DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 398 —


Marton Gjuro 2 K 50 fil., Mastics Gustav 2 K 50 fil, Majstorović
Ivan 10 K, Mladenoff B 6 K 03 fil.


Nenadid Gjuro Dr. 10 K, Nechvile Vaclav 10 K.


Partas Ivan 10 K, Pere Aleksander 10 K, Prstec Milan
10 K, Peksider Srida Gustav 60 K, Patzak Antun 10 K,
Pixa Arnošt 10 K.
Eozmanith Albert 2 K 50 fil., Rukavina pl. Jure 10 K,
Ružička August 2 K 50 fil, Rivosecki Emil 10 K.


Stromskj Ladislav 2 K 50 fil., Steller Slavoljub 2 K
50 fil., Simonffy Akos 2 K 50 fil., Sirutschek Vjenceslav
10 K, Stivičević Nikola 10 K.


Telar Gjuro 73 K 20 fil., Thuranskj pl. Bela 2 K 60 fil.,
Teichman Franjo 10 K, Turkalj Zlatan 10 K.
Vac Gašo 9 K, Viđale pl. Jaromir 4 K, Vorkapid Lazar
20 K, Vezid Nikola 20 K, Vasiljevid Vladimir 2 K 60 fil.


Weiner Milan 10 K. ^


Zwickersdorfer Ivan 10 K. Zegarec Pavle 20 K, Zibrat
Milan 5 K,
U Zagrebu, 20. rujna 1908.*
Rudolf Erny, blagajnik družtva.


Umrli. Nesmiljena sudbina smrti i opet nam u posljednje
vrijeme ote više vrednih i zaslužnih zagovornika i članova našega
družtva. Na dne 27. kolovoza o. g. umro je u Zagrebu
kr. kot. šumar Mato Ko li baš, doživivši tek 43 godina. —
Šumarsku školu svršio je na bivšem šumarskom i gospodarskom
učilištu u Križevcima.


Služio je najprije kao šumarski vježbenik kod gjurgjevačke
imovne obdine, a zatim je prešao u austrijsku službu, gdje je
služio u Montoni (Istrija), Idriji i napokon kao obdinski šumar
u Benkovcu u Dalmaciji, gdje si je stekao osobitih, zasluga,
glede pošumljenja tamošnjih goljeti, te je njegov rad bio vazda
pohvaljen, ne samo od namjestničtva u Zadru, ved i od mnogih
selskih obdina kotara benkovačkog.


U Benkovcu oženi mjestnu učiteljicu, te premda mu supruga
ostala učiteljicom sa stalnom pladom, ipak ga kao sina
graničarskog časnika vukla želja, da se povrati u službu kraljevine
Hrvatske, što je i polučio prigodom uredjenja šumarsko
tehničke službe, dobivši godine 1896. mjesto kr. kotarskog
šumara u Čazmi.


* Izkaz 0 uplati članarine članova lugara, nemogosmo sbog kasne dostave više
uvrstiti
u ovaj broj lista, pa če se isti s toga objelodaniti tek u sliedećem broju.
Uredničtvo.




ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 399 —


Službujući u austriskoj službi podpunih 10 godina i to
najviše samo u gorskim predjelima, nije mu po zdravlje prijala
klima mjesta Čazme, stoga zatraži iz zdravstvenih razloga
premještenje u Gorski kotar, sto je i polučio bivši premješten
u Vrbovsko, gdje je opet neprekidno služio deset godina.


Kako je bio odviše odan svojoj i onako napornoj službi,
što mu najbolje svjedoče uspjesi njegovog stručnog djelovanja
u području zemljištne zajednice Eavnagora, on uza sve opomene
sa prijateljske i liečničke strane nije štedio svoje zdravlje
onako, kako to naročito zahtjeva šumarsko zvanje u gorskim
krajevima, te je napokon postao i žrtvom toga svoga zvanja,
jer uhvativši četiri puta upalu pluda, kojoj se priključila sušica,
podlegao je napokon istoj, u krugu svoje obitelji dne 27.
kolovoza 0. g. Pokojnik spadao je medju osobito revne i radine
suradnike i članove našega družtva.


Kao drug, bio Je vazda sa svoje iskrenosti i plemenitog
srca obljubljen.
Ostavlja suprugu sa dva neobskrbljena sina.


Na dne 14. rujna, izgubismo i opet jednoga vjernoga Člana
našega društva. Taj je dan naime u Mitrovici preminuo redoviti
član hrvatsko-slav. šumarskog društva Nikol a Ga mirše
k u 49. godini svoga života. Plemeniti pokojnik stajao
je uvjek u prvim redovima, kao neustrašivi borioc za obranu
hrvatske domovine i prava naroda. Bio je osnivač i utemeljitelj
svih hrvatskih društva u Mitrovici, u kojima je zauzimao
prva mjesta, te je u njihov rad živo utjecao. Ved i pokojni
mu otac Franjo, odličan i obče poštovani veletržac i drvotržac,
bio je član utemeljitelj našega družtva. Osnovao
je medju inim i »Hrvatsku zadrugu za štednju i predujmove«
jedini novčani zavod u Mitrovici »Hrvatsku dioničku tiskaru«,
a šnjom i »Hrvatski Branik«, „Hrvatski Sokol", pjevačko
družtvo »Nadu«, »Hrvatsku čitaonicu« i t. d. i t. d. Svojim
poduzetnim duhom dao je prilike da si mnoga sirotinja radom
obezbijedi život. Tisude i tisude obitelji našlo je u njega zakloništa,
bilo to kod posla u šumama, na ladjama, velikoj
njegovoj pilani, poljanama i t d. Za sve se on brinuo i zaposlio.
A koga nije mogao zaposliti, toga je pomagao i novcem
i hranom i stvarima u naravi, kako je tko molio, tako je i
dobio. — Nikoga, pa ui crnoga cigana — štono se veli —
nije odbio.