DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 8. i 9. u ZAGREBU, I. rujna 1908. God. XXXII. Pretplata za neolanove K 12. na godinu. — članovi ^umar. družtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pođupirajude K 20. - Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — „Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu i pretplatu ua list prima predsjedničtvo družtva. Dvrstbina za oglase: zal stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.;za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust O uredjenju šuma i sastavku šumsko gospodarskih osnova. (Nastavak X.) 0 gospodarstvenom ili unutarnjem pođjelenju šuma. Pod gornjim naslovom je k naslovu našeg uredjajnog naputka sadržaj: K §. 2. a) Gospodarstvene jedinice, b) sjekoredi, c) odjeli (okružja). K §§. 4. i 6. objelodanio p. n. g. profesor na kr. šum. akademiji u Zagrebu Ivan Partaš u broju 2. Šum. lista od g. 1904. (strana 53—64) poseban članak. Zadnja alineja navedenog članka se zaključuje: »a upravo shodno provedenom unutarnjem podielenju šuma posveduje se kod uredjivanja šuma osobita pomnja, pače mnogi drže ovo, a ne opredjelivanje godišnjeg etata najvažnijim poslom oko uređjenja šuma". Poimajući težinu tih riječi i mi demo se u toku naše razprave na to obazrijeti i to sada više s tehničke strane, da makar samo i zrače više k razjašnjenju stvari pridonesemo. Ovdje čemo razlikovati; 1. Šume u ravnicah; 2. Šume u brdskih predjelih; te S. Šume u gorovitih predjehh ili planinske šume. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 294 — 1. Sume u ravnicah. U ravnici rijedko kada de nam dostati, za podijelenje šumskili predjela (gosp. jedinica) u sjekorede i odjele, naravne ili umjetne ved od prije moguće postojede medje, doli kod manjih kompleksa. Skoro uvjek demo se dakle morati poslužiti ili djelomice ili i sasma umjetnim prosjecima. Kao najprikladnije naravne ili umjetne ved postojede medje, upotrijebiti demo cestu, željezničku prugu, rijeku, izraziti potok, t. ZV. planski put, koji ima služiti javnosti, pa je kao javno dobro u katastru proveden, te privatno sgodno osnovani put. Konačno bi se mgl i upotrijebiti, već mogude od prije postojedi prosjeci, koji su bili projektirani radi lova, bolje orientacije. požara, izvoza ili u obde u šum, gospodarstvene svrhe. Nu ne demo nikada, a da tobože prištedimo, upotrijebiti kakav neznatan dio ved postojedih razdjelbenih linija, ako nam ne bi isti konvenirao cjelokupnoj mreži gospodarstvenog podjelenja, niti demo za volju te neznatne prištednje osnovati nezgrapnu mrežu gosp. ili unutarnjeg podjelenja šume, jer ovo ima skoro uvjek biti trajne vrijednosti. Ne moramo ipak vazda težiti za tim, da nam prosjeci u jednoj gospodarstvenoj jedinici (ili suvislim šumskim predjelima) imadu medjusobni priključak. Primjerice može koju vedu šum. površinu (2.000—3.000 jutara) presjecati potok sa širinom n. pr. od 6—10«, i podjeliti tu površinu u dva djela sa raznim imenima. Tu nam je posve slobodno opredjeliti zasebno za svaki taj šumski dio mrežu gospodarstvenog podjelenja, koja bi nek bila — što se tiče površine odjela — suglasna, dočim inače ne treba biti jedinstvena, jer to ne bi mogude bilo, i u mnogih slucajevih n. pr. svrsi shodno obzirom na izvoz i t. d. Tako bi n. pr. mogao u jednom djelu kao osnovka gospodarstvenog podjelenja služiti ved od prije izvedeni prosjek (kojega bi samo trebalo sredinu izkolčiti i obilježiti), dočim bi kod drugog djela, služio osnovkom i prosjek, koji ide shodno uzduž šume a predstavlja medju dvaju šumoposjednika i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 295 — U ravnicah bi moralo služiti kao pravilo, da prosjeci budu izvedeni pod _. od 90", pa da kod osnivanja mreže prosjeka pazimo, da pojedini prosjeci služe odmah i kao izvozni put i da kao takovi po mogućnosti svi imaju priključak na mjestna prometila (puteve, ceste, k brodu, željeznici, k selu i t. d.). U podvodnim predjelima dobro je uz prosjek (putem nivelacije) provesti odmah i odvodne jarke, jer tima odvodnjivamo šumu i uzdržimo bolji put. Može se dogoditi, da dodjemo u položaj, da kombiniramo naravnu medju odjela sa umjetnim prosjekom, gdje primjerice potok prelazi u jednom smjeru granicu našeg objekta tako shodno, da na shodnu točku potoka do periferije šume nadovežemo umjetni prosjek. Nije pako nikako shodno napustiti potok kao naravnu medju odjela, osobito ako se potok vijuga, a mi bismo ga mogli shodno primjeniti našoj mreži prosjeka, pa moguće projektirati prosjek, koji bi u mnogih točkah taj potok prosjecao ili išao tik uz potok, pa u potok i t. d. Izkolčivanje takovog prosjeka je nespretno, a osim toga je takav nacrt neizgledan, pa otežčava i računanje površina. Samo u slučaju regulacije potoka imalo bi se ovo izvadjati. Nastupe često razni slučajevi i komplikacije, pa za oto valja biti oprezan kod osnivanja mreže prosjeka, pa kod toga misliti i na budući način šumskog gospodarstva, u na izgledu stojeće gradnje prometila i t. d. Prije svega moramo imati šumsku periferiju na nacrtu prikazanu, Ovu imademo ili »a«) u katastralnih mapa, samo si ju za veće površine moramo smanjiti na koji god od poznatih načina (bilo pantografom uz odnosno šestilo. Reduktions zirkel ili ordinatama) na mjerilo 1" = 80°, 1" = 100", 1" = 120», da ju imamo predočenu u jednom komadu ili „b*) imamo, da provedemo ponajprije gospodarstveno podieljenje, da na mrežu prosjeka umjerimo onda šumski obod. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 296 — Ad „a") Mi si najprije sastavimo na pause-papiru mrežu prosjeka prema mjerilu nacrta, sa dva-tri razna oblika odjela, pa se kod toga po mogućnosti držimo pravila, da se širina prema duljini odjela snaša kao 1:2, ili 2:3; te da površine odjela budu iznašale okrugle brojke jutara. Dakako, da se to svagda postidi dalo ne bude, osim ako bi se duljine i širine prosjeka izbacivale na desetinke hvati. Mi znamo, da se sredina prosjeka itnide smatrati medjom odjela, te prema tomu se polovice cjelokupne širine prosjeka sa površinom, pribijaju odjelu kojega opasavaju kao neplodno tlo. Tim povodom idu njeki strugari i za tim, da bi se u okruglom broju jutara imala izraziti površina odjela bez površine prosjeka. Pošto su ali i tako samo djelomice pravilni odjeli (pače tvorine) u šumi zastupani, nije to baš neobhodno nuždno, nu nije niti neodobrivo. Svaki prosjek valjalo bi iztjerati do ruba šume, makar nam se budu uz obod šume poredali i krnj odjeli sa površinama, koji će daleko zaostati za površinom pravilnog odjela, a oblikom mogude i više sličiti trokutu no pačetvorini, jer to ima svojih prednosti gledom na fixnost točaka, te mapiranje oboda. Ovako na pause-papiru osnovane mreže prosjeka tako dugo pomicavamo i primjenjujemo šumskom obodu, na kom su prometila, kao što i moguće ved postojede naravne ili umjetne medje odjela iztaknuta, dok nam ista svim zahtjevima odgovara. Tada ju konačno u nacrt urišemo i u naravi izkolčimo. Ad »b«) Postupamo na isti način kao što smo naveli kod a), nu ne posvedujemo osobiti mar točnosti periferije, koju niti smanjivati ne trebama, ved ju samo rad priključka na vanjska prometila točno sa naravju prispodobimo po katastralnih nacrtah. Ne može se udesiti gospodarstveno razdijelenje ni tako, da se baš svaki put priključi na prosjek, pak de se u slučaju nužde doskočiti tom nedostatku time, da se uz šumsku periferiju izvede komadid puta, koji de spajati prosjek sa vanjskim putem, dočim de nam samo nekada, t. j . redje pođi de za rukom. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 297 — da demo moći spretno vanjski put prilagoditi našoj gospodarstvenoj razdiobi. U ostalom nije niti po čuvarsku službu podesno osnivanje preznatnog broja priključaka ove vrsti, — kada će se i onako izvoz preko sume skrenuti i usredotočiti na jedan do dva glavna prosjeka. Smjer prvog glavnog prosjeka, koji će služiti za osnovku gospodarstvene mreže nije moguće precizno ustanoviti bez točno g mapiranja obcda i računanja, pa demo si za isti opredjeliti smjer, u smislu mreže razdijelenja, putem busole, uvaživ lokalnu leklinaciju magnetičke igle naprama astronomskom meridianu ; te opredjeliti najprije taj mag. azimut na katastralnoj mapi, a tad ga prenjeti u narav. Možemo se ovdje još bolje poslužiti, da prodiremo izkolČivaajem prosjeka u sami u produljenju nama pogodnog, u mapi i naravi opredjelenog pravca, izvan šume (smjer od naše izlazne točke prosjeka spram kojeg tornja od crkve, sgrade itd.) Nakon toga, što smo na ovaj koj način opredjelili smjer prosjeka u duljini od kojih 250—5000 (do koje duljine još u obde možemo valjano šiljak od motke razabrati), nastavljamo sa daljnim pikiranjem prosjeka u širini, koja nam je nuždna za jasni vidik signala. Nastavljamo sada izkolčivanjem prosjeka tako, dok bacimo visuru na predjašnju točku, pa dalekogled preložimo, da dobijemo slijededu toČku (sukzessives Einvisieren),* Primjeri: Iznjeti demo sada po likovima A do G (Vidi 57 sLriinu Š. 1. za 0 g.) njeke slučajeve i opisati ih.