DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 361 — -vvirtschaft". Verlag Paal Parey Berlin. Svezak 1. Ciena K 1´30. Svezak 2. Ciena K 2-40. Dr. Vater. »Die Bodenanaljse und ihre Anwendung in der For8twirt8chaft". Berlin 1908. Paul Parey. Ciena K 0"60. Hugo Krieshaber. ,Wirtschaftliche Gefahren fiir Kroatien". Selbstverlag. Zagreb 1908. Ciena 1 K. Dr. A. Klir. „Die Bauten der Kommission fiir die Kanalisierung der Moldau u. Elbeflu8ses in Bohmen. Prag 1908. Selbstverlag Bohm. Forstverein. Die Aufforstuugen im Bereiehe der Bauten der Komission fiir die Kanalieairung des Moldau und Elbeflusses in Bohmen, in den Jahren 1903 bis inklusive 1908. Prag 1908. J. E. Chadt ^Pestovani lesa«. V. Pisku 1908. Nakladom J. V. Rozmarj. Različite viestl. Sjednica povjerenstva »Zaldade za uzgoj djece šumarsl se dne 23. kolovoza, u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade, u prisutnosti p. n. gg. članova : kr. zem. šum, nadzornika Andrije Borošida, kao predsjedničkog zamjenika, profesora kr. šumar, akademije Fran. Z. Kesterčaneka, šumarnika II. banske imovne opčine Vinka Benaka, nadšumara gjurgjevačke imovne občine Gustava Lacha, te kr. zem. šum. nadzornika Stevana Petroviča. Na dnevnome redu bijaše razdioba podpora iz o. g. prihoda rečene zaklade, za školsku godinu 1908.-9. Molba prispjelo je ukupno od 41 molitelja odnosno molitel´ica — i to za 18 ženske i 32. muške djece. Za razdiobu bilo je raspoloživo ukupno 8006 K i 12 filira. Povjerenstvo ispitav u smislu zakladnice tačno i svestrano pojedine molbe i njih imnčtvene okolnosti, dopitalo je ukupno 13 ženske djece — podpore sa ukupno 3000 K — te 20 torici mužke djece — u ukupnom iznosu od 5006 kruna — to tako, da je od sveukupnih podpora podieljeno sirotČadi, udovam i djeci činovnika krajiških imovnih opčiaa ukupno 5706 K, a onoj činovnika autonomne šumske uprave 2300 K. Ovom je zgodom povjerenstvo opazilo, da pojedini moli-^ telji nepaze ni na to, kakvim sve prilozima dotične molbe valja obložiti i zatim, da se molbe za odnosne podpore svake godine |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 362 — iznova moraju podnašati, da dotično diete i dalje iz te zaklade takovu podporu uživati može, i onda i n i posebne pogodnosti sto ih zakladnica daje sirotčadi, udovam i u obee moliteljem prema broju neobskrbljene djece — kao i u pogledu mogudn sd da stanoviti molitelji mogu, u osobito uvaženja vriednim slučajevima, dobiti iznimno i po dvije i tri podpore za dvoje do t oje djece. Na što se ovime dotičnici i opet bar za buduće ravnanja radi upozoruju. Državni ispit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva u Zagrebu. Kandidati, koji se kane podvrči tome izpitu, imadu po § 2. naredbe kr, zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 20. lipnja 1907. br. 17010. valjano obložene svoje molbenice, podnieti kr. zem. vladi odjelu za unutarnje poslove do konca mjeseca kolovoza o. g. i to kandidati stoječi u javjioj f-iužbi putem svoje predpostavljene oblasti a oslali putem nadležne poličke oblasti (kr. kot. oblasti, gradskog poglavarstva). Dan držanja ispita odredit 6e se nakon gore označenog roka, a ovisiti će o dovoljnom broju prijavljenih kandidata. Toga radi upozoruju se kandidati, da svoje molbenice uefaljeno predlože u tome roku. Raspored predavanja na kr. šumarskoj akademiji u Zagrebu — u zimskom poljeću g 1908-9. Prof. dr. O. K učera. Matematika 4 s. pred. 3 s. vježbe. Isti. Eksperimentalna fizika 3 sata pr. — Docen t (nepopunjeno) Anorganska kemija 4 sat. pr, 5 s. vj. — Prof. F. Šandor. Minerologija i petrografija 3 s. p, i 2 s v. — Prof. dr, J. Rorauer. Narodno gospodarstvo 4 s. pr. — Prof. dr. D. Segen. Počela opisnoga mjerstva 3 s. pr 4 s. vj. — Prof. dr. A. HeJnz. Obda botanika I. 3 s. p. 6 s. v. — Prof. A. Korlevid. Šumska zoologija 3 s. p. 2 s. v. — Docen t (nepopunjeno) Agri. kult. i analitička kemija 2 s. p, 3 s. v. — Prof. dr A. Mohorovičić . Klimatologija 3 s. p. — Gradj. nadsavjet. J. pl. Stanis a vi je vid. Graditeljstvo I. dio, 4 s. p. 4 s. vj. — Prof. V. Hlavinka . Tehničko-gradj. mehanika 2 s. p. 4 s. V. Isti. Šum?ko strojarstvo 3 s. p. — Er. vi. savjetnik F. Vrankovid. Raćunoslovje 5 s. pr, — Prof. F. Kesterčanek. Uzgoj šuma I. d´O, 3 s. p.^ Prof. J. Partas. ´Uredjenje šuma I, dio, 4 s. p. 4 s. v. — Šumska uprava 3 s. p. Računanje vriednosti šuma 3 s. p. 2 s. v. — Prof. V. Hlavinka. Geodezija I. 4 s. p. 4 s. v. — Vodo i mostogradnja |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 363 — 5 s p. 4 8. V. — Tlocrtno risanje 6 8. v. — Prof. dr. A. Heinz . Anatomija i fiziologija drva 2 s. p. 2 8. v. Predavanja za četvrti tečaj (7 semestar) nede se o. g. držati — jer se taj tečaj otvara tek g. 1909.