DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 439 —
te prostor prepustiti novoj vrsti drva. Prije podsađnje tlo zastidujude
vrsti drva mora se iztražiti, da li ne de kroz to biti
jedan dio oborine zaustavljen, a pošto i bez toga mnogo vlage
iz tla izhlapljuje, ne de li to onda štetno uplivati na uzrast
glavne vrsti drva.


Prije, nego sto demo glede toga dalnje odredbe poprimiti
biti de na svaki način uputno, da na manjim površinama
učinimo pokuse sa vrstima drveća, koje ima razne zahtjave na
vlagu tla, pak da prema polučenomu uspjehu konačno odaberemo
odgovarajuću vrst drva.


Konačni zaključak do koga Schiffel dolazi glasi, da se
obdenite i za svaki poje dini slučaj v alj ane metod e
prorede u obde ne mogu propisati, a samo promatranjem
razvitka u pojedinim slučajevima u obzir
dolazedih sastojina da možemo doći do pravog
zaključka što je umjestno.


To su eto ona glavna načela uzgoja sastojina, što ih je
oslanjajući se na svoja obsežna izkustva, saobćio Schiffel u
napred spomenutoj svojoj razpravi, te akoprem se ona uz naše
okolnosti predhodno još u praksi samo diono i postepeno provadjati
mogu, ono ipak držim, da nisam suvišan posao učinio
time, sto sam ih vrlo poštovanim strukovnim drugovima
ovime bar u kratko predočio, uz živu nadu, da ni nas ved ne
^e dugo vrieme djeliti od onoga časa, kada demo i mi biti
kadri da do sada uslied maduhinskih odnošaja zanemarene i
dovoljno još ne nepoznate naše sume, ne samo strukovno eksploatirali
budemo, nego da ih budemo i strukovno savršeno
uzgajali.


Obćinski i školski prirez (namet) za
krajiške imovne obćine.


Prirez se za obćinske potrebe, te doprinos za podmirbu
troškova za pučke učione odmjeruje krajiškim imovnim obdinama
prema ustanovam §. 1. zakona od 8. siečnja 1876.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 440 —


Visinu prireza za obdinske potrebe ustanovi svake godine
obdinsko poglavarstvo, te iznese na pretres pred zastupstvo u
proračunskoj sjednici. Stvoreni se zaključak predlaže na odobrenje
nadležnoj upravnoj oblasti.


Za svaku je proračunsku godinu ovlaštena kr. kotarska
oblast odobriti prirez za obdinske potrebe do 20% iznosa, a
županijski upravni odbor od 20 do 40°/o, dočim preko 40´´/o
odobrava kr. hrv. slav.dalm. zemaljska vlada, odio za unutarnje
poslove.


Školski je prirez trajno odredjen u visini od 20% t. j .
desetpoBtotni namet od ordinarija izravnih poreza i prirez k izravnom
porezu po isto tolikom postotnom stavku.


Obdinski se i školski prirez propisuje krajiškim imovnim
obdinanna kao i ostalim obdinarima sa odredjenim postotnim
iznosom od čiste zemljarine. Imovna obdina nije obvezana podmiriti
u jedno i u drugo ime, u nijednoj poreznoj obdini i
nikada više od onog obdinara u istoj poreznoj obdini naseljenog,
koji plada najvedu zemljarinu.


Is^pravnim je temeljem za obračun prireza uviek manji


iznos zemljarine, koji se pokaže u pojedinoj poreznoj obdini


usporedjenjem čiste zemljarine propisane za imovnu obdinu i


za obdinara najjačeg zemljoposjednika.


Ako je dakle zemljarina imovne obdine veda, nego ii je


najjadeg obdinara zemljoposjednika u poreznoj obdini, tad se po


njegovom iznosu zemljarine obračuna odredjeni iznos postotnog


prireza, a obrnuto kad je porez imovne obdine manji od naj


jadeg obdinara, tada se obračuva prirez po iznosu imovno


obdinske zemljarine.


Kazumievase, da se ne može propisati nikakov prirez za one


porezne obdine, u području kojih nema imovno-obdinskog zemljišta.