** Kada je obod niipiran mogu nastupiti slijededi slučajevi: * Naravno da teodolit mora biti udešen tako, da se dilekogleđ daje prelagati te dl je teodolit prost od kolimaoioue pogriješke. Ako teodolit ipak nije tako (šw obično biva) udešen sa dalekogleđom za prelaganje, tad moramo dalekogled dva krat prevrnuti i okrenuti oko oai alhidade IHlijed čega se pojavi četverostruka kolimaeioiia pogriješka, te prava točka leži upravo u sredini izmedju dohljenih tih dviju točaka ** To nije u naravi učiDJeno prema liku B u odjelu 20. jei to tamo niau prilike uvjetovale, nu pošto neiiua potrebe, da se za oto posebni lik ođtisne učinili smo to za ilustraciju ovdje. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-298 — a) da prosjek ima izhodište u kojoj točci ugla poligona; [3) u kojoj točki stranice oboda; v) da prosjek imade izađi bud na točku ugla poligona ili| točku stranice oboda; i 8) da prosjek počme u točci ugla poligona a imade izaći u jednu toČku od stranice poligona i obratno. Držimo dostatnim, da se prosjek izvadja samo sa jedne strane, pa bila periferija i teodolitno — poligonometridki snimljena, a nacrt sastavljen temeljem izračunatih pravokutnih koordinata (a osobito kod prosjeka vede duljine), jer je posve iz ključena mogudnost, da bi se sa jedne i s druge strane započeta traga prosjeka sukobila u jednoj točci gdje oko sredine šume. Uz to što nije baš nigdje takva sila, a ne bi bila niti prištednja na vremenu, a ni praktično, da se sa prosjecanjem jednog prosjeka dvojica zaposle, svakako je shođnije izpravljauje trage prosjeka, koji je iz jedne točke polazeć ravno izkolčen, a samo eventualno nije izašao točno na točku opredjelenja, nego da upravljamo prosjek, čija je traga oko sredine slomljena.* Desi se više puta, da se je morao, gdje u kojem šum. komplexu, prije uredjeuja šuma, prosjedi na novo koji izvozni put, odnosno postojedi proširiti, pa se je to činilo sa mnogo izprekidanih crta i lomova, akoprem to nisu terenske prilike uvjetovale niti zahtjevale, te što no riječ mogao se načiniti put jednak ko iz poške. U ovakovih okolaosti bi se dapače imali i javni putevi po šumi izravnavati iliti prelagati, te i u tom načiniti korak napred. Ovim postupkom se privede znatna površina, koja je dosele neplodna bila šumskoj kulturi, a jer put nije izprekidan, to je kradi i za izvoz podešniji i bržji, a uslijed toga i jeftiniji, a dade se i bolje u reda podržavati, a uslijed dobljene plodne površine i proširiti * Ako pomislimo, da se u to;n pogledu neko nesuglasje ukazuje i kod najpomnije izvedbe izmjena tunela, makar je to u cm, izraženo, to se je kod naše izmjere svakako bojati večeg al nepotrebnog nesuglasja. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 299 — Smatramo stoga opravdanim, da se gdje to god terenske prilike uvjetuju, po svoj mogućnosti, ovi grboliki putevi svaki za sebe ponajprije na čim manje lomova svedu, eventualno i u jedan pravac, a onda tek gospodarstvenu mrežu kombinirati. Ovdje ćemo navesti način izravnanja grbolikih puteva na matematskoj podlozi, prem se ista i pomoćju busole, nu sa manj e točnosti, kod kraći h pruga izvesti dade, jer bi uporaba busole, gdje bi se prosjecao dulji m e d j a š n i prosjek, mogla izazvati negodovanje sa strane medjaša (šumoposjednika), kada bi se dvostruka traga morala presjecati u vrijednih sastojinah i ne uzev u obzir troškove. Primjere koje ćemo sada navesti vrijede obćenito, koli za sume u ravnici toli za one ležeće u brdskih predjelih. Primjer I. Mogu nastupiti slijedeći slučajevi: 1. da imademo od točke 26—30 (Vidi lik F) prema liku F izkolčiti ravan pravac, koji će služiti kao medja; 2. da imademo u istom smjeru izkolčiti prosjek, koji će ujedno moći služiti kao put, pa tako napustiti točke 27, 28 i 29 3. Točke 26 i 30 moraju nam biti fixirane t. j . zadate sa svojim koordinatama. Mi u nazočnom slučaju imademo koordinate proračUnane, nu, ako bi došli u priliku, da bisme imali izvesti od točke na točku u šumi pravac, a da nam iste fixirane nisu, to ćemo morati bilo kroz rijedku šumu, bilo po moguće obstojećem kakvom putu ponajprije izkolčiti od toČke na točku poligon, teodolitno ga izmjeriti i temeljem proračunanih pravokutnih koordinata sačiniti nacrt, kao što je to već učinjeno ovdje, .a onda istom računskim putem opredjeliti smjer na novo se izvest imajućoj tragi prosjeka — T (iztočkana linija u liku B.) Moglo bi se doduše to učiniti putem i opredjelenja magnetičkog azimuta trage, alhidadnim transporterom, ili tetivnim načinom, nu bezdvojbeno su to manje točni načini, ako se jos uvaži kratkoća stranice i mali kut. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 300 — Da uzmognemo izkolčiti pravac od točke 26—30 mora nam biti poznat 27—26 — 30 (»w«), što ga čini stranica 26—27 (»Si*) sa tragom na novo se izvesti imajućeg prosjeka 26—30 (»T«). Opredjeliti ^ »w« možemo tada, kada nam bude poznat kut (»s») što ga u ovom slučaju čini »T« sa osju ordinata {y) Kut »s» izračunamo iz koordinata točke 30.(5) (Lik F). X 30 T/ / ´L y. j/^ ´i c/ c/^. Xft 7´ / /"/ i/ X 3,a Prema na strani 30. Sum. lista od o. g. iznašaju te koordinate : ž/5 = + 140-89"; X, = + UQb8°; 166-68 Slijedi, da je tang »s« = ^ .^^^^ odnosno log tang »s« = log 166-58 — log 140-89, ako uvrstimo vrijednosti, t. j . log 166-58 = 2-22 1623; a — log 140-89 = 2-14 8880; to je log tang »č« = 0-072743; a tang »s« = 49" 46´ 34" |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 11 <-- 11 --> PDF |
301 Osim ´po kotangensu možemo < »s« na isti način proraŽunati i pomoćju naznačenih koordinata putem sinusa i kosinusa, nu tad nam mora biti poznata i daljina T, jer je *5 —jT = Sin »L«; a Vi -7p-= C08 Duljinu »T« izračunamo smatrav istu za hipotenuzu, a koordinate x^ i y^ katetama, po Pitagorovom poučku. Time će mo si kontrolirati pomodja tang. izračunan ^ »s«, a podjedno izpravnost naše poligonalne izmjere prispodobiv »T« ovako pro- računan sa duljinom u naravi*. Dakle: T" = xl + ^ ^ ^^ I ajf + «/5, odnosno logaritniČkim putem : xl = 2 log «5 (166-58) = 2-22 162 3 X 2 = 4-44 2246 «/| = 2 log ?/5 (140 89) = 2-U. 8880 X 2 = 4-29 7760 slijedi, da je: xl == 27.748-91°; yl = 19-849-99°; pa prema tomu da je T2 = icf + 3/2 = 47.598-598 ^O«; log T´ = log 47.598-90° , 47.598-90 log T = log 2 47.598-90 4-677598 log 2 = ^ 2-338799 T = 318-17°** Sada možemo pređi na izračunavanje ^ s putem sinusa i cosinusa. * Ovako se (gdje neima zaprijeka) po instrukciji za katastralne izmjere obavlja kontrola. *´ Ovdje smo rabili logaritmičke tablice od S. Stftmpfera na G znamenka. Logaritmičkim putem se dodje prije do rezultata nego obižnom množitbom. Kada izkolčimo »T« u naravi duljina trage mora iznašati u slučaju valjane izmjere 218-17°. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 12 <-- 12 --> PDF |
302 — *5 „ sin L = -yr , ^ COS S=^ log sin L = log % — log T; log C08 L = log IJr, — log T, Ako uvrstimo u gornje obličke vrijednosti dobijemo, da je: ´ log sin L = 2-221623 — 2-338799 = 9-882824 — 10; a sin E ^ 49" 46´ 34´ log C08 L = 2-148880 — 3-338799 = 9-882824 — 10; a C08 3 = 49° 46´ 34" dakle je raču\i L izpravan. Bududi je a, = 35° 21´ 15 a ^ L = 49° 46´ 34" odnosno -^ a, + )::_ L = 85° 07´ 48", a os abcisa sa osju ordinata čini od 90" t. j . .^ »co« = 90° — 85° 07´ 48" co = 4° 52´ 13" Sada kad nam je poznat < " postavimo se teodolitom na točku 26 i bacimo visuru na točku 27. Odčitanjima nonijusa pribrojimo w, dalekogled okrećemo oko osi alihdade od Ijeva na desno, tako da nam Sj ostaje kao Ijevi krak, dok nam nouiji ne pokažu odnosni broj °, ´ i " U tom smjeru sada odpočnemo izkolČivanjem prosjeka. Primjer II. 1. Imamo izkolčiti prosjek od točke 4 na točku C. f. *. (Vidi lik A—F). 2. Imamo izkolčiti prosjek od točke 3. a na točki C. f oc. (Vidi lik A F.) 3. a. je u sredini stranice 3—4 (§. 13). Ad. 1. Da traga tog prosjeka izvesti uzmognemo mora nam biti poznat ^ w t. j . kut, što ga čini stranica s^^ (4—6)´ sa tragom T. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 303 — ´ Ako nam je taj kut poznat dalje postupamo kako razložismo pod konac kod I. primjera. Kut w opredjelimo slično kao u primjeru I nu malo drugačije. ^-= + 315-170 XT ^ — 4-35° y^^= + 73-46° xu= — 229-50" «/7 -yu= -H 241-71° Xu — x^ = — 229-16° odnosno kraće: odnosno krade y = Ulir X = 225-15° Valja najprije opredjeliti -/j. y 241-Tl´ tang -^ = ~ = 225^5^´ ^^S **°g "" = 1«^ ^ — log x, = 2-38330 — 2-36248 = 0-03082. fi 4no ´ 53" ; 0) = -, + (180 — -^47° 1 y.,,); ai5 = 171° 02´ 30 ´;* « = 47° 1´ 62" -f- (180 — 171° 02´ 30") = = 55° 59´ 22". za kontrolu računa bi služili obličci: sin -fl = Y ; cos 7) = ^ ; T = j x^ -f / = 330-33°. Ad 2. Ovdje postupamo na isti način kao kod 1. samo nam još ovdje valja [)ouajprije izračunati koordinate točke 3. a. a onda imademo opredjeliti umjesto "C ^ kut v, te u liku B (^itrana 57. Š. 1. g. 1908.) sa t>čkica!i)a ´´ ^ ozuačan <, toi. Da ne opetujemo opet isti postupak, to donašamo po poznatih pravilih već izračunata data. »a;« = 248-31°; ^y^ = 231-01°; «V« = 47° 04´ 2", »oji« = =: 71° 51´ 47". Na isti način bi postupali, da želimo početi izkolčivati , rosjek od točke C. f. z; sa dvije strane itd. Primjer III. Kontrola izvedenja prosjeka, Dobro je kontrolirati izpravnost izvedenja prosjeka pri rube šume. * Ovdje se rabili azimut izračunati na temeljn unutarnjih kuteva poligona( Vidi stranu 25. Šum. lista, od g 1908). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 304 - Osobito je to onda nuždno, ako imademo temeljem dviju izlaznih točaka prosjeka, koje dolaze na obod šume, mapirati taj obod. Primjerice po liku G. ´ »D« predstavlja medjni prosjek. D ^D´ 3 f, H P = 200°, Pi = 300°, P2 = 150o. Ako su prosjeci Pj Pi i P2 dobro izvedeni, tad po Pitagorovom poučku mora biti: z)2 = (Pi — r,? + p´ /j2 = 1502 _|_ 200^ , D = 250°. Ako u naravi duljina izravno i točno mjerena od točke 2—5 i obratno ne iznaša 250°, to se ima ta razlika ved prema veličini pripisati uplivu stanovitih grubih neminovnih i inih pogriješaka, Vise puta ali ne demo moči radi izbočitosti medja (ne mora »D« uvjek predstavljati medjni ravni prosjek) ili s inih zaprijeka izravno mjeriti od točke 2 — 4 i obratno. To će mo si morati oba prosjeka Pj i Pg u shodaoj ali jednako j duljini produljiti u susjednu kulturu medjaša (ako nije šuma ili kultura za oštetiti, pak nam raedjaš to niti ne dozvoli) te mjeriti duljinu D^ od tačke 2—4´ i obratno označiv točke 2´ i 4´ samo motkami za vrijeme mjerenja te duljine. Ako su prosjeci valjano izvedeni, tad je D = -Di= 250°, ako je izmjera pogriješna tad je Dj ^ od D.* * u nizu sjekoreda zna biti redovno znatan broj odjela koji ne dolaze d" ruba šume, pa se izmjera i izkolčivanje pioajeka kod ovakovih odjela (koji su par" vilne forme) kontroliraju, a i kontrolirati moraju svaki odjel napose, jer se na iste drugi naslanjaju. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 305 — 2. Gospodarstveno ili unutarnje podjelenje u br dskih šuma Ovo bi se imalo u pravilu prilagoditi konfiguraciji terena, te prema tomu moramo u tom slučaju uzeti sto veći obzir na oblike tla. Podjelbene crte imaju biti po svoj mogudnosti tako odabrane, da mogu služiti svojim položajem i smjerom svojevremeno za osnivanje izvoznih puteva, ako već takove same crte podielenja ne predstavljaju No nije neobhodno nuždan svigdje medjusodni priključak t. j . da recimo iz puta, koji predstavlja medju sjekoreda moraju iz Iste točke te medje polaziti dvije crte služeće kao medje odjela. Da si postavimo takav zahtjev znali bi propustiti puno važnije momente u pogledu sustavnog razdieljenja. Akoprem bi se imalo samo iznimno i to uslijed,pomanjkanja dovoljno shodnih naravnih medja (da ne dobijemo prevelike pojedine odjele), doskočiti toj okolnosti djelomičnim osnivanjem umjetnih prosjeka bez obzira na konfiguraciju terena, to su ipak i uvaženi stručari znali ovakove prosjeke izvadjati na daljine od par kilometara. Akoprem to ne zagovaramo, iztaknuti nam je, da dolazi ipak do slučajeva, da se imade urediti šuma brdskog položaja, koju nikako ne možemo ni malo shodno gospodarstveno podjeliti pomodju naravnih medja, koje se kroz taj objekt pružaju. Ovdje de mo se djelomično, a i sasma baciti na umjetne prosjeke, makar isti prolazili i preko grebena i jaraka.— Za volju jedne prikladne medje, ne mažemo bo zabaciti cjelokupno spretno podijelenje, Osim naravnih medja, navedenih za ravnice, rabimo ovdje najviše kose i kosice. Po ovakovih kosah (grebenih) ili po strani, protežu se šumski putevi, koje si je izokolno žiteljstvo svojedobno prema padu tako osnovalo, da bi se po gdje koji put uz neznatno preloženje — mogao kao podloga i za izgradnju upotrebiti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 306 — Kad osnivamo mrežu prosjeka u brdskom terenu razumije se samo sobom, da nam ne smije biti glavnim ciljem postidi odjele jednake veličine (koje ni u ravnici postidi ne možemo.) — nu svakako ako je mogude ne smijemo ni tu okolnost s vida pustiti. Dužnost je taxatora, da nastoji, nu i uz svu muku i trud nije uvjek mogude, da se (bez uporabe umjetnih prosjeka), odjelima poda pravilan ili nješto bar pravilniji oblik, i da se izbjegne preoštrim kutevima, jer se desi, da moramo unatoč malo nepravilnijeg oblika odjela, pridržati u gospodarstvenoj razdiobi inače prikladnu i na zgodnom mjestu ležedu kosu, koja se još k tonu mogude i po i dosta šiljatim kutem, barem u prvom lomu, od druge crte gosp, udjelenja razdvaja. Svakako de ali taxator znati opravditi uvrstbu takve crte u mrežu gosp. razdjelenja. Da ,si možemo plastički predstaviti konfiguraciju terena, to moramo imati isti predočen i uz visinske slojeve (isohipse) sa brdnim crtkama, po kojima tad zaključujemo i na uzpnne tla, koje prikazuju i vojničke karte. Originalan snimak, koji je izveden po c. i kr. vojnozemljopisnom zavodu u Beču, koji stoji pod upravom c. i kr. stožernog stopa, sačinjen je u mjerilu 1; 26.000, pa nam kopija istovjetnog snimka i u naše svrhe dobro poslužuje. Fotografičke platin-kopije, u gornjem mjerila, na zahtjev sgotavljane, dolaze po komadu na 12 K, a mogu se dobiti nakon naručbe za 2—3 tjedna. Naručbe preuzima komisiona naklada c. i k. vojno-zemljopisnog instituta; E. Lechner (Vilh. Miiller), c. i kr. dvorska sveučilištna knjižara, Beč, I. Graben 31.* Čini nam se, da javne oblasti dobivaju kod naručba upravljenih izravno na vojno-geografski institut u Beču, te karte uz pol cjene. * Mnijemo, da preuzima te naručbe (za specia´ne karte 1: 75.000 znamo, da se izravno i kasirane dobivaju) i knjižara Dragutina Gryll, Budimpešta, Dorotejeva ulica. Nadzornićtva kr. kat. izmjera dobivaju godimice izvještaj o poslovanju vojno, geografskog instituta, koji podjeđno izdaje za obdu porabu t zv. ,Preisverzeichni s s", gdje se cjene, zone, kolone dotičnog mjesta i ino potrebno glede narućbe može crpsti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 307 — Potanje opisivati te karte bilo bi ovdje »uvišno, već nam je samo iztaknuti, da 1 cm- na karti predstavlja 250 m ili 333"3 (koraka) u naravi, računajud pri tom vojnički korak sa 75 om., odnosno 4 cm, u karti predstavlja u naravi 1 km. Cim nam stignu naručene karte, ubojadišemo u nje naš posjed polag kataslralnih mapa, koje su sačinjene u mjerilu 1:2880 (1" = 40"). Naravno, da se tudje enklave ne bojadišu, ved ostanu poput ostalog djela karte neobojadisaae. Bududi u tih karta šuma od šume nije odjelena, ako ih ne deli kakva znatnija naravnu medja (put, potok i t. d.) ved su samo sve šumske periferije, za razliku od drugih kultura deblji m crtama omedjene, to demo ovakove šumske medje modi urisati u kartu tako, da iz katastralnih mapa pantagrafiramo naš posjed u mjerilu 1:25.000 pa ovako dobljene medje po nacrtu, putem paus-papira, prenesemo uz pomod fixnih točaka na mapi i karti u karte. Ovaj postupak prouzročuje znatan posao, osobito ondje, gdje imade mnogo malih po cjeloj poreznoj obdini razštrkanih šrmskih čestica. Zelena boja jest ugodna za oko i Ijepo se iznaša na karti, nu izpod nje se slabije vide slojnice i štrafaža, pa se vrlo težko i kopira sa nje a pauspapirom. Smjesa »Sepia romisch« sa njesto »gummigutija« daje povoljnu boju za bojadisanje karte. Konačno nam je dodati, da duljina, koju predstavlja katastralni nacrt od 28*8 m., predstavlja u vojničkoj karti (1 : 25.000) duljinu od 250 m iliti da se duljine u katastralnoj mapi i vojničkoj karti snašaju kao 1:8´68*. * Osim navedene vojničke karte u mjerilu 1 :25.000 imade još karta u Austrougarskoj u mjerilima : 1 : 6.250, 1 : 7.500, 1 ; 12.500, 1: 50.000, 1 : 75.000´ 1 : 80.000. 1 : 100.000, 1:126,000, 1:200.000, 1: 300.000 i 1: 750.000. Kartu 1:200 000 nazivaju generalnom (stara je bila u mjerilu 1:300.000). Kartu 1:75.000 nazivaju spec´alnom, gdje 14 m predstavlja 1000^ (x^= korak). Kartu 1: 750.000 nazivaju preglednom kartom od srednje Europe. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 308 — I @vdje si načioimo u mjerilu 1; 25 000 mrežu prosjeka na pause-papiru, u 2—3 razmjera duljine napram širine, pak postupamo kako smo to napomenuli kod gospodarstvenog podijelenja u ravnieah, ali s tom razlikom, da de nam ovdje taj postupak poslužiti samo u toliko, da ne bi eventuelno zabora-, vili u naravi izmjeriti, koju povoljnu kosu, a uslijed toga bi dobili odjele sa znatno različitim površinama, a bez potrebe. Ovom sgodom, kako već jur naprijed spomenusmo, rabimo sjekoredne linije kao osnovke mreže gospodarstvenog podjelenja. Kada smo si na karti označili sve potrebne kose, puteve i t. d.; podjemo sa kartam na lice mjesta, te si možda samo i korakom, u naravi nadjene objekte obidjemo. Nakon sto smo to obilaženje obavili, stvorili smo si sud u koliko i uz koju preinaku možemo osnovano gospodarstveno podjelenje provesti. Osim izrazitih potoka i puteva držimo veoma shodnu uporabu kosa, te osnivanje prosjeka po grebenih takovih kosa Ako i je pojedina kosa pod konac nješto strmija, te bi se ovdje ili moguće u kom kratkom djelu, gdje oko sredine kose ne bi dao put upotrijebiti, to se lahko ovaj mali dio putem uz stranu obidje, nu podan je gospodarstvenoj crti takav smjer da de se rek bi u cjelosti u slučaju potrebe ipak modi na njoj sagraditi put. Nu kao što svaka kosa ne de baš upravo modi a i trebati služiti kao izvozni put, to je po izmjeru pogodnije, ako 86 osnivaju crte gospodarstvenog razdjelenja sa što manje lomova, pak da te crte idu grebenom kose. Ovo potonje imade još i tu prednost, da su putevi suši, jer se voda sa obje strane izcjedjuje, a osim toga je to povoljno 1 za čuvanje šuma, jer lugar lahko uoči štetjčinca. Dobro je to konačno s razloga navedenih u spomenutom članku p. n. g. Partasa*, i glede expozicije tla za osnovanje fixnih točaka za izlučbu sastojina. strana 60 ali. zadnja. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 309 — Naravno je, da se sve točke gospodarstvenog razdijelenja (t. ZV. Durchlauferi) imaju u naravi obilježiti i stalnimi znaci jer inaže neimaju trajne vrijednosti. O trošku tog obilježivanje je ved bilo govora kod poglavja 0 »mapiranju i reambuliranju«. Nije na odmet, da se i na medjah odjela nalazeća se stubla (aventualno postave i do 3 m, visoki stupovi) provide tablicama odjela, nu ta se uredba ne de moći svagdje, radi troška kao i usljed neobuzdanosti pastirčadi i žitelja u oštećivanju takvih oznaka — provadjati. Kada smo opredjelivali greben kosa (koji je obično zarašten šumom) to smo to činili tako, da smo ponajprije kušali iztjerati po grebenu kose prosjek u jednom pravcu, ako to nije išlo, tada smo prilagodjujud se grebenu kose prelomili pravac u kojoj toČki i dobili otvoren poligon sa 2— 3—4— točke. Da si predhodno o grebenu kose stvorimo pravu sliku, izkolčili smo si istu, a da ne moramo nepotrebno sjedi samo po prilici, i to pomodju nas i figuranta, koji smo predstavljali motke, pa smo si na taj način izkolčenu tragu zabilježili sa neznatnim zatesivanjem najbližjih stabala, a tek onda prešli smo na perfektno izkolčivanje pojedinih linija, a napokon i na izmjeru cjelokupne mreže gospodarstvenog podjelenja — ved kako prema naprijed iztaknutim mnijenjima. Sto se napokon tiče djela 3) t. j . o unutarnjem podjelenju planinskih šuma, to se ograničujemo na u našem uredjajnom naputku navedeno, pošto u praksi neimamo prilike uredjivati sume u takovih krajevih. Pripominjemo konačno, da se i bez ikakovih predhodnih izmjera može izvesti traga od povoljne na povoljnu točku, ako smjer te trage opredjelimo sa strojem po n 0 d i tako. da mjeradi stroj postavimo na izhodnu točku. , a na izlaznoj si dademo puštati, u dogovorono i stalno jedno doba, rakete. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 310 — Vrijeme mora biti zato ipak vedro. Bududi, da i onako imademo opredjeleui magnetski azimut trage, to ćemo biti u stanju ea neznatnim kretnjama dalekogleda oko osi, uočiti svjetlo raketa i tako smjer trage opredjeliti — i dalje izvadjanje iste nastaviti. To bila kao njeka »tehnička finta« ali je faktično i praktični način. No buduči, da če se u obće rijedko kada modi pred šumom, iz ruba iste, svjetlo na drugom kraju sume vidjeti, to bi morali na izhodnoj točci postaviti piramidu, to je ali skupocjeno. Osnovati demo si s toga radje točku u prikladnom produljenju trage, i to pomodju mag.azimuta, pa demo onda iz te točke motriti i uloviti svjetlo raketa na izlaznoj točci. Da tu pomodnu točku dovedemo posve u smjer trage, valjati de nam i na izhodnoj točci signalizirati svjetlom, nu tu de nam — ved pre na daljini (i terrainu), često dostajati ved i jača svjetiljka. Mnogo bi slueajeva bezuvjetno iziskivalo uzpostavu piramida, a napose tamo, gdje su izokolne kulture šume itd. Dali de se pako i na to taxator odlučiti, govoriti de konkretne prilike. Izmjera šume. K naslovu našeg uredjajnog naputka 3. Izmj era šume. a) Predmet izmjere. § 6.. Tri prve alineje, a donjekle, i ostale razpravismo u glavnom ved i pod dosele spomenutim raznim naslovima. Ad točka 1. Medje odjela. Ako valjana gospodarstvena razdioba do tada u šumi postajala nije, biti de shodno, da se izmjere sve one naravne crte (doline, kose i t. d.), koje bi se kod |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 311 — konačnog ustanovljenja unutarnje razdiobe šume mogle upotriebiti kao med je odjela. Mnijemo pako još shodaim nadodati, dade se u vise prigoda (nu ne uvjek) bez obzira na oto, hode li pojedina kosa i dr, služiti kao medja odjela, morati istu ma djelomice samo snimiti (izmjeriti po njoj idudi put, vrh i t d.), pa bilo i samo busolom, te tu izmjeru nadovezati na izujeru medja ili gospodarstvenog podjelenja. Postavljene točke na izmjerenoj kosi (ili putu, i t. d.) poslužiti d´ nam za nadovezanje izmjere onih medja izludenih odsjeka (sastojina), koje se ne bi mogli moguće shodno priključiti na koju todku izmjere gospodarstvenog podjelenja šume ili vanjske (posjedovne) međje. Bududi se pako izlučbe sascojina i onako ne izmjeruju pretočno, to nije podesno, da se ta mjera medja odsjeka nadovezuju 1 i h na točke izmjere medja izlučbe sastojina. Ad točku 2. M ed j e izlučenih odsjeka (sastojina); O tom slijediti de posebni naslov. Ad točku 3. Vode, šeste i pute vi; pripomenuti nam je savezno a ustanovama §. 7. toč. 7. (strana 24. našeg uredjajnog naputka), da de biti nuždno snimiti topogledno i mnoge objekte, što no ih je katastralno izmjera u nacrte unjela, jer su se ti tekom vremena smjerom i širinom znatno promjenili, odnosno što je glavno, mi demo čestokrat nailaziti na fixne točke po putevih i dr., koje de nam služiti bud za nadovezanje izmjere tamo se nalazećih odsjeka (izlučiti se imajudih), budu svrhu izmjere crta gospodarstvenog podijeljenja, enklava i dr. Ne pričinja nam se shodnim, od zgode do zgode, opredjeliti pojedinu takovu izhodnu točku samo mjerenjem duljine lancem, upotrijebiv za oto fixne točke dvojbene caravi (razna križanja i dr.), i što u ostalom razmjerno izi-ikuje i puno vile vremena, a pruža ipak samo netočne rezultate. Ad točku 4. Obtočena tudja zemljišta (enklave), kao i vlastita zemljišta, koja su namjenjena drugoj vrsti gojitbe ili porabe. * |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 312 — Kod izrhj^re tudjih zemljišta (enklava) može čeBto nastupiti slučaj, da površina i lik pojedine enllave posve odgovaraju katastralnom nacrtu, ali da se sam lik u naravi ne nalazi u odgovarajudem položaju (verschoben). Ovo može biti uvaženja vrijedan slučaj, kada se radi o većoj površini, priepornog djela, sa vrijednijom sastojinom. U protivnom slučaju, ne bi bilo uputno kaprieirati se na suglasnu izmjeru, ved jednostavno po sadanjem stanju enklavu priklopiti na flxne točke izmjere gospodarstvenog podjelenja. Obzirom na stegnud e katastralnih mapa, ponajpače, ako enklava leži duboko u šumi, uz uajminiciozniju izmjeru, ne dobivamo i onako exaktni rezultat. V Više de se dati u mnogim slučajevima polučiti miroljubivom medjusobnom nagodom, no skupim tehničkim putem, poslije kojeg se i onako još redovno parniči. Vlastita zemljišta, koja su namjenjena drugoj vrsti gojitbi ili porabe, imaju se eo ipso izlučiti, jer im se površina i onako u kod sastavka osnove u račun uzeti ne de. (Vidi proračuna vanje površina). Ad točku 5. Sgrade i k njim pripadajuća zemlji šta. Ovdje dolaze naprijed obično lugarske kude sa nuzgra dama, vrtom, oranicom (ređje livadom), stanovi za šumske radnike, pilane, lovačke kude i slično. Mogu biti i provizorne ljetne staje, pčelinjaci, svinjci, itd. Držimo, da provizorno postavljeno nije od potrebe iz mjeriti. Sgrade i k njima pripadajuda zemljišta je ved katastralna izmjera u kat, nacrte umjerila, osim ako njihovo osnude datira iz novijeg vremena, pa da se niti iznovičnom kat. izmjerom do tamo doprlo nije. Može biti još i slučaj, da se je obseg tih objekta posije obavljene katastralne izmjere promjenio. Prema tomu imati de se onda i postupati kod sadanje izmjere. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 313 — Ađ točku 6. Predmeti, koji služe u šumi za o r i 6 u t i r a n j e. To bi mnijemo imali biti predmeti trajne ili bar trajnije vrijednosti. Brižno čuvanje znakova ,nazaačajudih medje posjedamedje (crte) gospodarstvenog podijelenja, osjegurava nam dosta točaka za orientaciju. Kao daljne predmete (u koliko ih ved ne spomenusmo), za orientiranje, naznačujemo vrela (bunar, žive izvore), kamenolome, pješdenike, hridi, mostove, kilometričke stupove sa brojevi i druge: kao ruševine, bezdna (koja i onako moraju biti ogradjena). Veoma prikladne predmete za orientiranje valjalo bi izmjeriti, ako se ne nalaze u samom uredjajnom objektu, no isti tad imaju biti u neposrednoj blizini šume. Zadnja alineja dolazi spominjana kod naslova »Š u m s k i nacrti« (§. 8 ). K naslovu našeg uredjajnog naputka.* b) Izlučivanje odsjeka (sastojina) §. 7. Za sada nam se je obazrieti samo na tehničko-mjerničku stranu našeg naslova. Po u našem uredjajnom naputku iztaknutoj 1. alineji slijedi, da se „Izlučivanje i izmjer a odsjeka (sastojina) obavlja istodobno sa izmjerom crta unutarnjeg razdijeljenja šume ili se na ovu nado vezuje"; a po predposlijednoj alineji ustanova §. 7. rečenog naputka, iznosi najmanja površina odsjeka 1 —4 jutra. Osim izmjere medja neobraštenih površina (čistina), koje imademo od šumom obraštenih djelova razlučiti, a koje su sraznih razloga nepošumljene ostale, odnosno postale, imati de * Akoprem se pod sastojiaotn razumjeva sva porastlina (šumsko drvlj.-) na šumskom tlu se nalazeda, a tu sastojiuu sa tlom nizivamo odsjekom, to je sad a u našem slučaju svejedno, rabimo li izraz odsjek ili sastojina, jer izlućujudi sastojinu izlučujemo i odsjek. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 24 <-- 24 --> PDF |
