DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 414 — 7. Sve vitlove treba sa ciepanicom i kladom osobito dobro potezati i potrpati. 8. Svaki škartiraš dobije ove zapoviedi, koje dobro čuvati mora i izgubiti ne smije, jer inače platiti 6e 5 for. globe. 9. Tko proti ovim zapovjedima radi, platiti de kod prve falinge 10 for. globe, a ako se opetovano falinga nadje, onda bude smjesta od službe ođpušten i izgubije pravo na putn i trošak . 10. Škriban kod einlegovanja ima pisati naime i datum; škartiraš i pako imadu pravo isvakom zgodom o tom se osvjedočiti. panj svoje dužnos t Dese t zapovied i za skribane . 1. Rušenje . Hrasti se moraju nizko, to jest koliko moguće kod zemlje rušiti i to tako, da šniteri sa sjekirom hrast preko srca presjeku, da se nesrede ne dogode. Svi putevi moraju biti od hrasta i grana očišćeni. 2. Einlegovanje. Prije einlegovanja moraju se hrasti do kraja, to jest vršike od grana očistiti, i kada se je mjera pružila i težak je zasjekao, onda se taj.isti šnit još jednoč mjeriti mora, da se škriban pred težakom odmah osvjedoči, da li je po mjeri pravo zasjekao ili ne. Na panju kod svakoga hrasta, to jest na žili, mora škriban, koji einleguje, zasjedi dati pa vlastoručn o zapisati datum i svoje ime te koliko šnita dotični hrast imade. N. pr. 10 šnita pile se (lO). Škriban mora svaki dan u »Rapport« zapisati, koliko je hrasta kod svih kumpanija einlegovao, a kod sebe u svoj notez mora svaki zapisati, koliko hrasti on kod svake kumpauije einleguje. Kod šifranja je 17´´ najmanja mjera, a sve se drugo kod falinge odreže. 3. C i e p a n j e. Prije »ciepanja« mora se svaki furak tako dignuti, da tanji kraj odzgor dodje i prije ciepanja mora se kora od furka oguliti. Koji furak |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 415 — 1. mjeru im ade, taj 8e piše iznutra, koji furak 1. mjeru ne imade, taj se furak mora izvana pisati. Srce, koje ostaje, mora se razložiti, pa makar da niti % ne bude. Ciepati se po nodi ne smije inače dotični plati 10 for. globe. Ciepati je dozvoljeno samo sa klipakom, a odsrčiti samo sa uzkim klinom, kojega klibar od magazina dobije. 4. Vagan j e. Svaki vagačar mora imati vilice i oko sebe 2 koraka prazno mjesto^ da se dobro okretati može, te mora strogo paziti, da kod raztezanja duge tanja strana uvjek odzgor ispod ruke dodje; nadalje vagačar sa vagačo m uvjek k sebi, a nikada od sebe raztezati smije, inače se preveć šiferi stvore. Na vilici se mora zasjedi mala jamica, u koju vagačar svoju mjeru staviti mora. 18"´ i 24"´ uži od 3" nesmiju biti, a oni, koj i su siri od 3´,moraju se tako debelo vagati, kako debelo izađi mogu. Feuerscarton pako nesmije se podnipost o praviti, već samo zdrave crne dužice. 5. K r a j č a n j e. Krajcar ne smije nikako bielo drv o n a dug i pustiti, slobodno je, da se duga na bieloj stra i nešto sa živim drvom šari. Duge, koje su na srcu pretanke, mora krajČar tako dugo okrajčati, dok ne dobije bare m pol palca, to jest 6 linija debline na srcu, zato on dobije mjeru od 6 linija. Mjera mora uvjek biti pri ruci. Barikaši netrebaju biti širji od 5 cola. Zato dobije krajcar mjeru od 6 cola, pa mora tako dugo barikas okrajčiti, dok ne dobije na njem mjeru od 5 cola, 6. Maklanje. 36" i 30" barikaš i moraju biti samo od jedne strane okrugli, a od druge strane sasvim ravni; 23" i 18" na obadvie strane ravni´; 36" colarice i fe rt a lice moraju biti na obadvije strane okrugle, oko srca ne smije se nipošto maklati, dakle dužice ne smiju nikako sasvim oglodane biti, bolje je, da duga ostane hrapava. 7. Mieša n je dug e na podelištu. Pomiešati F. 8. S. sa % i % na podelištu nije slobodno. Svaki maklar m |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 416 odmah F. S. S, posebe bacati, samo ´/4 i % može slobodno pomiešati, ali svaka duljina dodje odmah za sebe složena. 8. Slaganje. Svaki skriban mora svoje škartiraše kontrolirati, da li su pravo vitlove brojili i skartirali; kada su kontrolirali, moraju svoje ime i datum na tablu napisati, osobito imaju paziti, jesu li zavite duge za sebe metnute i jesu li težaci barikaše drvom i kladom dobro potezali. 