DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 437 — branom stabalju mora se za razvitak krošnje potreban prostor samo vrlo polagano otvoriti i to samo oklaštrenjem susjednih stabala, a samo posve potlačena stabla se imadu izvaditi. Hrast, sa kojim se tako postupa, dođje sa visokim bezgranatim deblom još onda u srednju dobu, kada njegov porast u visinu još prestao nije. Na dobroj stojbini je krošnja jošte čunjasta na manje odgovarajućoj ved vise kruglasta. Sada je i nastalo doba za redjenje glavne sastojine, ali prelaz iz gustog sklopa na svjetlo mora pri tom sliediti postepeno, a to zato, da ne bi porast u visinu posvema prestao. Istodobno se može i tlo zaštidujuća vrst drveda podsaditi. Mladikovine, koje nisu dovoljno guste, ili ako su takove iz izdanaka uzrasle, rano se razgranjuju i krivo rastu. Klaštrenje ovdje nije dostatno sredstvo, dapače je u pojedinim slučajevima još i štetno, jer tim lahko preotme trulež, koja umanjuje vriednost tvorivoga drva. Osim toga se klaštrenjem zateže i stvaranje sklopa. U rietke hrastove mladikovine ne škodi u pojedinim slučajevima posaditi brzo rastude drvede (brezu, jasiku), ali se onda dalnji porastni odnošaji moraju osobitom pažnjom pratiti. Gim lošija je stojbina, tim gušda neka bude sadnja; a osim spomenutih vrsti drveda ne smiju se druge vrsti primješati, jer de biti kasnije njega tegotnija a i sa znatnimi troškovi skopčana. Uzgajanje hrasta je samo na dobrom tlu gospodarstveno opravdano, te se mora u čistim sastojinama odgajati. Hrast je u srednjim šumama kao nadstojno drvede u obde obljubljen, ali kada bi točno iztražili unosnost (dohodak) toga načina uzgoja, pronašli bi, da bi i u ovakovim srednjim šumama bolje bilo čistu hrastovu sastojinu uzgajati, ili barem hrast samo u hrpama gojiti, jer su osamljeni, za sebe stojeći hrastovi rijetko kada uzpravni, pa i nižji su i granatiji od u sklopu uzraslih. Zahtjevi hrasta glede stojbine vrlo su veliki, kao vrst drveda, koja slobodno stanje i svjetlost u velikoj mjeri zahtjeva, on se mora u mješovitim sastojinama jako boriti sa svojim 33 |