DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 426 — naravno na to, da najbolje rastuća stabla ostanu po cieloj površini jednako razđieljena. Kada nakon toga opet usliedi sklopljenje, onda i duljina krošnje opet opetovno bude manja od polovice duljine debla, a onda je i ponovno nastalo vrieme za posredovanje, ali se sada bezuvjetno moraju do 8Je(5ivne dobe izabrati i uzdržati samo najbolje rastuda stabla. Na dobroj stojbini biti de to dovoljno, ali na lošemu je tlu još i treća proreda potrebna. Ako se ove prorede pravodobno provedu, to jest prije nego li duljina krošnje spadne na Vs duljine debla, onda će se sastojina tako razviti, da se ne moramo bojati niti snijega a niti vjetroloma, što je inače kod omorikovib sastojina od osobite važnosti. Na koncu dobe najvećeg porasta u duljinu (na dobroj stojbini jest to u 40.—50., a na lošoj u 80.—100. godini), moraju se jače prorede izbjegavati, a svu brigu i pažnju obratiti samo razvitku debla, to jest mi moramo nastojati, da postignemo bezgranatost i što veću punoću debla, — tu dakle može biti govora samo još o umjerenoj proredi, napose o izsjecanju nuzgredne sastojine. Naravnim, a često i umjetnim utem nastale mladikovine imadu redovito u mladjoj dobi jako tanka stabla sa vrlo slabo razvitom krošnjom. Kod njih se obzirom na unapredjenje porasta u debljinu, može i do ^U sastojine izvaditi, ako se radi snijega i vjetroloma ne mora jači sklop uzdržati. Kada se je tim krošnja opet do polovice visine debla smanjila, možemo proredu obustaviti, a sastojinu dalje tako uzgajati, kako je to već prije razpravljeno. Najteže je rukovodjenje proreda u onim srednjodobnim šumama, koje su od svoje mladosti u gustom sklopu uzraele. — Jače proredjivanje se obzirom na opasnost od vjetra, ne može provadjati, i stoga ne preostaje ino, nego nastojati najljepšim stablima dati dovoljno svietla, a inu sastojinu samo vrlo umjereno prorediti, odnosno pojedine guste drvne hrpe tek malo pročistiti. |