9. Nadgledanje kumpanija. Svaki škriban mora k svojoj kumpaniji najmanje dva put na dan doći. Čim se kumpanija na novo podelište preseli, mora već staro podelište biti kontrolirano, i to: j e s u li šifri porezani i jeli je po zapovijedi sve čisto izradjeno. Na jedan panj na hrastu kod podelišta mora biti od dotičnoga škribana vlastoručno napisan datum, kada je kontrolirao, koliko je hrasti kumpanija na podelištu izradila. Znamenje, kako se piše koliko je hrastova na podelištu izradjeno, jest n , a u ovo prazno mjesto dodje koliko je hrastova izradjeno. N. p. 10 hrastova piše se [lo|. Ako škriban nadje nješto, što nije dobro izradjeno ili počistilo, mora odmah po težacima pred sobom dati izraditi. 10. E a p p 0 r t. Svaki škriban imade u svojoj baraci knjigu za ^Rapport". U tu knjigu moraju škribani i škartiraši svfcku večer zapisati, kakovu su falingu kod koje kumpanije našli, i to tako, da i drugi p egledatelji i škartiraši tu knjigu, mogu čitati. Te knjige ne smiju biti nikad pod ključem, a kolibaš ima na nju pripaziti i predati ju makar kojem škribanu ili škartirašu, kada ju god zaište. Kojigod škriban ili škartiraš šumu ili svoj posao ostavi bez da »Urlaub« zatraži, bude odmah iz službe odpusten i izgubi pravo na putni trošak. Ovih deset zapovjedi morali su se škartiraši i škribani točno držati, a kako vidimo ima u njima mnogo praktičnih uputa, koje se odnose nu samu izradbu francuzke dužice. Na poseb valjano škartiranje dužica zahtjeva dosta vještine, pak se i škartiraši dobro pladaju. Samo škartiranje obavlja se u smislu trgovačkih usanca, a predaleko bi nas vodilo, da ih idemo ovdje navadjati. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 417 — Prociena francuzke dužice. Procieaa francuzke dužice u šumi obavlja se na dva načina i to: a) da se odmah kod svakoga hrasta procieni i zabilježi broj normalne dužice, koji će se modi iz dotičnog debla izraditi; b) da se dendrometričkim načinom procienom ustanovi onaj kubični sadržaj stabala, koji je sposoban za ciepanje, pak da se prema razredima debljine izračuna broj kubičnih metara, koji je potrebit za proizvodnju 1000 komada normalnih dužica (^^D %), odakle se obratno lahko izračunati može broj dužica, koji če se iz dotičnih stabala izraditi modi. Prv i nači n prociene rabe obično šumski trgovci, odnosno njihovi namještenici, koji kod svakog hrasta procienjuju i bilježe broj dužica, koje se iz dotičnog stabla predvidljivo izraditi mogu. Kod toga je odlučno, da li je stablo manje ili više granato, a sam način prociene zahtjeva veliko izkustvo. Šumski trgovci rabe u tu svrhu i posebne skrižaljke, koje pokazuju koliko se iz stanovite duljine debla bez kore i bez bjelike, ako je drvo inače zdravo, bez grana i dobro kalavo, može izraditi komada normalne dužice (´%, *l^. Ta skrižaljka pokazuje n. pr. kod čiste deblovine od 5 m duljine 60 em promjera 148 komada; 5 m 70 cm. promjera 230 kom.; 4 m 46 cm 54 kom. i t. d. Drug i nači n prociene rabe naše šumske uprave, koje najprije ustanove procienom za ciepku sposobnu drvnu gromadu, a onda tek izračunaju njenu vriednost. Mi demo ovaj način prociene u kratko opisati. Kod prociene dobije svako stablo svoj tekudi broj, promjerkom izmjeri mu se promjer u prsnoj visini, a tehnička duljina izmjeri se dielomice što duljom motkom (6—8 m. dugačkom), a dio debla povrh motke procieni se od oka. Kod prociene tehničke duljine radi se na više načina. Njeki šumari uzimaju ponajprije na oko cielu tehničku duljinu debla, primjerice do 30 cm gornje debljine, te onda broje životne grane i na svaku granu odbiju Vs — 1 m, ved prema debljini grane, pak ovu skradenu duljinu unašaju u procienbeni manual. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 418 — Drugi opet odbijaju grane odmah, te procienjuju, koliko će reza biti izmedju grana, ovi se rezi sbroje i lime dobiva tehnička duljina, koja se unaša u manual. Po našemu mnienju valja kod prociene tehniSke uporabive duljine debla, ovo potonje dieliti u glavnom na dva diela, i to: u onaj dio — obično dolnji — koji je bez grana i koji de prema tomu moći dati dugačku robu (dužicu), zatim u onaj dio — obično gornji — koji leži medju granama i koji de dati kratku robu. Pri tom treba grane svakako odbiti i to najbolje sumarno. Kako smo napred vidili nije francuzka dužica jedne duljine. Duljina varira izmedju 17 do 64 parižka palca ili 46 cm do 173 3 cm. Prema tomu mogu se kod prociene uzimati u račun ved i duljine, koje su na 50 cm. za ciepanje sposobne. Ako smo si procienbeui manual udesili prema napred spomenutom tako, da de se iz njega