~ 314 ~ mo redovito obavljati izmjeru medja izlučba, nastalih uslijed sastojinskih razlika. U čemu se sastoje te razlike, koje uvjetuju izlučbu sastojina govoriti de mo u djelu. c) Šumarsko-tehnički dio. Bududi s´jedne strane, može površina jednog odsjeka, iznašati maksimalno površinu odjela t. j . da cio odjel sačinjava samo jedna (jednoličnu) sastojina; dok je s´ druge strane obzirom na naše šume, proizašle obično iz neurednog prebornog gospodarenja, nemoguće svagdje i u svakom slučaju povudi posve jasnu granicu izmedju odsjeka, jer odsjek u odsjek niangirajud prelazi, to bi bilo upravo nesmisao uteći se izvanredno točnoj izmjeri izlučba sastojina. To još tim manje, što se izlučbe odsjeka obavljaju u okviru fiksnih medja pojedinog odjela, pa je eventualno počinjena pogriješka na uski okvir svedena. Uporaba busole nam se s´ toga čini najpraktičnijom i jedino umjestnom, osim slučajeva, gdje se dade sa uspjehom rabiti i mjerači stol,* i ako moguće čistine ne sačinjavaju cjele odjele, pa bi se iste imale samo djelomice (obodno) snimiti. Cistiue se mogu, takodjer uz uporabu optičkog načina mjerenja duljina polovno mapovati, ako si taj pol prikladno odabrati možemo. Imademo sakupljene podatke od izmjera medja odsjeka od njekoliko hiljada točaka, na temelju kojih možemo uztvrditi, da nam izmjera busolom uz način preskakivanja** pruža u svrhu izlučbe medja sastojina posve odgovarajude rezultate, uporaba pantometra ne čini nam se ovdje praktič:ia, niti glede brzi :ie rada, niti točnosti i bez obzira na oto, da se za izmjeru dulji h stranica i onako upotrijebiti ue može. Izlučba sastojina ima sa f ixne točke pođi i na takovu izaći. Iz medju točaka unutarnjeg podijelenja ili posjedovnih medja valja * Vidi stranu 365 - 366 Š. L. g. 1907. ** Akoprem buaolni nastroj bude postavljen samo na svaku drugu točku, te vizure i unatrag bacane, u manualu teku brojevi kolčida tekućim redom. Kao da je nastroj na svakoj točci postavljen bio. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 315 — u tom slučaju, ako točka izlučbe ne pada točno u točku gosp. podijelenja ili humku naznačujudu medju, ovakovu privremeno inter polirati. Mi možemo izlučbu sastojina obaviti: a) sa izmjerom zajedno; ili b) ponajprije izkolČimo medje odsjeka i iste svedemo na fixne točke, a tad ih mapiramo i na fixne točke izmjerom nadovežemo. Tu se zaista taxator može poslužiti kako hode, pa ovisi 0 agodnom aranžmau, da se taj posao što pospješnije, a uz manje napora i manji broj radnih sila obavi, pa da eventualno upotrijebi i optički načiu mjerenja duljina. Optički način mjerenja duljina, bezdvojbe bi nam pojeftinio izmjeru medja izlučenih odsjeka, da imademo za izmjeru ved priredjen i znatan broj crta u rek bi neprekidnom savezu. Ovisi to u glavnom, dali se može izcrpiti, uznarazpoloženje nam stojede radne sile radno vrijeme, uz prikladnu diobu rada. Zaposlujud radnike prosjecanjem prosječidah i t. d. upotrebi ju jemo ih podjedno i za vučenje lanca. Mimogred budi za sada spomenuto, da jedan taxator može zaposliti 5 odraslih radnika i 1 dječak za nošenje i čuvanje robe donašanje vode itd Prije no de taxator njeku sastojiau izlučiti, morati de ju obidi (cjeli odjel po odjel) te odlučiti, da li bi se ista imala kao poseban odsjek — u smislu ustanova našeg uredjajnog naputka, izlučiti. U jestnom slučaju, valjati de najprije izkolčiti sve medje tog odsjeka, a tad iste skupno izmjeriti ili presjecajud crtu po crtu, crtu po crtu odmah i izmjerivati. Točke izmjere valja providiti kolčidi*, a medje odsjeka prosjedi samo u toliko, da se iz točke na točku može mjerača motka vidjeti i lanac provudi. Podržavanje trajnih prosjeka i kolčida ne ima svrhe, jer se uz u manualu zabilježena data, medje svakoga odsjeka, ako je to od potrebe** u svako doba iznovično izkolčiti dadu, — a inače se po cjeli odsjeci dodieluju, bez obzira na medjne ** Može nastup ti slučaj prema § 25. toč. 1 3 našeg uredjajnog naputka. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 316 — crte odsjeka, pojedinim sječinamaj odnosno, jer se sječine ravnom crtom izkolčuju, to se ovako i odsjeci cjepaju samo rav nom crtom. Na temelju stalni h točaka na periferiji i unutrašnjosti šume. možemo obavljati izlučbu sastojina ponajprije u jednom odjelu, a nakon toga provadjati i p ocjenu tih sastojina ili što držimo puno Boljim, provesti ponajprije tehnicko-mjernički dio t. j . izmjeru medja izluČenih sastojina u cijeloj gospodarstvenoj jedinici, odnosno pojedinim nesuvislim šumskim predjelima koji sačinjavaju istu gospodarstvenu jedinicu, a tek tada pređi na opis i procjenu odsjeka (tla i sastojine). Shodan format skrižaljke za izmjeru medja sastojina sa busolom mnijemo bio bi slijededi; u koliko se eventualno ne bi poslužili obdenitom skrižaljkom. (Šum. list g. 1907. br. 11. strana 397.) Vi sura Sjevernica Horizontalna udaljenost od na sjever jug hvati sa deOpaske točke tofiku setinkama sa desetinkama Temeljem u skrižaljci naznačenih podataka urisavamo u makularni nacrt* u naravi izkolčene i izmjerene medje odsjeka. Ovo urisavanje imalo bi uslijediti izključivo tahigrafom, izuzev slučajeve, gdje se radi o neznatnom broju izmjerenih točaka.** Počme se prenasanjem mag. azimuta na papir sa toliko strana, koliko imademo u izlučbi fixnih točaka, te time svadjamo pogriješke izmjere na minimum. * Vidi Šum. list od o. g. br. 2. opazku na strani 67. Vrlo se trajno označuju brojke na kolčićih kohinorovom crniličnom olovkom (Tintenštiftom). Nu u praksi se pokazala u tu svrhu jeftinija a i dobra uporaba raznobojnih olovaka od Arnolda J. Koscha. Beč, XIV.III. Ulmanstrasse 37. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 317 — Neznatne pogriješke nas ne trebaju ovdje smetati, pa možemo kod sklapanja lika posljedne dvije tačke i onda spojiti ma se one niti smjerom niti duljinom spojile ne bi, Medje odsjeka, ako su jako izkrivudane, se i onako u originalnom ved nacrtu medjusobno izravnavaju i tako izravnane u gospodarstveni nacrt unašaju. Potanje o tom poslije. Kod mjerenja na licu mjesta može se obično pogriješiti. a) da se odčita na sjevernici za 100", 10" više ili manje; b) da se u manualu (osobito kod metode preskakivanja), upiše mjesto sjevera — jug; c) da se pogriješi kod izmjere duljine za 10" (akoprem imademo 10 čavala za kontrolu), odnosno se za 10° u manual zlo upiše. Ad a) Cim bilježimo južni i sjeverni pol zapaziti demo u manualu (ako isti prije pregledamo, no što nanašanjem azimuta na papir započmemo) tu razliku. Tu nam tad preostaje dvoje. I to: Ili da se prenašajuć azimute na papir služimo jednim odčitanjem magnetičke igle na sjevernom polu, a ne uspije li nam lik sklopiti tad se poslužimo drugim očitanjem. Ako je pogriješka učinjena ved pri kraju izlučbe, tad prenašajud azimute s protivnog kraja dodjemo brzo do rezultata Ako ne stoji nerazmjerno mnogo, eventualno to se može inom prilikom obaviti, najbolje je u slučaju, da se još kolčidi izlučbe netaknuti nalaze, konstatirati svaku zapaženu pogriješku na licu mjesta. Ad b) Ta pogriješka lahko se opazi i izpravi polag u manualu uz zabilježene izmjerne podatke nalazede se i po nama sačinjene skice medja odsjeka, koja se svakom prigodom u manual uvršdivati ima tako, da se i drugi lahko snadje. Ad c) Držimo^ da se je najbolje kontrolirati glede grube pogriješke u mjerenju duljina na taj način, da vizirajud naetrojem na mjeruća motku, koja je redovito crveno-bijelo bo * Vidi nacrte (§ 7.) „Izvorni ili originalni nacr t". ** Vidi Šum. Liet od o. g. br. 4. strana 147. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