Na temelju uredovne namire, te izkaza o propisu prireza


izpladuje šumsko-gospodarstveni ured obdinskom poglavarstvu


prirez za obdinske potrebe, a županijskoj školskoj blagajni do


prinos za pučke učione.


Izkaz sastavljen po obdinskom poglavarstvu mora sadrža


vati naziv poreznih obdina, ime najjačeg obdinara zemljopo




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 441 —


ejednika, nadalje odieljeno izkaz.ani iznos čiste zemljarine za
najjačeg zemljoposjednika i za imovnu obdinu; zatim odredjeni
postotni iznos prireza za pojedine porezne obdine i ukupno, te
konačno dan i broj riesenja nadležne oblasti, kojim je odobren
rečeni prizez za obdinske potrebe. Vidimovanjem jamči nadležna
kr, kotarska oblast, da su istiniti u izkaz uneseni podatci.
{Vidi obrazac izkaza za obdinski prirez).


Obdinska poglavarstva predlažu kr. županijskoj oblasti
svake godine putem nadležne kr. kotarske oblasti izkaze za
odmjerenje školskog prireza. Kr. županijska oblast sastavi na
tom temelju sumarni izkaz, te propiše SO^/o doprinos za pučke
učione i uz priloženu uredovnu namiru podiže takav iz imovnoobdinske
blagajne.


Ako se je propustilo u prošlim godinama propisati prirez
za obdinske potrebe i za pučke učione u pojedinim poreznim
obdinama, to se može naknadno propisati za cielo vrieme, ako
gospodarstveni ured ne uloži utok. Ako li gospodarstveni ured
uloži utok, onda se može propisati najviše četiri godine unazad.


Dobrovoljno se podmireni prirez (namet) ne vrada, jer se
uzima, da se je obvezanik zadovoljio propisanim iznosom, kad
ne stavi prigovora i ne uloži utoka.


Dogadja se u praksi, da obdinsko poglavarstvo propiše
daleko vedi prirez za obdinske potrebe, nego li je zakonito
dozvoljeno.


Pogrieška je redovno u tom, što se za temelj obračuna
uzme osim čiste zemljarine obdinara, koji najveći porez plada,
još koji njegov izravni porez, kao obdi dohodarstveni prirez,
kucarina razredna i najamna, pa prirez na poduzeda i drugo.
Još je veda šteta, kad se naznači za poreznu obdinu kao najvedi
zemljoposjednik samostan, zemljištna zajednica ili koje
drugo moralno tjelo. Takav postupak nije opravdan, jer je zakonom
od 8. siečnja 1876. u §. 1. odredjeuo, da ne smije biti
vedi prirez propisan imovnim obdinama od onoga, što je propisan
obdinaru naseljenom u istoj poreznoj obdini, koji plada
najvedu zemljarinu, a naseliti se može samo čovjek, fizička
osoba, a ne kakova zemljištna zajednica.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 40     <-- 40 -->        PDF

-- 442 —


Da se odstrani suvišna šteta za imovnu ob(5inu, potrebna
je izpitati valjanost obračuna. Sravnjuje se od obćinskog poglavarstva
predloženi izkaz sa lanjskim i savremenim od kr.
županijske oblasti. Ako se pokaže razlika propisane čiste zem-
Ijariue za najjačeg zemljoposjednika ili za imovnu občinu, tad
se zahtjeva razjašnjenje prije izplate.


Promjena na zemljarini može nastati promjenom kulture
tla, kupoprodajom posjeda označenog najjačeg zemljoposjednika
u poreznoj obeini, ili obdenito obnovljenom katastralnom procjenom.


Nepovoljno razjašnjenje obdinskog poglavarstva ima stoga
šumsko-gospodarstveni ured iznesti u pretres pred gospodarstveni
odbor. Gospodarstveni odbor podnaša svoje prigovore
obdinskom zastupstvu nadležne upravne obdine. Ne zadovolji


li se odbor sa izdauom odlukom, ulaže utok na županijski
upravni odbor, a protiv odluke ovoga na kr. hrv.-slav.-dalm
zen.aljsku vladu.