modi viditi, koliko deblovine odpada na dio bez grana, a koliko na dio medju granama, tada demo laglje modi ustanoviti i postotak, koji u dotičnoj šumi odpada na dugačku robu (dužicu), a koji na kratku. Kako je poznato stabla se nakon prociene, radi obračuna drvne gromade, razdiele u razrele debljine, koji se odabiru prema tomu, kako su zastupani pojedini stupnjevi debljine. Nakon toga izračunava se za svaki razred debljine uzor-stablo, odnosno njegova temeljnica i promjer te prosječna tehnička duljina, i to: za sebe ona bez grana (I. razred), a za sebe ona sa granama (II. razred). Kockovni sadržaj uzor-stabla izračuna se ili tako, da se stablo obori i kubicira, ili se srdržaj ustanovi pomodu eventualno poznatog obličnog broja, ili pada promjera po tekudem metru. Uzor-stablo jest dakle predstavnik svojeg razreda jedino gledom na proračunanje drvne gromade razreda, ali ne gleđom na kakvodu stabala u razredu, ´što se ne smije pustiti s vida. Ako smo nakanali točniju procienu učiniti, biti de shodnije, da izračunato srednje stablo oborimo, ili da računamo po padu promjera, i to s toga, što demo promjere sekcija trebati, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 423 — 36 1 9218 9218 5775 3850 5220 3480 7777 3457 ´4 279 349 201 168 73 61 138 77 ´11 578 482 938 522 512 285 1693 628 ´. % 350 234 699 311 266 119 823 244 162 81 517 178 169 57 663 148 21466 22837 14566 9656 10695 7337 17292 7505 % 30 1 2456. 2047 2437 1410 1810 1006 2684 1365 % 305 319 249 174 144 100 251 117 ^/a 223 155 565 262 198 92 975 302 % 128 72 348 130 98 37 475 118 % 52 22 192 54 56 16 279 52 3164 2615 3891 2030 2306 1251 5664 1955 24 1 2293 1529 2664 1184 1524 678 3691 1094 ´4 747 623 662 369 388 216 810 300 111 111 57 38 47 32 69 31 204 114 579 215 211 79 889 220 ´n ^9 116 52 370 110 96 29 512 102 % 40 14 241 54 48 11 304 46 3511 2443 4573 19^0 2314 1045 6275 1793 18 1 1458 729 2120 707 1015 339 2551 568 %-1092 683 1016 424 675 282 1188 331 li 466 350 289 145 181 91 274 92 ´11 134 56 437 ]122 116 33 553 103 ´9 87 30 359 80 70 16 222 34 ^ ´7 36 9- 166 28 34 6 160 18 3278 1857 4387 1506 1091 767 4948 1146 31414 29752 27417 15162 17406 10400 34178 12398 1 ´ |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 425 — Račun o franeuzkoj dužici prodanoj g. N. N. u N., izradjenoj u šumi N, Proizvodnja g. ; , 64.019 kom. % " dužice 2% % M. 47.335 15.025 » 30´´ » » » » 7.850 5% Eab. 392V2 kom. 16.673 » 24" » » » » 7.25115% » I.O87V2 » 14.699 » 18" » » » » 5.276 300/0 » 1.583 » 110.416 kom. duži6eu3%%M 67.712 Rab. 3.063 kom Odbiv Rab.- 3.063 Netto kom. 64.649 aK420pr."/ooK27.152-58 31.581 kom. Vergini u 36 %4% 23.222 a K120pr.%oK 2.786-64 4.778 » FeuerS.S.» » » 4.161» » 90 » » » 374-48 23 » Minderm. » » ^> 23» » 60 » » » 1-38 10.205 » Vergini %%, % 11.836» » 60 » » » 710-16 157.003 kom. Odbiv proviziju 1% K 310-24 Netto K 30.715-— N. 190... Podpis: N. N. A. B. O uzgoju sastojina. Saobćuje Pavao Dianovsky, kr. drž. šumarnik. (Nastavak i svršetak). Kada je omorikova sastojina narasla na 5—8 metara visine moraju krošnje biti još podpune, a to nas opet upuduje da prigodom sadnje aa biljkama štedimo. Tek nakon ove dobe smije sklopljenje usliediti, a tada pocima i obumiranje dolnjih grana, koje se provadja samo polagano, dok umanjenje porasta samo onda nastane, kada je duljina krošnje manja postala od polovice duljine stabla. Sada je i vrieme za prvu proredu, te se na dobroj stojbini ovom prigodom može i polovica sastojine izsječi, pazeć |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 424 — Dim en Vergini Feuer S. S. Spitz Vergini "/^e šija 2—3 3--6 2-6 3--6 48 1 24 32 — — »/i6,4323 4323 % 3438 4297 42 1 3145 3669 1034 1206 % 1998 2991 5/ 4 42 61 21 30 5/9 450 225 1405 820 64 37 ´9 36 1 5844 5844 1220 1220 23 23 — 85 106 — % 2403 1202 61 31 % 30 1 4163 3470 749 625 113 118 38 40 % 1392 580 27 12 ´9 24 1 5365 3577 687 458 ´U 628 524 136 113 1453 485 30 10 % 18 1 3765 1883 506 253 1100 687 195 123 j ^/. 654 164 10 3 % 31581 23222 4778 4161 23 23 10205 11836 Opetovanje: Monte 4—6 31.414 » 3— 4 27.417 S. S. 4—6 17.406 » 3—4 34.179 Vergini 2— 3 31.581 F. 8. S. 3—6 4.778 Vergini ´"/le 3—6 10.205 Spitz 2—6 23 Ukupno 157 003 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 422 - Na jednog radnika, uzev u obzir i one, koji drva obaraju, računa se gledom na izradbu papriečno 100 kom. normalne dužice na dan. Razumije se, da ovako postavljeni račun ne de biti posve točan, ali če ipak modi služiti za podlogu dražbenih prodaja, ako smo iole uvažili mjestne prilike. 