-- 318 — jadisana u razmacih od O´l hvata (uzev da je konstanta = 100) istodobno zabilježimo, koliko desetink a hvati duljina iznaša. Nije ovdje u razmjerju sa svrhom, rigorozno postupati kod izmjera duljina obzirom na horizontaln u udaljenosti Prelazimo tim k naslovu našeg uredjajnog naputka: c.) Šumski nacrti. §. 8.Naš uredjajni naputak zahtjeva bezuvjetn o sastavak gospodarstvenog nacrta, a uvjetn o preglednog, dočim glede sastojinskog nacrta (koji nije ino no kolorirani gosp. nacrt) veli, da se isti ima sastaviti samo na zahtjev šumoposjednika Cjelo uredjenje šuma i sastavak gospodarstvene osnove u obdenitih potezih predočuje pregledno gospodarstveni nacrt. Naš uredjajni naputak kaže šumski nacrti jesu: 1. gospodarstveni nacrti, koji se imaju sastaviti za šume iznad 400 katastr. jutara površine u mjerilu 1" = 40", a za šume iznad te površine u mjerilu 1" = 80" ili 1" = 100". Mnijemo, da bi bilo dobro, da se neide dalje od mjerila 1´´ = 80°, kod kojega još možemo njekom geodetskom tocnošdu poslovati u poslu uredjenja šuma, nu dobro se je ali kod toga 8 druge strane držati i načela, da na jedan papir dodje i po jedan cieli šumski predjel, eventualno gosp. jedinica, ako se ova sastoji samo iz jednoga šum, predjela. To naime imade za sebe znatnih prednosti. Kako je naputak propisao za šume, koje imaju iz pod 400 jutara kat površine, sastav takvoga nacrta u mjerilu 1" == 40" t. j . katastralno mjerilo, to takav nacrt možemo, kako to jur navedesmo* izravno naručiti ili si ga sami za vrijeme uredovnih sati u gruntovnici kopirati putem pauspapira. Gospodarstvene nacrte u inih mjerilih dobivamo iz katastralnih nacrta t. zv. umanjenjem (reduciraniem), ili ako smo vani samostalnu izmjeru obavili. Sada si po opredjelenom mjerilu osnujemo i nacrt. *Vidi stranu 186 predzadnja sam list g. 1.907 za svibanj. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 319 — Gdje je ikako mogude, pa i veoma je uobićajno mjerilo 1"= 80°, tamo neka se to i usvoji, što ponovno preporučamo. Nažine po kojima se umanjivanje obavlja obširno razlaže nauka o geodeziji, nu uza sve to, biti ćemo ipak slobodni se bar ea par riječi, i to samo gledom na naše svrhe, na tu temu osvrnuti se. Uz manje rabljenu metodu koordinata (pomodju t. zv. mreže kvadrata), najrazgranjenije je umanjivanje nacrta u šumarstvu putem pantografa. Naše je medjutim čedno mnijenje, da putem pantografa (predmjevajuć mjedeni, a ne drveni), ako onda još njime dobljene crte obidjemo (mjerom) sa redukcionim šestilom, dobivamo u naše svrhe posve valjane gosp. nacrte a uz to i dosta brzo. Dobio se gosp. nacrt ma i najtočnijem umanjivanjem, on nam, ne služi i onako kod reambulacije medja, kod kojih, kako napried navedosmo. više puta ni kat nacrti pravo ne dostaju. Po toč. 3. našeg uredjajnoga naputka, imali bi se pregledn i nacrt i sastaviti za šumske posjede vede od 5000 jutara, u mjerilu 1 : 25.000 ili inom kojem povoljnom mjerilu. Držimo, da bi bilo shodno iste udesiti uvjek u mjerilu 1 : 25 000, a to ved s toga razloga, što — kako smo ved kod poglavja »Gospodarstveno pod jelenje šuma« iztaknuli, dobivamo ved i od vojno-geografskoga instituta gotove terrain- k a r t e, (uvaživ posao reduciranja što bi ga sami obaviti imali), i to upravo uz bagatelnu cijenu. Za šume nalazede se u brdskom terrainu je to od eminentne važnosti. Ovakove karte se ved prigodom gosp. ili unutarnjeg podijelenja po medjah posjeda shodnom bojom obojadišu i crtama gosp. podijelenja (tušem) provide, pak se sada samo imadu još i po odjelih numerirati prema gosp. nacrtu. Sami odsjeci bi mogli u ovoj karti odpasti. Prema zadnjoj alineji naputka pako, imala bi se izradba gospodarstvenih nacrta obaviti prema šemi, koja prileži naputku. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 320 — I glede ine opreme (Austatung) nacrta, bilo bi poželjeuo, da vlada njeka jednoličnost i sklad. Svakako glede veličine brojaka oznaeujudih odjel, veličine slova označujučih odsjek, veličine slova napisa i t. d.* Na strani 4. dolazeča slova uz iVa ili dvokratno povečanje osobito su prikladna. Nu što je mogla propisati kat. instrukcija, nije mogao naš uredjajni naputak, obziron na silnu raznolikost, odnošaja šumskoga posjeda za koje je pigan. Isto vrijedi i glede format a tiskanica i veličine pojedinih rubrika, dok sam sadržaj istih kao i šema imadu ostati dakako nepromjeni u smislu ustanova naputka. Jedinstvenost rada dala bi se medjutim i ovdje samo oživotvorenjem taxatornog ureda u krilu šum. odsjeka zem. vlade polučiti. Mnoge oznake bi se dale tada u večoj nakladi i u formi štampilja priugotoviti. U smislu instrukcije za zem. kat. izmjeru spomenuto je glede izvlačenja i t. d, jur potrebno na strani 20. Šum. li^^ta g. 1907., pa bi nam bilo sada tu samo još primjetiti, da bi se imao za priugotavljanje nacrta upotrebiti uvjek samo valja n materijal u svakom pogledu. Dobro nulasko šeatilo (Null-Zirckel), dobro izvlačno pero i uporaba tvrde a fine olovke (6 H), od Koh-i-noora ili Fabera, mnogo uplivaju na finu, na dobru, ukusnu i trajnu izradbu nacrta, a to je glavno. Svježe riban i tuš se ne da zamjeniti nikim inim fabrikatom ved ribanoga tuša, ma bio on kako skup. U >Šum. listu« bijaše takodjer pisano poslijednih godina o izradbi nacrta, s toga nam se uz do sele iztaknuto — ne čini podesnim još i više o tom razpravljati — a to još tim manje, što i tako veliki dio uspjeha ovisi o vještini pojedinca. * Preporučamo n tom smjeru osobito zgodno djelce: Schriften -Vorlagen filr Teehniker aller Faoher von L. Geissendorfer, Einunđzwanzigste vehrbe^serte Auflage Verlag von Fr. Baaserinann ia Miinchen. Cjena 1 M 50 f. . |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 321 — Makular ili originalni gospodarstveni nacrt ; smatramo, uz originalne podatke izmjere sakupljene na licu mjesta,koji su na makularu zorno predočeni, glavnim sustavnim djelom kod uredjenja šuma i sastavka šum. gosp. osnova. Ovakov makular, mora biti vjerna slika vanjskoga izmjernoga rada, uz kotirane podatke duljinah glavnih i pomodnih crta. Iz ovoga makulara pomnažaju se potrebni primjerci gospodarstvenoga nacrta za vanjsku porabu, dočim sam makular ostaje u uredovnici pohranjen kao izvornik, te se samo u slučaju osobite potrebe iznaša u narav. Ako je mjerilo 1" = 80°, to smatramo, da su podatci u naše svrhe valjano na papir stavljeni. Ved prema tomu, imadosmo li ponovnu izmjeru provesti, ili ´8 tek oslonismo na zem. kat. izmjeru, urišemo crte gospodarstvenoga ili unutarnjega podijelenja šuma sa vanjskim medjama, načinom kako to ved pod prijašnjima naslovima potanko razpravismo. Duljine svih glavnih i pomodnih crta kotiramo (pomodne crte urisavamo kašnje crveno ili plavo, a glavne tušom) prema originalnim podatcima, a zatim predjemo na unašanje izlučenih odsjeka, podav crtam i točkom oznaku, koju a naravi zabilježismo na kazuku i u manuale unesosmo. Naznake u makularu, u manualu kao i u naravi moraju biti identične. To je u ostalom nuždno i za kontrolu. Kotiramo sam o one duljine, koje su faktično u naravi i izmjerene n. p. sa znakom <—C 4.^" 3—h Izuzimaju se obično od kotiranja crte medja odsjeka, nu svakako valja u makularu označiti bar udaljenost početne i konačne točke izlučbe do najbližje točke vanske medje ili medje gosp. podijelenja. Na ovakov makular (koji bi bilo najbolje sačiniti na englezkom velin papiru, i isti u obde nakon priugotovljena ne dati kasirati, radi stegnuda i unatoč toga, što je kotiranje |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 32 <-- 32 --> PDF |
-- 322 — duljina provedena) valja staviti još strelicu predstavlajuću smjer n e magnetskog ved astronomskog meridiana, dočim bi se uz strelicu imao odklon magaetičke igle oi astronomskog meridiana brojčano označiti (n. pr. 9° 50´) i to za godinu, kada je ta strelica na nacrt stavljena. Ovo označivanje imade za sebe tu prednost, da ova strelica predstavljajuda astronomski meridian ostaje nepromjen ljiva , dočim se, kako znamo, odklon magnetske igle menja, pa prema tomu poslije pri uporabi nacrta smjer streljice ne odgovara sbilj i te bi se morao preinačiti, dočim se kod smjernice predočujude astronomski meridian može nacrt uvjek po deklinaciji izravno orientirati. U originalni nacrt upišu se tušom (recimo kurzivom) još i nazivi pojedinih i manjih predjela, kako ih narod kazuje, a uz medju označe se imenom i medjaši. koji na duljih prugah sa našim objektom medjase Kao n. pr. vlastelinstvo, z. z., država itd. Inače se u kratko napiše i samo »tudja zemljišta«. Glede ki-teva i mag. azimuta smatramo, da bi nacrt postao nepregledan, ako bi se svi kute vi lukom i veličinom stupnjeva itd. označivali, nu unatoč toga, što te sve kuteve u manualih i pomodnih skrižaljkah (ako je provedena teodolitno polygonometrička izmjera) imamo, dobro je i u makular unjeti glavn e kuteve bar oko čvornih točaka (Knotenpunkt). Na ovom originalnom nacrtu ili ti makularu obračunava se onda i površina, koli cijelog objekta, toli pojedinog odjela, odsjeka, prosjeka itd. Prije no se predje na obračunavanje površine odsjeka (sastojina), da se pospješi taj posao, kao i pomnažanje gosp. nacrta iz originala, izravnavaju se crte medje odsjeka unutar šumskog objekta i to na način takov, da se jedna ili više točaka spoji sa jednim pravcem, ali i kombinira, de se oblik izlučbe i površina znatnije ne menjaju. Za razliku i kontrolu valja crte izravnjauja tušom u makularu samo točkati, al razumije se samo sobom da se u |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 323 — Pokusne plohe mogle bi se po položaju u naravi unjeti u makular griinspanom (inače i samo olovkom) te uz nje staviti tekući broj pokusne plohe sa površinom, a duljinu i širinu im kot´rati. N. pr. 40° P. P. XX. 20° 2 j Ovakov pregled silno pospješuje daljnji taxatorski rad, jer je pri tom zorno prikazano razmještenje pokusnih ploha, po tom zorno prikazano razmještenje pokusnih ploha po odjelih i odsjecih. Kao što nazivaju vojničku preglednu kartu u šumarstvu pomodnom, tako bismo mogli nazvati i geološku kartu, nu na ovu d3 mo dođi još u tredem dijelu (C) ove razprave. Glede umnažanja mapa postoje razni načini, nu dandanas postoje ved i zavodi, koji su u tu svrhu tako moderno uredjeni, da kod njih možemo uz najneznatnije cijene i najmanje naklade kopija naručivati.