DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 354 — Ijaju, — budu neupotre´oive ili manjkave, uzkratiti de se vidomovanje namira, pod osobnom odgovornošću sve dotle, dok dotične mane ne budu odstranjene. 4. Eventualni troškovi nadzornih tehničkih organa, skopčani sa preizpitanjem tehničkih operata, podmiriti će se iz zemaljskih sredstava. 5. Zemljištnim zajednicama preporučuje se u vlastitom njihovom interesu, da — stvarajući zaključke glede obave gore spomenutih tehničkih radnja većeg obsega — uvjetuju, da će obročne izplate nagrade tehničkim vještacima uslijediti prema faktičnoj vrijednosti do izplate obavljenog tehničkog rada, a treba ustanoviti i rok, do kojega valja da bude rad obavljen. — Imaju li pako tehnički operati služiti u svrhe gruntovne ili katastralne, biti će svakako uputno ustanoviti u ugovoru, da će se primjereni ostatak nagrade (ako ne više, a to barem jedna trećina ili najmanje jedna četvrtina) izplatiti tek iza kako bude operat bez zapreke u gruntovnici ili katasteru proveden. Prinos tomačenja §. 18. zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zem. zajednice. Usljed predstavke V. N. i dr. iz D., ukida se ureda radi zaključak glavne skupštine zem. zajednice D. od 10. kolovoza 1907.. kojom se naseljenicima, koji sttku urbarsko pravo u zemljištnoj zajednici D., brani uživanje tog prava, dok ne uplate pristupninu, koja je pravilnikom ustanovljena, dosljedno ukida ee i taj zaključak potvrdjujuća odluka kr. kot. oblasti u Č. od 2. rujna 1907. br. 9^52. i to iz razloga, jer ustanove Pravilnika stupaju u kriepost tek onim danom, kojim dobiju potvrdu kr. zem. vlade, stoga se i Pravilnikom odmjerena pristupnina može zahtjevati tek nakon odobrenja Pravilnika po kr. zem. vladi. Koji je dakle ovlaštenik stekao ovlašteničtvo prije odobrenja Pravilnika po kr. zem. vladi, od toga zem. zajednica ne može zahtjevati uplatu pristupnine, bio on starosjedioc ili doseljenik. (Rješitba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 13. veljače 1908. br. 6216) Iz upravne prakse. Prilog k tumačenju §. a 41. zak. čl. XYI; 1879. »ob uredjenju obćina i trgovišta^ koja neimadu uredjenoga pogla |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 65 <-- 65 --> PDF |
- 355 — "Varstva«. (Izbor zastupnika za krajiške imovne obdine može se obaviti u sjednici obdinskoga odbora, u kojoj je prisutna nadpolovična vedina svih opdinskih odbornika pravoužitnika.) Zak. čl. XVI : 1870. »ob uredjenju obdina i trgovišta, koja neimadu uredjenoga magistrata« odredjuje u §-u 41., da za stvaranje v Jjana zaključka obdinskoga odbora treba da bude prisutna nadpolovična vedina ukupnih odbornika. Od toga pravila ne ima u spomenutom zakonu ustanovljene iznimke, Sliededi primjer iz prakse dokazuje medjutim, da postoji jedna iznimka od pravila. Kr. žup. oblast u B. izdala je sliedede riešenje od 24. listopada 1907. br. 19383.: »Utok S. Š. i drug Gj. proti zaključku obdinskog odbora u Gj. od 24. rujna 1907. br. 141., kojim su dr. A. P. i dr. izabrani za zastupnike odnosno zamjenika zastupnika Gj. imovne obdine, odpuduje se, a izborni čin ovime se odobrava iz sliededih razloga: Utjecatelji prigovaraju, da je spomenuti izbor obavljen u sjednici, u kojoj nije bila prisutna nadpolovična vedina ukupnih odbornika, kojih upravna obdina Gj. broji 18, pa da je time povriedjen propis § 41, zak. čl. XVI : 1870., »o uredjenju obdina i tržišta«. Valja medjutim uvažiti, da kod izbora zastupstva imovne obdine, prema §. 1. zakona od 11. srpnja 1881., kojim se razjašnjuju, odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1879. o imovnim obdinama u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini, aktivno i pasivno izborno pravo samo takovim obdinskim odbornicima pripada, koji u dotičnoj imovnoj obdini uživaju pravo služnosti. Sijedom toga se u broj obdinskih odbornika kod odnosnoga izbora samo broj odbornika prav o užitnik a ubraja, a prema tomu dovoljan je broj za izborni taj čin nadpolovične vedine svih občinskih odbornika pravoužitnika . U napomenutoj sjednici bilo je prisutno osam odbornika pravoužitnika kod izbora, pa kako je isti i inače u redu obavljen, ne ima zakonitoga razloga, da se uništi. To riešenje kr. županijske oblasti u B. potvrdjeno je vrhovnim riešenjem kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 22. travnja 1908. broj 20990. --Mjesečnik p. d. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 356 - Mogu li se krajiške imovne obćine — zatim zemijištn& zajednice te zadruge za uzajamnu pripomoć — smatrati korporacijama u smislu § 29. aK 2. zak. čl. XVI.: 1870. — nadalje imadu li činovnici kotarske oblasti — kotarskoga suda, pučki učitelji te šumari imovnih obćina aktivno i pasivno izborno pravo za izbor obćinskog zastupstva. PoTodom jednog konkretnog slučaja izdala je kr. zem. vlada, odjel za unut. poslove, ođpisom od 31. ožujka 1908. broj 70.878 kr. županijskoj oblasti u B. sliedede riešenje: Riešavajud utoke i to: 1. Tome J—a proti onomu dielu tamošnje drugomolbene odluke od 15. listopada 1907. br. 2030., kojom je uz uputu utjecateljevih prigovora odlučeno da imadu u listini najvedih porezovnika u obdini za izbor obdinskoga zastupstva u Gj—u ostati imovna obdina Gj—a i zemljistna zajednica Gj—a; a u listini birača J. V., F. F., dočim je podjedno povodom utoka J. S—a, kr. kot. pristava i Dr. B. odredjeno, da se u listinu birača imadu naknadno uvrstiti činovnici kr. kot oblasti i kr. kot. suda, zatim J M. šumar imovne obdine Gj—e, te pučki učitelji L. J., M. P. i St. E. 2. M. S—a i druga proti onom dielu napomenute odluke, kojom je odlučeno uz odputu prigovora utjecatelja, da imadu u listini najvedih porezovnika u obdini ostati zadruga za uzajamnu pripomoč u Gj—u; obnalazi kr. zem. vlada, odiel za poslove unutarnje davši u cielosti mjesta utoku M. S—a i drugova, a dielomično utoku Tome J—a, napadnutu odluku preinačiti te odlučiti, da se imadu imovna obćina Gj—a, zatim zemljištna zajednica Gj—i zadruga za uzajamnu pripomod u Gj — u brisati iz listine najvedih porezovnika u obdini, pošt o nijedna od njih nespada u red korporacija u smislu §. 20, al. 2. zak. čl. XVI. : 870. nadalje izredi, da se činovnici kot oblasti i kot. suda u Gj—u, zatim šumar imovne obdine Gj—a, te pučki učitelji ne imaju uvrstiti u listinu birača, za izbor obd. zastupstv a u Gj—-u; pošto svi spadaju u red obdinara navedenih u §. 4. si. d) pozvanoga zakona, kojim obzirom na ustanovu §. 6. i 29. rečenoga zakona ne pripada ni aktivno ni pasivno pravo izbora u obdini. Mjesečnik p* d. |