8vaki pako šumar, koji u praksi djeluje, trebao bi da si svakom danom zgodom sabire podatke, koji su mu nuždni za izvadjanje ovakovih analiza ciena, naročito gledom na troškove proizvodnje, kao i na^množinu surovine, koja je nuždna za proizvodnju gotove robe. Ako smo ovom razpravicom pobudili u mladjim drugovima interes za samu stvar, onda je i svrha ovih redaka podpuno polučena. Na koncu prikazati ćemo jedan manji trgovački račun o prodaji dužice, iz kojega dc se modi razabrati način reduciranja dužice, odbijanje rabatta, kao i razmjerje kupovnine za glavnu i nuzgrednu robu. Primjećujemo samo, da u ovom računu nije redukcija širine od % na */g, kao i scarta na monte robu, sumarno obavljena, nego je to učinjeno odmah kod svake dimenzije. Dužica iz šume N. N. Stovarište N. N. Razporeddimenzija. DJ. Monte Scarton 4—6 3-4 4-6 3-4 menšija kom. ^% kom. ^% kom. ^% kom. ^1-^ 48 1 90 120 52 46 49 44 75 45 42 1 9521 11108 4402 3424 3641 2832 4077 2114 % 264 385 147 143 63 61 88 58 % 556 541 887 576 368 239 1043 451 % 296 230 564 293 215 112 503 175 % 152 89 384 150 119 47 413 108 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 421 Tržna ciena po 1000, ^l-^, Ve M na kolodvoru u N. (20 kim. daleko) 500 K. Troškovi reduciram na 1000, ^j^, % M: ´ izradba sa deputatom . . . 70 K izvoz 30 „ skladište i slaganje ... . 3 „ režija 7 „ 6°/o kamati na IV2 godine . 10 „ Ukupni troškovi 120 K. Ostaje ... 380 K. Odbiv poduzetnu dobit sa lO^ . 38 K. Ostaje šumska pristojba , . . 342 K. Pošto za proizvodnju 1000, ^%, Ve M treba surovine sa korom kod sred. promjera od 46 cm. — 32 m^ odSlcm. — 21 m^ ., <30 , -16 , 69 -16, -15 „ 78 — 13 „ „ 92 ,— 11 „ ., . 102 — 10 , to se izračuna šumska pristojba po 1 m^ kod s. p. od 46 cm. sa 10-68 K 51 16-30 60 21-40 69 22-80 71 22-80 78 26-30 92 30 00 102 34-20 Pošto je bilo pako procienjene drvne gromade : sap.prom. 46cm 1404m^,tosejemogloizraditiduž. 43.880kom. » 51 » 1020 » » » » » 48.576 » 60 » 4959 » » » » » 310.000 » 69 » 3421 » » » » » 228.000 » 71 » 3484 » > » » » 232.300 » 78 » 2240 » » » » » 172.300 » 92 » 836 » » » » » 76.000 » 02 » 498 » » » » » 49.800 » Ukupno 1 160.956 kom. popriečno ili po stablu 226 komada. 32 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 420 — Troškovi izvoza su različiti, te ovise o mjestnim prilikama, a naročito o udaljenosti šume od skladišta. Ovi se troškovi dadu najshodnije opredieliti prema tomu, koliko prosječno jedan par konja može obzirom na bolji ili lošiji put voziti dužice i koliko puta vozač može na dan izvesti dugu do skladišta, pak koliko vozač sa jednim parom konja hode da zasluži. Danas se obično računa za jedan par konja, kola i vozača na dan 10—12 K. Težina normalne dužice može se računati po 1000 kom. sa 30 met. cent. Prema tomu, koliko se tereta natovariti može i koliko se puta na dan teret izvesti može, dade se barem približno ustanoviti trošak izvoza. U troškove režije računa se trošak prociene, dražbe, nadzora, gradnje koliba, popravak putova, porez i t d. Ovi su troškovi danas takodier dosta znatni. Uvidom u trgovačke knjige osvjedočili smo se primjerice, da su troškovi režije kod izradbe 8000 m^ iznosili po 1 m^ 4 K. Kao prometno vrieme treba danas takodjer računati 1 Vj do 2 godine obzirom na slabije tržne konjunkture. Da ovo, što smo naveli, bolje objasnimo, poslužiti demo se opet jednim primjerom iz prakse. U njekoj šumi procienili smo u ciepku ukupno 5120 hrastova. Ova stabla razvrstana su u razrede debljine te izračunato srednje stablo, kako sliedi: — 60 cm. p.p. 1668 kom. srednje stablo 8m— 52 cm p.p. 61 ,_ 80 » » 2164 » » » 12 m — 71 cmp. p. 81 — 100 » » 1088 » > » 12 m — 88 cm p.p. 100 cm i dalje 200 » » » 8 m — 107 cm p. p. Da nam bude račun točniji, razdielili smo duljinu oborenog srednjeg stabla u sekcije, te smo našli u sredini sekcije promjere sa korom od 46 cm. i 51 cm., 60 cm. i 69 cm., 71 i 78 cm , 92 i 102 cm. Šumsku pristojbu po 1 m^ drva sa korom ustanovili smo pako sliededom analizom ciena : |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 419 — kada budemo ustanovljivali potrebu surovog drva za 1000 kom. normalne dužice. Kod prociene stabala u šumi, treba osim