-10. Konstituirajuća skupština društva gospodarskih i šumarskih vlastelinskih činovnika u Hrvat ikoj i Slavoniji. Dne 28. o. mj. bila je u vrtu slavonskog gospodarskog"družtva u 4 sata po podne bila je prva konstituirajuda skupština gospodarskih i šumarskih vlastelinskih činovnika, kojoj je kao izaslanik kr. zemaldke vlade prisustvovao prof. F r a n g e š. Bilo je do 100 posjetnika, a mnogo ih je svoj izostanak iznričalo. Skupštinu je otvorio dotadošnji predsjednik Vladimir Cačinovid . Za perovodju skupštine izabran je upravitelj D e č a k. Tajnik prof. 11 i b a 8 i d izvješćuje, da uslied nesredjenih političkih odnošaja još nije zakonom uredjen njihov odnošaj prema el žbodavcima. Umjesto odsudnog blagajnika Tucida, izvješčuje g. Ilid, da aktivno stanje blagajne iznosi 3i30 K, a podporna zaklada da broji 120 kruna. Kod točke o promjeni pravila zaključeno je, da se družtvo od sada zove: ´Družtvo gospodarskih i šumarskih činovnika sa sjedištem u Osieku". 0=!im toga su prihvačene još neke neznatne promjene. U to su nadošli narodni zastupnici gg. dr. Vladimir Kovačevi d i Šandor P o p o v i d, koje predsjednik pozdravlja, ujedno ih moleći, da se u saboru za njih zauzmu. Odgovorio je dr. Vladimir Kovačevid, da če želji udovoljiti, čim se pruži prilika. Novim predsjednikom izabran je g. Ili d Kod razprave o vladinoj osnovi zakona o uredjanju pravnih odnošaja izmedju gospodara te gospodar, i šumar, činovnika zaključeno je, da se prigovori proti osnovi imadu najaviti, najkasnije do konca srpnja a tad da se po družtvu redigirana osnova predloži kr. zem. vladi. Napokon je prihvaden predlog člana g. Zoričida, da se izdaje šematizam gospodarskih činovnika. Skupština je zaključena time, da je zapisnički jednoglasno izražena hvala bivšemu predsjedniku. Vladina je zakonska osnova u bitnosti tek prevod odnos noga magjarskoga zakona. Preglednu kartu šuma Dalmacije, izradjuje kako »Nar. List« javlja, dubrovč»nin dr. Lujo Adamovid. docent na bečkome sveučilištu, koji je u to ime nedavno proputovao cielom pokrajinom. Carski šumarski institut (HMIIEPATOPOKll .;iECHAro HHOTIITyT) u Petrogradu, jedan je najstarijih šumarskih |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1908 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 364 učilišta u Europi. Osuovan je g. 1831. a godine 1865 podignut na visoku školu. Poput visokih šumarskih škola u Beću, Ščavnici i Nancy-u — prošireno je i na toj visokoj školi, već jeseni g. 1906 naukovanje od 6 na 8 semestara, a podjedno izdana je i nova naučna osnova, Naukovanje podie- Ijeno je na četiri zimska i četiri ljetna semestra. Prva četiri semestra služe ponajpače temeljnim i pomodnim šumarskim naucima — dočim su specialne šumarske nauke ostavljene u glavnom zadnjim četir semestrima. Prema tome ustanovljen je i posebni naukovni red, nu taj nije obvezatan. Slušači naime mogu slušati predavanja i drugim redom — a vezani su samo na stanoviti red u polaganju izpita i sudjelovanja kod praktičnih vježba i radnja. Slušatelji mogu propisane nauke svršiti i u kraćem ili duljem razdobju — nu dulje od šest godina, nemože niti jedan slušač zavod polaziti. Svakomu je slušaču slobodno polaziti sva kolegija što se na zavodu obdržavaju. Izpiti se obdržavaju koncem i početkom semestra — i to uvjek unapred za sliedede dvogodište. Izpitu mogu pristupiti samo oni slušači koji su se u to ime pravodobno prijavili, a i propisane takse i naukovinu podmirili. Vježbama i praktičnim radnjama mogu samo oni slušači prisustvovati, koji se mogu izkazati, da su iz dotičnih predmeta položili jnr propisane predizpite. Uspjeh svakoga izpita zabilježi se u indeksu. Osim predizpita postoji onda još i posebni konačni izpit, koji obuhvaća sveukupnu naučnu gradju. Nedovoljnim uspjehom položeni izpit, smije slušač u sliedečem izpitnom roku ponovno polagati. Slušač koji nebi u propisanom roku položio propisane izpite, odpušta se iz zavoda. Ako koji od prijavljenih slušača — sbog pomanjkanja prostora — kod praktičnih vježba — u kojemu semestru ved nebi mogao sudjelovati, ide mu onda u slijededem semestru prednost. Zadnji dolaze po redu ; ui slušači, koji se ponovno upišu, pri tom se glede na red, kojim se prijaviše — kao i na to, koliki put je to uzsliedilo. Vrhovna odhika u svim prepornim pitanjima, pripada profesorskom sboru visoke škole. Pošto se i na našoj zagrebačkoj visokoj šumarskoj školi, jur proširila doba nankovanja od tri na četiri godine, spomenuli smo eto i te najhitnije ustanove iz statuta petrogradske visoke šumarske škole i to prams članku objelodanjenom nedavno u ruskom šumarskom listu. Uredjuje profesor F. Ž. Kesterćanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak.) |