DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 311 — konačnog ustanovljenja unutarnje razdiobe šume mogle upotriebiti kao med je odjela. Mnijemo pako još shodaim nadodati, dade se u vise prigoda (nu ne uvjek) bez obzira na oto, hode li pojedina kosa i dr, služiti kao medja odjela, morati istu ma djelomice samo snimiti (izmjeriti po njoj idudi put, vrh i t d.), pa bilo i samo busolom, te tu izmjeru nadovezati na izujeru medja ili gospodarstvenog podjelenja. Postavljene točke na izmjerenoj kosi (ili putu, i t. d.) poslužiti d´ nam za nadovezanje izmjere onih medja izludenih odsjeka (sastojina), koje se ne bi mogli moguće shodno priključiti na koju todku izmjere gospodarstvenog podjelenja šume ili vanjske (posjedovne) međje. Bududi se pako izlučbe sascojina i onako ne izmjeruju pretočno, to nije podesno, da se ta mjera medja odsjeka nadovezuju 1 i h na točke izmjere medja izlučbe sastojina. Ad točku 2. M ed j e izlučenih odsjeka (sastojina); O tom slijediti de posebni naslov. Ad točku 3. Vode, šeste i pute vi; pripomenuti nam je savezno a ustanovama §. 7. toč. 7. (strana 24. našeg uredjajnog naputka), da de biti nuždno snimiti topogledno i mnoge objekte, što no ih je katastralno izmjera u nacrte unjela, jer su se ti tekom vremena smjerom i širinom znatno promjenili, odnosno što je glavno, mi demo čestokrat nailaziti na fixne točke po putevih i dr., koje de nam služiti bud za nadovezanje izmjere tamo se nalazećih odsjeka (izlučiti se imajudih), budu svrhu izmjere crta gospodarstvenog podijeljenja, enklava i dr. Ne pričinja nam se shodnim, od zgode do zgode, opredjeliti pojedinu takovu izhodnu točku samo mjerenjem duljine lancem, upotrijebiv za oto fixne točke dvojbene caravi (razna križanja i dr.), i što u ostalom razmjerno izi-ikuje i puno vile vremena, a pruža ipak samo netočne rezultate. Ad točku 4. Obtočena tudja zemljišta (enklave), kao i vlastita zemljišta, koja su namjenjena drugoj vrsti gojitbe ili porabe. * |