toga dobro paziti na razne manjkavosti stabala, kao š o su šupljine, crvotočine, zimotrenost i t. d., pošto će te mane takodjer uplivati kod konačnog računa obzirom na ustanovljenje postotka, koji demo odrediti za razne sortimente dužice, naročito na robu monte i scarton. Novčana prociena. Kada pristupamo ustanovljenju novčane vriednosti dužice, moramo znati u prvom redu tržnu cienu dužice na mjestu prodaje, koje je obično željeznička postaja, a zatim troškove proizvodnje. Osim toga moramo ustanoviti prometno vrieme, u kojem če se dužica modi predvidljivo dalje prodati. Taj račun obavljamo na temelju analize ciena. Primjer takove analize ciena ža francuzku dužicu sadržan je u spomenutoj knjižici A. Danhelovskj- a. Tržnu cienu francuzke dužice po 1000, ^%, Vg M. nadi demo u trgovačkim listovima. Ona primjerice iznosi danas na Rieci 650—700 kruna. Troškovi proizvodnje jesu: izradba, izvoz do željeznice te eventualno dalje željeznicom, to varenje i iztovarenje, vožnja na skladište, škartiranje i slaganje, zakup skladišta, obda režija, te kamati na te sve troškove za prometno vrieme. Svi ovi troškovi reduciraju se na 1000, ^´´/i, \ M. radi lagljeg obračuna šumske pristojbe. Što se izradbe dužica tiče, to se ova i zradjuje u 3 razreda i to: I. razred sačinjavaju dužice 4—^6 M.; II. razred dužice 3 — 4 M. i 4—6 S. S., a III. razred 3-4 S. S. i F. S. S. te */3 Vergine i ostali. Radnicima plada se obično po jednoj cieni dužica 4—6 i 3 4 M. i 4—6 S. S., a po drugoj cieni ostala dužica. Uz gotov novac dobivaju radnici u ime plaće još i deputat. Troškovi izradbe su naprama prije danas znatno poskočili te iznose reducirani na 1000 ^"/j, % M. oko 60—80 K. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 413 Deset zapovjedi za škartiraše*. 1. Strogo treba paziti, da hrasti budu porušeni koliko mogude blizu zemlje. 2. Svaki skartiraš, koji na podelište za škartiranje ide, dužan je ponajprije oko sviju h na dotičnom podelištu izradjenih hrastova strogo potražiti, jesu li težaci sve šnite porezali, furke pociepali i šifre izrezali, jesu li sve ono pobrali, što im je škriban za pobiranje pobilježio. Ako bi slučajno našao, da težaci nisu sve pobrali, što im je pobilježeno, onda neka s mjesta pozove kasatora na podelište, da u njegovo] prisutnosti poberu sve, što pobrati imadu. Ako bi skartiraš našao, da imade još hrastova, oko kojih škriban za pobiranje nije dobro pobilježio, onda na ovom podelištu ne smije ništa škartirati, i mora to odmah prijaviti, pak i na večer u ba-: raki pred svimi škartiraši i pred škribanom tu stvar javiti mora. Skartiraš samo onda smije sa škartiranjem početi, ako sve u redu nadje, a za dokaz, da je kod hrasta bio, mora na svaki panj na žili datum i svoj podpis metnuti. 3. Skartiraš kod škartiranja strogo na to gledati mora, da izvadi dužice za reparaciju, koja se odmah i ujedno sa škartiranjem obaviti mora kako sliedi. 4. Odmah čim je skartiraš škartiranjem započeo, mora dati slagati svaku klasu i dimenziju za sebe, ponajprij e tredu klasu, onda drugu i tek naj posije prvu klasu. 5. Vitlove neka u obde polaže ovako: 42 r 36 r 36 r 36 r 80 j^ 1 8 r I. kl II. kl. III kl. 2 4 r 6. Mora se svaka vrst dužice zasebice škartirati i osobito zasebice složiti krive dužice, i opet sasvim zasebice, koje su samo z a v i t e. , Ovih 10 zapovjedi za škartiraše i škribane bili su svojedobno tiskani u posebnoj knjižici, te ih ovdje bez obzira ua germanizme donosimo doslovno i sasvim nepromjenjeno. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 412 — b) Feuerscarton (F. S. S.). Ovaj se glede debljine dimensionira jednako kao i % Vergine. Širina se dieli u */3 i % Prodaje se u pravilu po 1000, ^"/i, ´/g, a po 2 komada % računaju se kao jedna ^/g. Duljina se reducira kao i kod glavne robe, debljina kao 1 kod % Vergine. Širine se ne reduciraju. N. pr. 1000,F.SS.%,42, % =C/4)red.naF.S8.°V,,«/6vriedi 1457 kom. 1000, F. SS. %, IS, % reducir. naF. SS. ^´1,, % vriedi 250 kom. 1000, S.SS. % 18, Vg reducir. na F. SS. ^V,, % vriedi 250 kom. c) Vergine ´%g, % (t. z. Mindermass). Ovamo spadaju dužice monte i scartoni, feuerscarton je izuzet. — Debljina se mjeri kao kod % vergini. Prodaje po 1000 tekudih komada reduciranih na 1 palac debljine, a po 2 komada % vriede kao jedna ^1^. Ovdje se nereduciraju niti duljine, niti širine, nego samo debljine. N. pr. 1000 kom. V4 reducirano na ^/^ = 1 vriedi 1250 kom. 1000 kom. % reducirano na % = 1 vriedi 500 kom. d) Spitzschindel (Scandole), t. j_ dužice izpod 5 linija debljine, a široke 2 do 6 palaca. Monte i scarton čine jedan razred, Feuerscarton se izkljucuje. Prodaje se po 1000, 36^6. Ovdje se ne reduciraju širine niti debljine, ved samo duljine. N. p. 1000, 18, %, % reducirano na 36^ vriedi . . 