. 54 nč. b) drž. porez .. . 43 for. 62 nč. c) obć. namet .. . 14 for. 96 nč. Ukupno 224 for. 12 nč. ili 448 K 24 fil. Osim sječe drva bez redhodne gospodarstvene osnove zabranjena je u tom zaštitnom predjelu paša marve te kupljenje stelje i suharaka«. Iz obrazloženja dozvolbene izprave proizlazi, da je obćina Gospić mislila, da će njoj u vlastnost pripasti taj zaštitni okoliš a to je i tražila, no odluka taj zahtjev odbija i odpućuje obćinu glede toga na ministarstvo za poljodjelstvo. Konačno se obrazlaže, da je ta zaštita usliedila na temelju §. 19. šum. zakona. Od šumarskih stručnjaka bila su u povjerenstvu dvojica to jedan od strane kr. županijske kao po litičke oblasti, a drugi od strane kr. šum. erara. Iz osnove se nerazabire, da li su strukovnjaci glede ustanova umetnutih u tu dozvolbenu izpravu, u koliko se šuma tiču, davali svoje mnenje; no po svoj prilici jesu, jer se nevidi, da bi ih pobijali bili. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 255 — Po mojem mnenju koli stručnjaci toli pravnici morali au baš tu odštetnu stranu dozvolbene izprave bolje proučiti, jer da su to učinili nebi trebala gospidka obdiua kroz neizvjestni niz godina bez opravdana razloga pladati godišnje 448 K 24 fil. dapače ne bi trebala platiti niti filira. Ne samo glavni temelj; na kom se zabrana osniva nije na zakonu osnovan, nego su i svi razlozi skroz protivni postojećim zakonskima propisima. Temelj im je bio §. 19. š. z. Oni očito nisu poznavali razliku izmedju zaštitne i zabranbene šume. Zaštitne šume nabrojene su u §, 6. i 7. š. z. te u §24. prov. naredbe od 15/Vn. 1895 broj 35633 a zabranbene u §. 19. š. z. Zabranbena šuma postaje takovom nakon pravomoćnost/ 0 tom izdane odluke župan, upravnog odbora (§. 25. toč. 4 zak. od 5./II. 1886 o upr. odboru županija). Ovdje je šuma postala zabranbenom bez da je o tom pitan župan, uprav, odbor No ni ovaj ne može šumu proglasiti zabranbenom ako nepostoje preduvjeti za zabranu a ti jesu prema §. 19. š. z. zaštita osoba ili imetka protiv urvinam, odvalam kamenja, padanju stieoa, prodorom gora i t. d. Tih pogibelji niti je bilo niti može biti, pak sve da biobstojale one nebi mogle nanjeti štete vodovodu. Naprotiv pako iz ustanovab za zaštitne šume vidljivo je, da zaštitni okoliš u tu kategoriju šuma spada. Zaštitni okoliš „Košne vode* jeat na strminab i velikih visina, tlo ima za podlogu vapnenac dakle kras, a gornje naslage su lahko odplavljive pak se je bojati bujica i rivina, kada bi se šume čistom sječom sjekle. Osim toga sam okoliš sačinjava područje jednoga nuždnoga vrela, te kao takav takodjer spada pod zaštitne šume. Za tu vrst šuma nemože se propisati osobiti način gospodarenja po volji, nego jedino onaj način koji je u zakonu naznačen. U glavnom sastoji taj način u tomu, da se mora gospodariti po gosp. osnovi, koja sadržava takove ustanove, da se sječe na uske pruge ili preborno i da se čim prije opet, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 256 — izsječena površina naplodi. Prema šumar, nauci to nije ništa nego strogo potrajno gospodarenje po kom se iz šume samo toliko nosi koliko priraste, a ujedno se odneseno odmah pomladjuje. Zapane li taj užitak sumovlastniku, kao što u istinu zapasti i mora onda on u istinu nije prikraćen u dohodcima, nego je jedino natjeran da se drži reda radi samoga sebe. Kad se on nebi držao reda onda bi mu tlo iz šume sa bujicama otišlo, a njemu bi ostao goli kamen. Zakon dakle zaštiduje šumsko tlo radi samoga šumovlastnika, a on stoga po izriču im zakonskim ustanovama neima pravo tražiti nikako vu odšt etu. I u ovom slučaju ostao je kr. šum. erar u podpunom užitku svih dohodaka iz zaštitnoga okoliša pak stoga on neima prava na nikakovu odštetu Istina, da se u odluci veli, da će od sada u zaštitnom okolišu dobivati drva samo pravoužitaici iz gospidke obdine. Taj razlog ali ni nespada u ovu odluku. Kr šum. erar dužan je dati svojim pravoužitnikom pripadajudi im ogriev i gradju, a zaštitnom okolišu je svejedno da li se iz njega dobiveni materijal dade jednima ili drugima pravoužitnicima. Time pako, što je zabranjena paša blaga kao i skupljanje stelje i suharaka, nije takodjer nanesena šteta eraru, jer de se uslied toga tlo poboljšati, prirast stabalja de se dignuti i kroz t^ erar veću korist imati, nego što ju je do sada imao. Upravo razumni šumski gospodari namedu si sami takove stege radi spomenutog poboljšanja tla i radi podizanja mladika kojega inače marva obgriza i tare. Sve dakle propisane stege jesu one vrsti, koje se imadu upotrebiti za zaštitne šume, a nije propisana nijedna stega, »osobite vrsti« kakova je nuždna za zabranbene šume. Ovakova osobita vrst gospodarenja sastojala bi se n. pr. u tomu da se nesmije gojiti visje drvede od 3 metra da ga vjetar jako negiba i žiljem zemlju neobrušuje, ili da se moraju ostavljati panjevi 1 m, visoki ili još viši, da nemože kamenje niz |
| ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 257 — brdice se koturati ili n. pr. da se mora mjesto šume gojiti grmlje ili drač itd. Kada bi tak( va mjera propisana bila onda bi šamovlastnik bio na prihodu ošteden, jer nebi mogao gojiti drvede, koje mu se sa financijalnoga gledišta najbolje izpladuje. Kr. šum. eraru ali nije se smjela dopitati odšteta ni sa gledišta obdeg principa za odŠtedivanje, koje se rabi kod kr, sudova, a i kod polit, oblasti. Dokazali smo naime da kr, šum. erar na prihodu šume nije ošteden, a sada demo dokazati da on nije ošteden, ni glede upravnih troškova, poreza ni nameta. Dotični šumski predjel ostao je pod istim šumarom, a <$uva ga isti lugar koji čuva i susjedne dielove. Za to osoblje nema sada erar ništa više izdataka, nego ih je imao prije. Porez pako i namet neplada erar po površini kao maloposjednici nego poput vlastelinstva u bivšem provincijalu jednak o porezu i nametu najvedeg porezovnika dotične porezne obdine. Eraru je pako ostalo još uviek toliko šumske površine da mu se porez i namet po istom ključu odmjeruje kao i do sada. Erar dakle netrpi štetu, pak mu ju ni jedan sud nebi bio dopitao. Pošto obd. Gospid nije smjela presudjena biti na platež ;gore spomenute odštete, u iznosa od godišnjih 448 K 24 f. to je ta obdina jer je faktično odštetu plaćala počam od god. 1895. oštedena do konca g. 1908. uračunav e^/o kamate na kamate za 9986 K 79 fil. Obdina Gospid ali mora i nadalje pladati tu svotu na neizvjestno vrieme, pa ako pretpostavimo, da de vodovod trajati barem 50 godina, to de oua štetovati kroz to vrieme 121.234 krune. Ali takav vodovod traje i po 100 godina, a onda šteta po obd. Gospid iznaša 2,527.177 kruna. S obzira dakle, što kr. šum. eraru po postojedim zakonima nije pripadala nikakova odšteta, kao i s obzira što odluku nije izdao županijski upravni odbor, nego nenadležna kr. iup. oblast, trebalo bi, da vrhovna zem. oblast tu odluku ukine, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1908 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 258 — da kr. šum. erar nepripadno mu upladenu svotu sa kamati ma povrati, a da upr. odbor po postojedim propisima onaj dio šume proglasi zaštitnom šumom, Gospid, 29. travnja 1908. B Kosović. Nješto iz novije prošlosti našega šumarstva. II. u savezu sa članko m, objelodanjenom u broju 5. o. 1. od godine 1906. priobsajemo u sliededem prievod, takodjer zanimivog a i poučnog vještačkog izvješća, što su ga u predmetu jur spomenute veleprodaje šuma u slavonskoj vojnoj krajini u svrhe t. ZV. investicionalne zaklade, pod 2. rujna 1869. godine, odnosnim svojim vladama, podnieli ugarsko hrvatski zastupnici p. n. gg.: Antun pl. Hideghethy, Josip pl. Paszthorj, Aleksander pl. Vertesy i Adolfo Divald. Isto glasi: »Pozvani po ugarsko-hrvatskoj vladi, da svestrano proučimo sva ona pitanja, šio se odnose na naumljenu prodaju drva iz slavonskih krajiških šuma, mi podpisani podvrgli smo ee toj zadadi, temeljem na dne 20. kolovoza predanog nam zapisnika, ob na dne 20. kolovoza t. g. povedenim u tom pogledu vječanjima mješovitoga povjerenstva, kao i po gosp. pukovniku Konigu kratkim putem danim nam razjašnjenima, a i pomodju inih autentičnih podataka, pak nam je sada čast, naše obrazloženo izvješće i mnienje u shededem podastrieti: U sjednici obdržavanoj na dne 10. kolovoza t g. označila je Njegova Preuzvišenost g. podmaršal barun RoBsbacher, kao razlog saziva odnosnoga povjerenstva, mnogostrane prigovore, koji su protiva naumljene prodaje drva podignuti takodjer i od strane ugarskoga sabora i ugarskoga ministarstva; smatramo 8 toga dužnošdu, izvore tih prigovora označiti i razlogom, da je u zemljama ugarske krune za taj posao tako živo zanimanje probudjeno, ter mu i toli svestrani izražaj dan. |