* Što se tiče konvencionalnih znakova, to ih sadržaje svaka geodezija u koliko ih šema u naputku nebi sadržavao. Tu nam može poslužiti i instrukcija za zem. kat. izmjeru. Makalar se ne bi imao providiti bojama. Crte godišnjih sječiua se urisavaju u makula r karminom, a s istim se upiše i godina sječe (1912./1913.), Konačno je spomenuti, da bi bilo shodno, da smjer meridiana naznačujuća strelica po mogućnost i padne paralelno sa rubom papira, te da na isti način u smjeru sjevero južnom teče i numeracija (što se tiče cifra i slova) odjela, odsjeka, napisa itd. i to makar crte gosp. podijelenja bile i u inih smjerovih provedene. * Za svrhe uređjenja šuma, kopije gospodarstvenih nacrta priredjuje n. pr. u Madjarskoj firma: Klosz Gy6rgy fes fia u Budimpešti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 324 — Po našem uredjajaom naputku (§. 4.) imali bi se sjekoredi, samou sastojinskih i preglednih nacrtih u smjeru sječe označiti strelicom, koja seže preko cjele duljine sjekoreda. Mnijemo, da bi se ta odredba imala protegnuti i na gospodarstveni nacrt, ali sa tom preinakom, da bi ovdje dovoljno bilo upriličiti krade strelice, koje bi eventualno samo diono prolazile po medjah gosp. podjelenja, K naslovu našeg uredjajnog naputka: d.) P r 0 r a č u n j a n j e površina, §. 9. Prema našem uredjajnom napu*ku proračunanje pojedinih odjela i odsjeka obavlja se na temelju gospodarstvenoga nacrta i to ili načinom geometrickim ili pomoćju planimetra, Sbroj površina svih odjela izporedi se i izjednači se onda sa površinom dotičnog šum. predjela (gospodarstvene jedinice), izvadjenim iz katastralnih, segregacionalnih ili novih gruntovnih operata. O izračunatih površina pojedinih odjela ili odsjeka ima se sastaviti : „I zkaz površina* prema obrazcu 2. Kod proračunanja površine smatra se jedinicom 1. kat. jutro == 1600a°. Ovim je u jezgri sve nužno iztaknuto a i prama naputka podana direktiva uredjajniku. Pozivamo se ovdje samo još i na već u „Šum. listu, za veljaču 1.907 (Vidi stranu 60 Naslov 4 »Pisarnička izradba operata izmjere«) u kratko ili obdenito prikazano proračunanje površina, polag naše najnovije katastral. instrukcije. Njeke tih odlomka možemo uporaviti i za naše slučajeve. Proračunavanje površina osnujemo prema tomu, da li smo šumski objekt samostalno vani mapirali (ovdje tada može predstojati procedura oko izpravka gruntovnog stanja), ili jesmo li izmjeru prislonili na zem. katastralnu izmjeru (što je redovno). Gdje predleži teodolitno poligonometrička izmjera, tamo se proračunavaju površine putem koordinata. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 325 — Posao oko toga jest dugotrajan, no zato i najtočniji nažin preračunavanja; pa se onda na temelju tako obračunate površine pojedinih poligona (koji se u ovom slučaju kao skupine smatrati imadu) prelazi na obračunavanje površine detajla. Polag odtisnute skrižaljke na str. 326. obračunana je, temeljem koordinata, površina lika B ili odjela 20. (Vidi 57. stranu Šum. lista od o. g.). Tečaj obračunavanja prikazuje sama skrižaljka. Površina toga lika, proračunana je na 3 načina i to na originalnom gospodarstvenom nacrtu, koji je sastavljen u mjerilu 1" = 80". Polag koordinata proračunano je 135.799"81 " ; polag Adlerovog planimetra 135.294 ", te konačno polag Amslerovog planimetra 136.400 ". Dok je posao preračunavanja sa Adlerovim planimetrom trajao (uz razatavljanje lika u 3 djela) oko 6 — 7 časaka, sa Amslerovim polarnim planimetrom (uz dvostruko obilaženje) oko 9 —10 časaka, to se je potrošilo proračunavanjem površine putem koordinata cjelodnevno uredsko vrijeme. U pogledu proračunanja površina, mimoilazed teoriju nastroja, načine obračunavanja i dr. poznato je, da je u šumarstvu do sele najviše, a donjekle još i sada rabljen Amslerov polarni planimetar, koji doduše ustupa danomice mjesto savršenijim i točnijim konstrukcijama planimetra*, obdenito budi ipak rečeno, da i Amslerovim polarnim planimetrom (uz njegovu jeftinoću) dobivamo u naše svrhe posve dobre rezultate.** Uvažimo li samo izlučbu odsjeka (sastojina), to upravo izčezava pogriješčica učinjena planimetrom. No što stoji to jest, da niti jedan ini geodetski nastroj tako lahko nije podvržen poremedenju, kao planimetar. * Vidi Šum. list za svibanj 1907. str. 178, ** Naputak za polarni planimeter po Amsleru je posebno odtiskan, a izvadjen je iz: »V^erhandlung der Forstwirthe von Mahren unđ Sehlesien«. Prvi svezak za g. 1887. ´25 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 36 <-- 36 --> PDF |
-32 G Tekućibroj OSClf^-MK) — CCDOOVlOSCnrf^OitO«— * o tf?´a„ i+i !i+i1 11^++++++1+ w 50 B " 0 0 OlMtO^I-´OStOCi Oi — tOlt^OSMitS5< < — a:a)^oJOOoK-iooiOOi^juitoQ( s 1-1 >- 5S* t 1 < < 0 oico-Aobt-^-jdtaii-^cwcć-JobiOT N ´ 0000^ ^.U — OltOOCDCDOJ^J^^OO (r+p a +++++++1111+++++ i+ 00 a H "— OJ to P Cna5O*^a:0005cria:t>:;O00t0>t-a^ot 5 0 pr N< CD 0 1 0 t^ 1+ CD — to 03 Oi — -— h-1 < « 1 w 0 0 c 0 -I 1 S" 5 ´ 1 11 IM 1+++++ 1+ < * CD q;tocDaiL>ooiOOiGo*^k4^0icpccoo ?0 to 1+ S 1 T3 C +++++++++++++++ h-^K-´h-´l—^tOCCdOlht*-!-^´-to— — * C"wa5^-atOQoa::toia:´X>0^0000; cnoabcDi^oOJUiKJcčchocoi^i:^ CD oo*i-to^**´:r´0´tot^CiT^CJtox-^oo . 5´ +++++++11M+++++1+ < m a CK "* CWfcO 0 n ^-;^cncn> orf^oiOowo;aitoowtoM^*^o\ p-(rt-^-ta-D ^ 0 CD CC "^ rj fD 1 tOOitOi-ClO)J-^Oi CD -_^ p COOJ;^ — 0500 h-i-^lOOhl^tO to ^ ČD -^ --J OD to M — *h_**Lt-^ CD ~ » OtOCD-aODtO UJI—´Olf^iOO Ci 3^ + -^coOTcćtooi oobdstorfl 0 o^´OooDO-J´-i osa^fcooo 0 13 a -I h-i to 0003 to 0 W ^4 05 to 05 0 .-, CK H* CO p" » ^ Cl OS 1 01 ^ to 0 p 1 CD CO 05 on šO 0 r— cr CD hp. 05 -3 ^ t^ a » 00 A -j rf^ 00 ai; -J < OT Oi h^ 1—^Oi ^1 --> » a 0 1 to 11 i+111 1 1+++++1+ ++. C D 09 DLt 13 (:;r«i-itO -^ 00 t^ cr. Oii— tO>f^050I II 0 j—jCTrOil-T´COOOpi-´OOSOOp-JOTtoaf sr E. < 0 p Hi CD goocoo^>*^ — u>L0C:o:r>03-a — 00 CD (»< bO 1M:1111 1++++++ 1+ 5´ l-^OlO»C^-JGC00- * 0 2. +3 * c-^ te CD pcoobobo5ciiotorf^cocTiob ^1 += e> i-» to to CO -J 00 1-^ — 05 0 »f^ 05 « O" f— 0 001 0 ;-J*».p0 05_ LOU´pop4i-;-^ -] bi — 1—^0 00 ^ i>.*^00 ´-3 0 0 H-4^ *^ b; ^ CD CD rfv rfi-oa^ cr. Loa;ai05cncKa:´Oi--iGc + i i < < — c» CD CD ^ h(i..^05 ODODOJtOH-OiOLOO^tO^?^ 0 00 T-. CD -j -j CO 1-^d» to ^T LO OT LĆ CČ 0 CD ji t3 + p 00 00 < 1 + to 1;0 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 327 — Svako oštedenje planimetra znatno upliva na rezultat površina, pa bi se 8 toga imao svaki planimetar prije uporabe, s obzirom na njegovo stanje izpitati i na ve<5 poznate načine rektificirati. Što se tiče točnosti planimetra, to 8e ista bilježi, kod površina srednje veličine i kod dvokratnog obilaženja oboda, sa 1/500 i 0-27„. Kod veće vježbe, te ako je lik ravnijim crtama omedjen, može se kako vele još veča točnost polučiti. Uporaba tankog ravnala, eventualno iz kovi bar umetnutom u drvo olakša rad, pa ako se pazi, da se šiljak točno uz rub lineala prislanja i po crtah oboda povlači, to se znatn o po većav a točnost rada. Nije nam nikada uspjelo postići bolje rezultate prostom rukom povlačeć šiljak, prem to njeki zagovaraju; nu kod vrlo krivudastih potoka to inače ne ide. O dopustivosti pogriješaka kod preračunavanja površina i t. d. bijaše govora već u djelu A) naše razpravice (strana 178. ex 1907.). Kod pravilnih figura rabiti ćemo uvjek geometrijski način, a napose, gdje su nam duljine uz to još i kotirane (pravilai odjeli, prosjeci i si.). Nastaje pitanje sa kojom bismo markom operirali na planimetru, uvaživ mjerilo gospodarstvenih nacrta 1" = 80°. Imajuć na planimetra marku 1" = 80° mnijemo da možemo dostalnom točnošću poslovati ci do 1 jutra. Akoprem naš uredjajni naputak propisuje izlučbu sasto1— 4 jutra, ipak se višeputa desi, da se izlučuju čistine, vrtovi, polja i slično i sa površinom do V^ i ´/s jutra i to s razloga administrativnih. Valja bo više puta držati eventualne usurpacije u evidenciji radi odmjere zakupnine i t. d. Kod ovako neznatnih površina, a moguće još nepravilnih oblika, ne postizavam o gore rečenom markom valjane rezultate. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 328 — Držimo e toga, da se ovakovim djelovima opredjeli površina ea markom 1´´ ^ 40". a rezultat sa 4 pomnoži, ili da se poslužimo Adlerovim planimetrom, akoprem nam ni tada na gosp. nacrtu opredjelena površina ne poslužuje, kada se radi o prijepornim površinama, za to su samo gruntovne mapeknjige mjerodavne. Kod katastralnog mjerila za manje površine (kradi je krak) najshodnija je uporaba marke O´Ol, jer se pri tom dobivaju izravno rezultati u desetinama jutra. Sastava k izkaz a površina . Prije no u obde u naravi započmemo rad oko uredjfnja šuma i sastavka šumsko-gospodarskih osnova, moramo imati ve<5 pri ruci za sastav iliti s&činjenje nacrta potrebni t. zv. »Izkaz« svih cestica, od urediti se imajudeg šum. posjeda. Taj bi izkaz imao sadržavati sve uskladjene katastralnogruntovno- segregacionalne podatke, sa naznakom kat. i grunt. broja čestice (eventualno i segregacionalnog), nazive rudina, te površine. Cisti prihod i zemljarina su ovdje od podredjene važnosti. Ovakov izkaz ima se u formi izvadka (gruntovnog i katastralnog) segregacionalne presude (nagode) sa inim spisima prigodom predloženja radi preizpitanja osnovi priklopiti, jer se bez toga izkaza ne da kontrolirati ni izkaz površina. Osobito valja paziti, koji je potok ili put kao javno dobro a koji kao privatni u javne knjige unesen. Temeljem toga izkaza ustanovimo onda površinu pojedinoga šum. predjela (gospodarstvene jedinice), pa predjemo na proračunavanje površine (na makularu) pojedinih odjela. Odjele pravilnih figura, koji su još k tome providjeni kotami duljina (uz odbitak prosjeka) uzmemo odmah, kao i prosjeke, kao konačnu stalnu površinu, koja se ne d e menjati unatoč toga, ako nastupi razlika površina izmedju izkaza čestica i našega izkaza površina. Tu eventualno nastavšu razliku rapartirati demo proporcionalno na krnjaste ili nepravilne odjele. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 329 — U brdskim šumama — malom su iznimkom — svi odjeli nepravilni. Izjednačiv površinu avih odjela sa označenom ukupnom površinom u izkazu čestica, predjemo na proračunavanje povr šina pojedinih odsjeka unutar jednog a odjela. Nastavša razlika izmedju sbroja površina. s vi h odsjeka pojedinog a odjela, sravni se sa površinom odjela dobive nom, naprijed navedenim načinom, pa se mogude nastala razlika onda proporcionalno repartira na pojedine odsjeke. Time bi bio posao oko preračunavanja površina dovršen, pak se prelazi na sastavak ,,I z k a z a površina*. Ako su prijeporne čestice cjele ili samo dio istih, to površina prijepornih djelova ne dolazi u račan kod izkaza površina, nu to valja u izkazu Čestica iztaknuti i prijepornu površinu prema gosp. nacrtu odbiti Budući, da u svi h inih taksatornlh tiskanica, doli izkaza površina, dolaze jutra sa 2 dese´inke, a ne sa " , to je naše nemjerodavno mnijenje, da je vrlo praktično likvidiranje i rektificiranje površina, ako se umjesto sa O" operira sa desitinama od jutra, te tek konačno izkaz površina propisno izpuni sa ´^´´. Naš šum. lovački koledar sadržaje takodjer na strani 35. za god. 1908. vrlo praktičnu skrižaljku za pretvaranje ^° u desetine od jutra i obratno. Pod neplodnom površinom razumjevamo: prosjeke, kamenolome, pješcenike, puteve, popuzine. jarKe, gole stijene itd. Prosjeci, putevi, potoci itd. ako služe, kao crte gosp. podijeljenja šuma, dobiju svoju oznaku prema šemi prvoj k našem uredjajnom naputku (A, B, 1, 2 itd), nu sa površinom dolaze u izkaz te površine samo onda, ako spadaju šumskom posjedu i nijesu javno dobro, inače im se oznaka samo u gosp. nacrt unese. Prije glavnog opetovanja površina odjela dolaze iztaknuti svi prosjeci, svaki sa svojom oznakom i ukupnom površinom. Konačno dolazi opetovanje ukupnih površina šumskih predjela, koji spadaju istoj gospodarskoj jedinici, a nijesu su |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 330 — visli. Ako se gospodarstvena jedinica sastoji iz više nesu visli h šumskih predjela, to počima označivanje medja sjekoreda i prosjeka u svakom predjelu iznova, alfabetnim redom i arabskim brojevima počam od 1. — dočim brojevi odjela teku dalje neprekidno. Ako u crtu gos. razdijelenja padne enklava, (ili preporni dio) te ju tako prekine, to ta crta zadrži i u nastavku poslije enklave svoj naziv. Odsjeci teku redom male abecede, u svakom odjelu za sebe iznova, pa se po mogudnosti (prem to nije propis) gleda, da čistine počimaju sa „i\" a da se u odjelu svrši sa najstarijom sastojinora. Gdje je čitav odijel jednolične sastojine, dakle poja-n odijel i odsjek indentičan, njeki stavljaju uz broj odijela i slovo »a«. I mi smo toga nazora, nu nije ta oznaka i bezuvjetno nu´fdna. Zapušten i prosjeci i patevi sa propisanom širinom unesu se kao čistine, pa dobiju poput svakoga inoga odsjeka svoju oznaku. Potoci su u svakom slučaju »neoplodno«, služili oni ili ne kao medje gosp. podijelenja. Na svaki odio odpada sam o toliko površine od pojedinoga puta koliko ga se u tom odjelu nalazi (proteže). Bilo je slučajeva, da se je put (koji nije služio u svrhe gosp. podjelenja sa nješto vedom širinom) priklopio jedno m odijelu kao neplodno tlo, akoprem je isti put više odijela prolazio. Time je bila u izkaza površina označena, površina odijela sa puno većom površinom, no odgovara naravi, dočim su drugi odijeli bili dotirani sa manjom, naravi i gosp. nacrtu neodgovarajućom površinom. Obtočena tudja zemljišta protežu se često skroz 1, pa i više odijela, tako, da je nejasno ustanovljenje u koji odijel, da se pojedina čestica iste (enklava imade često sa znatnim brojem čestica) stave. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 331 ^ Mi bismo zastupali mnijenje, da bi bilo najshodnije rubriku ,,0b točena tud ja zemljišta (enklave)" od sgode do sgode posebno i od ostalih rubrika neodvisno, izkazati prema popriličnom broju čestica odpadajuče skupno na razne odijele. Zatim u opazci naznačiti top. broj čestica, a u rubrici ,,Obtočena tudja zemljišta (enklave)" sa površinom njihovom. Predmjevamo ovdje izbačenu gruntovnu (ne po nama, ustanovljenu) površinu, temeljem koje svakovremeno zamjenu, kup i slično upriličiti možemo, i to ako se u tom pogledu ne sačini posebna osnova arondiranja posjeda. Kao manje površine polodjelskog tla, dolaze đeputatna zemljišta lugara i dr. Kada pak nastupe slučajevi, da se radi 0 većih površina, to se i onako napose odluči kako već prema svrsi i značenju tih tla. Konačno valja uvjek pričuvati i koncept izkaza površina sa nsznačenjem opaženih razlika, izmedju po nama proračunane površine prema onoj u gruntovnici, jer će mo temelje m ti h razlik a morati proračunavati površine godišnjih sječina. Godišnje sječine bivaju u pravilu opredjelivane ravnim crtama. Širina sjekoreda (koja nije našim naputkom propisana a polag austriskog naputka iznaša 800—1000 m) predstavlja ujedno duljinu odjela a redovito i duljinu sječina. Nu na ovo se vraćamo još i u trećem djelu (C). Svršavamo tim drugi dio te naše razprave, preći ćemo podjedno na t. zv. B.) Tehničko-mjernički dio. Dosadanje predočenje nije bilo do luše podpuno, ali odmjereni prostor, dopustio nam je, da se samo taknemo ne našeg stanovišta, već predmeta, te da iznesemo bar nješto iz poslijedka naše prakse. U diskuziju i pobijanje raa s kime, niti se kanismo, niti se upuštamo, a ne imadosmo za to ni kakovog oslona ni razloga. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 332 — A nebi to valjda donjelo ni kakove koristi, ta demu da se onda inatimo ? Napisasmo to od srca i ljubavi spram struke i za to, da prinesemo bar koji atom k unapredjenje šumarske nam struke. Pri zaglavku cjelokupne razprave pako, osvrnuti de mo se još i na izpostavu popriličnih troškovnika u poslu uredjenja suma i sastavka šumsko gospodarskih osnova, a isto tako de mo prigodice ma kojim putem, u kojeČem još i upotpuniti ova dosadanja razmatranje, poprativ ih po mogućnosti i mijenjem drugih domadih stručara. Kr. kot, šumar, kao mjernički vještak. Piše Gašo Vac, kr. kot. šumar. Kr, županijska oblast u O. izdala je dne 1. listopada g. 1905. pod br. 17.850. sliedede riešenje: „Pošto kr. kotar šumar neima ovlaštenja, na izvršivanje, civilne mjerničke prakse, to se kr. kotar, oblasti nalaže, da ga u budude nesmije upotrebiti kao stručnjaka, na takova uredovanja, koja iziskuju prisutnost i rad tehničkog stručnjaka, ovlaštenog za izvršivanja civilne tehničke prakse, u smislu naredbe br. 15.660. ex 1876. od 26./II. 1877.« Ovom odredbom, nedira se ali u ustanove kojom se kotar, šumari, kao stručnjaci, u šumskim tehničkim poslovima upotrebiti imaju." Povod ove odredbe bio je taj. što je kotar, oblast svojega kr. kotar, šumara — upotrebljavala za vještaka, prigodom pritužbah stranaka proti usurpantima šuma, pašnjaka i put e v a, vlastnost zemljištnih zajednicah, ili na sam zahtjev zem. zajedn´ca, da se izmjerom urede usurpacije šumah i pašnjaka. Pošto ovakova odredba znatao zasijeca u vanjski tehnički rad kr. kot. šumarah, to ćemo ovo važno pitanje, na svih strana raspraviti. Svaki bi od nas morao u ovom listu svoje topogledne doživljaje iznieti, da se i to »vjestačko pitanje « šumarah jednom rieši. |