500 kom. Skartiranje i nadgledanje izradbe. Postupak kod izradbe franeuzke dužice opisao je potanko naš vrli šumarski pisac A. Danhelovskj u svojem poznatom djelu »Abhandlung iiber die Techuik des Holzwaaren-Gewerbes in den slavoniechen Eichenffaldern" izdano u Pečuhu g. 1873, Mi ćemo ovdje samo navesti i zaboravi oteti deset zapovjedi za škartiraše i deset zapovjedi za škribane, koje su zapovjedi naši šumski trgovci, dok je trgovina sa dužicom evala, bili izdali za svoje namještenike. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 411 — Obzirom na odbitak rabatta izgleda i naš račun o reduciranju dužice na ^%, Vg M nješto drugačije. To ćemo opet najbolje razjasniti na jednom primjeru. Na rabatt odbiti ćemo za 30", 10\, za 24´´ SO"/«, a za 18", 30%. a) 1000, 30, %,, ´U M. reducirano na´´/, % M. vriedi 464 kora. odbio lO´/o rabatt 46 , ostaje 418 kom. b) 1000,24, %, % S. S. reducirano na %, \ M. vriedi 198 kom. Odbio 20% rabatta 39 , ostaje 159 kom. c) 1000, 18, V„ 74, Š. S.reducirano na ´Vi, % M. vriedi 112 kom. odbio na rabatt 30% 33 „ ostaje 79 kom. U trgovačkim računima se širina od 7* reducira na Ve, a scart na monte, obično tako, da se kod konačnog sbroja odbija na manju širinu sumarno V,,, a isto tako na scarton dalnja %. Rabatti odbijaju S9 takodjer sumarno, pošto se time cieli račun, koji je i onako dosta kompliciran, ajednostručuje. Rabatt se daje i odbija samo kod glavne robe, t. j . kod monte i scartona, ali se ne daje kod nuzgredne robe. Reduciran jenuzgrednerobe, a) % Vergine. Ovamo se računaju 2 do 3 palca široke dužice monte i scarton, koje idu zajedno u jedan razred. Feuerscarton se pri tom izlučuje. U pogledu debljine vriedi ovdje % kao Vs palca, %« kao 1 palac, ´*/i7 kao IV4 palca i ´%i kao V/a palca. Redukcija se obavlja na ^%, %. Pri tom se reduciraju duljine na isti način kao kod glavne robe, širina se u opće ne reducira, jer je samo jedna, na ime 2—3 palca, a debljina se reducira po netom navedenoj usanci. N. p. 1000,42 ("/,7)%,V3Vergini reducirano na´%, % vriedi 1457 kom. 1000,36, %, VJ Vergini reducirano na "*/,, % vriedi 500 kom. 1000, 24, (7,J %, % Vergini reducirano na ´"1, % vriedi 667 kom. 1000,18, %,% Vergini reducirano na ´%, % vriedi 250 kom. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 8 <-- 8 --> PDF |
^ _ 410 — još Vs množine dužice u ime scartona, čime se ovaj podjedno* reducira na monte. To demo opet najbolje objasniti izračunav njekoliko primjera. a) 1000, 48, *U (= 1) % S. S. (== scarton) reducirano na ´*/i,*/6 M (= monte) vriedi 889 kom. T. j . pošto je duljina dužice 48", a ne 36", mora se k 1000 kom. pribrojiti V3 ili 333 kom., pošto je debljina dužice */^" = 1", a isto tako i širina *k", dakle normalna, to se na te dimensije ne ima ništa odbijati, mora se dakle samo još scarton reducirati na monte, što se čini odbiv od 1333 kom. V3 (= 444, čime se dobije 889 kom. b) 1000, ´"/,, % S. S. reducirano na %, % M. vriedi 667 kom. Odbili smo dakle samo V3 na račun scartona, jer je dužica inače normalna. c) 1000,30, ^,´9, */6 S. 8. reducirano na^%,V^ M. vriedi 371 kom. T. j . usljed manje dužine dužice odbijemo od 1000 jednu šestinu i dobijemo 834 kom., na manju debljinu odbijemo dalnju Vs i dobijemo 556 kom., širina je normalna, dakle ne odbijamo u to ime ništa, a na scarton odbijemo još V3, i tako smo dobili gornji broj od .571 kom c) 1000, 24, V4, ´U, S. S. reducirano na ´%, "/e M. vriedi 371 kom, T. j . na manju duljinu odbijemo V3 ili 333 kom. i dobijemo 667 kom, na vedu debljinu pribrojimo ´U ili 166 k. i dobijemo 833 kom., na manju širinu odbijemo´4 ili 277 kom. i dobijemo 556 kom. i konačno na scarton odbijemo % i dobijemo gornji broj od 371 kom. d) 1000, 18, %, ´´/4, S. S. reducirano na ´"/,, % M. vriedi 112 kom. Račun redukcije obavlja se po istom principu, kako je napred razložena. E, a b a 11. Šumski trgovci razlikuju francuzku dužicu na dugačku i na kratku robu. Dugačkom robom zove se dužica od 36, 42, 48, itd. palaca duljine, a kratkom robom ona od 30, 24 i 18 palaca duljine. Na ovu kratku robu daje se u trgovini r a b a 11. Ovaj nije uvjek jednak, te se posebice ugovara, a iznosi kod dužica 30" obično 5% ili lO´/o, kod 24"— 10"/o; IS"/« ili 207o; a kod dužice 18" — obično 80%, nu kadkada i manje. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 409 — Širina . Širine su samo dvie */g" i »Z^". Širine ^/^ reduciraju se na VG tako, da se odbije V.,- Prema tomu vriedi 1000, "%, ´U M. reducirano na ´%, % M = (1000 — i°50) = 667 kom. Isto tako vriedi 1000, ´7i) % reducirano na ^^i, *U = [(1000—^°0) — ? ] = 334 kom. Na ime 1000 kom, 18" reducirano na 36" vriedi 500 kom., a širina od 7« reducirano na Vg vriedi opet za % manje, dakle samo 334 kom. Debljina . Sve debljine reduciraju se na 1", i to na taj način, da se broju dužica stanovita količina ili pribroji ili odbije. Tako n. pr. vriedi: 1000, 36" — 1" — V, M reducirano na ´%, % M = 1000 kom. 1000, 36´´ — ^/,,"´ — % M reducirano na ´V„ % M = (1000 — 1^") == 834 kom. 1000, 36" — %" — % M reducirano na %, % M = (1000 — ^°5) = 667 kom. 1000, 36" — %´" — Ve M reducirano na =´«/,, *l, M = (1000 — ^J = 500 kom. lOOO, 36" — V/´ — % M reducirano na =*%, % M = (1000 + >°50) = 1250 kom. 1000, 36" — %" — */s M reducirano na ´«/,, % M = (1000 + MOj = 1500 kom. Obzirom na napred razloženu redukciju duljina, širina i debljina na "V,, % provesti demo radi boljeg razumjevanja stvari njekoliko primjera. N. pr. 1000, 42, %, %, M. reduciramo na ´%,% M vriedi 389 kom. 1000, 30, %, "U, M. reduciramo na =*«/!, % M vriedi 695 kom. 1000, 18, %, V^, M. reduciramo na %, % M vriedi 167kom. Reduciranje robe zvane scarton. Scarton ima iste dimensije, kao i monte, pak se i reduciranje ove dužice na ^^1,, *U obavlja po istim pravilima, kako je razloženo za robu monte, jedino se na koncu računa odbije |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 408 — dotične duž.ce. Prema tomu ima dužica od normalne dimenzije ^*/i, Ve, a ipak jedna dužica spada u monte, a druga u scarton. Reduciranje glavne robe. Kako smo ved spomenuli prodaje se glavna roba po cieni od 1000, ´"´/i, *k monte. Usljed toga reduciraju se i sve dužice, koje spadaju u robu monte i u robu zvanu scarton, na duljinu od 36 palaca, na širinu od *U palaca i na debljinu od 1, palca monte robe. Reduciranje robe zvane monte. Duljina. Ponajprije moraju se reducirati sve duljine na duljinu od 36 palaca. Smatrajud ovu duljinu kao jedinicu, reducirati demo dužicu sa duljinom od 30" ako od broja dužice odbijemo %, onu od 24", ako odbijemo % ^ Va, onu od 18", ako odbijemo % = Vg, one pako od 42", ako pribrojimo Ve, one od 48", ako pribrojimo % = V3, od 54", ako pribrojimo 3/^ = V^, a one od 60", ako pribrojimo *i^. Prema tomu vriedi dužica monte: 1000 kom. 18´´ dugački, % široki, 1" deb. reducirano na ^7., % M = (1000 — ^) = 500 kom. lOuO kom. 24" dugački, % široki, 1" deb. reducirano na ´71, 7« M = (1000 —´^) = 667 kom. 1000 kom. 30" dugački, V^ široki, 1" deb. reducirano na =7,, % M = (1000 — i^) = 834 kom. 1000 kom. 36" dugački, % široki, 1" deb. reducirano na ^%, ^/^ M = ( — . — ) = 1000 kom. lOUO kom. 42" dugački, Vg široki, 1" deb. reducirano na ´´h, *U ^ = (1000 + 1-^) = 1166 kom. 1000 kom. 48" dugački, % široki, 1" deb. reducirano na "8/,, 4/^ M = (1000 + ^™) = 1333 kom. 1000 kom. 54 ´ dugački, % široki, 1 ´ deb. reducirano na 37,, 7, M = (1000 + i2^) = 1500 kom. 1000 kom. 60" dugački, % široki, 1" deb. reducirano na 37,, v^ M = (1000 + ^-*«») = 1666 kom. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 407 — Nuzg redna roba ne prodaje se kao glavna roba, pak prema tomu niti ne steže se na dimenziju ^V,, % Monte. Prodaja nuzgredne robe obavlja se, i ciena iste ustanovljuje po sliededim usancama: a) */3 Vergini prodavaju se na temelju ciene od 1000, 36 2/ b) Feuerscarton prodaje se u pravilu po 1000, "%, %. c) Vergini *%6) % prodaju se po 1000 tekućih komada reduciranih na debljinu od 1. palca. d) Spitzschindel prodaju se po 1000, 3676. Ako za nuzgrednu robu nije nikakova ciena ugovorena, tad se smatra, da je ona od prodaje izključena. Glavna roba. Glavna roba (monte i scarton) izradjuje se u različitim dimenzijama duljine, širine i debljine, a) Usuelne duljine jesu ,18, 24, 3 0, 36, 42, 48, 54, 60 parižkih palaca. Trgovačke usance ustanovljuju, koje se duljine dužice imaju smatrati da spadaju u jednu navedenih duljina. Tako n. pr. dužice od punih 17 do 22 palca smatraju se dugačke 18 palaca, od 22—28 palaca kao 24 palca, od 28—34 palca kao 30 palaca, od 34—40 palca kao 36 palca itd. ^) Usuelne širine jesu 3 do 4 palca, pak se računaju kao ^U palca, te 4 do 6 palaca, koji se računajju uu 1iao oo % ka palca. y) Usuelne debljine jesu 5 — 7 = % linije, koje se računaju kao palca (ili %) \ 7 9 = ´´/g „ » » » » % » (ili \) 9—11 = ^/,] » » » » j, » ´6 11 — 14 ^ "/,4 » » „ » » 1 palac 14—17 = ´Vi, » » » » » 1% » (ili %) 17—20 = Xe „ * » * ^1%^ » (ili %) Prema navedenim dimenzijama izradjuje se dužica, koja spada u monte robu, kao i ona, koja spada u scarton. Kazvrstanje u monte robu i u scarton, spada medju onaj posao, koji se obično zove skartiranje dužice, a obavlja se jedino gledom na kvalitet |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 406 — šumama godišnje jedva oko 4 milijuna komada. Akoprem je dakle francuzka dužica dan današnji za nas od manje važnosti, to se ipak kadkada dogadja, da se ne samo lošiji dielovi debla, koji naime za rezanu robu sposobni nisu, ciepaju u francuzku dužicu, ved ima slučajeva, gdje se kao i u prijašnje doba, sva hrastova debla izrade u tu vrst robe. Ne de stoga biti na odmet, ako barem na kratko razložimo način prodaje francuzke dužice, kao i ustanovljenje njene vriednosti u šumi putem analize, pak prema tomu i vriednosti kubičnog metra drvne gromade. Način prodaj e. Kod prodaje francuzke dužice odlučne su trgovačke usance. U koliko nam je poznato izdane su po trgovačkim komorama u Zagrebu i u Osijeku g 1879. prve „hrvatsko-slavonske trgovačke usance za francuzku dužicu" Danas su u krijeposti bečke trgovačke usance za trgovinu sa drvom od 1. travnja 1904., izdane po bečkoj burzi na njemačkom jeziku, te riečke trgovačke usance od g. 1906., izdane na jeziku magjarskom, koje su u ostalom posve jednake, u koliko se odnose na trgovinu francuzkom dužicom. Mi demo stoga ponajprije izcrpiti ove trgovačke usance, u koliko su nam potrebite za objašnjenje predmeta naše razprave. Francuzka se dužica dimenzionira po parižkoj mjeri, koja je još i danas u Francuzkoj kod trgovine sa dužicama u običaju. Dužica se razlikuje u glavnu robu i u nuzgrednu robu. U glavn u rob u spadaju dužice, koje se u trgovini zovu monte (M) i scarton (S. S.). U nuzgrednu robu spadaju dužice, koje se u trgovini označuju kao : a) VD vergini, b) feuerscarton, c) Vergine ´"AB, ^6 i d) SpitzBchindel (Scandole). Glavn a rob a (monte i scarton) prodaje se na temelju ciene od 1000 kom., ´´%, V^ Monte, na koju se dimenziju reduciraju sve dužice, spadajude u robu monte i scarton. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 3 <-- 3 --> PDF |
«mai^©M lisl^ Br. II. i 12. u ZAGREBU. 1. prosinca 1908. God. XXXII. Pretplata za neelanove K 12. na godinu. — Članovi šumar, đružtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuiše K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu i pretplatu na list prima pređsjedničtvo đružtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K.; za ´/» stranice 8 K.;za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za V* stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust Obavjest p. n. gg. članovima družtva. Pošto je p. n. g. profesor Fran X. Kesterčanek svojim dopisom od 15. listopada t. g. podpisano pređsjedničtvo obavjestio, da polaže Čast urednika družtvenoga organa, to je ovo pređsjedničtvo predhodno do definitivne odluke družtvenoga upravljaj u čega odbora, uredničtvo »Šumar, lista« i »Lugar, viestnika« privremeno povjerilo p, n. g. kr. zem. šumar, nadzorniku Anti Kernu, na koga neka se do dalnje obavjesti izvole slati svi na izdavanje i odpremu družtvenoga organa odnoseći se dopisi i eventualne reklamacije. Uslied spomenute promjene u uredniČlvu nije bilo moguće, pravodobno izdati list za mjesec studeni, te se s toga u ovom dvostrukom svezku izdaje zajedno sa onim za mjesec prosinac 1908. Pređsjedničtvo hrv.-slav. Šumar, družtva. Francuska dužica. Francuska dužica igrala je prije u našoj šumskoj trgovini veliku ulogu, pak se je stoga i njenoj izradbi posvećivala velika važnost. Odkada su u Hrvatskoj i Slavoniji podiguute pilane, koje drvo mnogo intezivnije izradjuju, počela je padati proizvodnja francuzke dužice, pak se je danas proizvodi u našim |