Kotar u Upravna obdina u


i!kaz


ol ćiuskog prireza za g. 190 , kojega ima podmiriti šumako-gospođarstveni ured . . .
imovne obćine u


Porezna du/uost najiačeg Porezna dužnost 4 obćinara zemljoposjednika imovne obćine 2 ^ *^ OJ


33


0 ,


Porezna a


" 0
a


obćiua ´o´ o 0
-OS


Ime ?-° S 3


^ c3 SH o. a, )9 bO


.s °^=§


3 t-i 3


"S « ^ » g´S


a >o~ 3 OJ 3 M^


M K, f Ki f Kj f K| f Kj f K f K| f Q


=0


A 7 N, N. 48 74 16 12 64´ 86 820´ 51 244 20 1064 71 17 06 ,g rt .03


B 4 N. N. 160 44 53 22 213 66 84 28 26 42 110 70 29 50 ag-g .


C 2 N. N. 186 48 61 54 248, 02 — — — -— —


=^L ´.
Ukup. 395 66 130 88 526; 54 904 79 270 62 1175 41 46 56


Vidjeno: Obdinsko poglavarstvo, u dne . 190


U dne .... 190 .


Kr. kot. predstojnik: Načelnik: N. N.


Uredovni Uredovni
pečat pečat




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 443 —


Zakon od 8, siečnja 1876.


o prirezu, što se iraade od državnih i obdinskih šumah u hrvatsko-
slavonskoj Krajini pladati za pučke učione i za obdine.
§ 1


Sve šume u lirvatsko-slavonskoj Krajini, na koje je po
zakonu od 16. lipnja 1874. zemljarina porezana, imadu u smislu
§. 74. zakona o krajiških pučkih učionah od 8. lipnja 1871.
(25 komad naredbenika vojske) desetpostotni namet od ordina


j rija izravnih poreza, a u smislu 7. stavke §. 22. krajiškoga
gradskoga reda, te 8. stavke §. 18. obćinskog reda od 8. lipnja
1871. (25. komad naredbenika vojske) prirez k izravnom porezu
po isto tolikom postotnom stavku, poput ostalih obćinara
na ime podmirivanja troškova za pučke učione i za potrebe
obdinske prinositi, na jedno pako i drugo ime u nijednoj porezovnoj
občini nikada više od onog obdinara u istoj porezovnoj
obdini naseljena, koji najvedu zemljarinu plada,


§. 2.


Dužnost pladanja toga prireza za pučke škole i obdine nastaje
toli šumskom eraru, koli imovnim obdinam za one šume,
glede kojih je zakon o šumskom porezu od 16. lipnja 1874.
ved izveden, danom oglasbe ovoga zakona, glede drugih pako


državnih i obdinskih šuma k jednu, kad nastane i njihova
dužnost pladati zemljarinu.
§. 3. .
Te dužnosti pladanja školskog nameta i obdinskog prireza


prosto je ono 30.000 rali starogorice u brodskom i petrovaradinskom
okružju, štono im je iznos opredieljeu za investicije
u hrvatsko-slavonskoj Krajini sv6 dotle, dok posljednji dio tih
šumah ne predje iz uživanja investicionalne zaklade u uživanje
državne uprave.


§ 4.


Svih drugih prinosa i ma kakvih obava u korist pučkim
učionam i obdinam ostaju i u napredak prosti erar i imovne
obdine.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 444 —


§. 5.


Provedba ovoga zakona naložena je momu kraljevskomu
ugarskomu ministru financije i glavi krajiške zemaljske upravne
oblasti, zapovjedajudemu generalu u Zagrebu.


Franjo Josip, sv. r.
KoUer, sv. r.
general konjaništva.


Szell Koloman, sv. r.


Br. 24 586. ex 1889.


Kr. županijskoj oblasti
u
Belovaru.


Povodom potaknuta s više stranah pitanja, da li se ustanova
zakona od 8. sieČnja 1876. glede razporeza obdinskoga i
školskoga nameta na državne i obdinske šume u hrvatskoslavonskoj
krajini (komad I. lista zemaljske uprave za hrv.slav.
vojnu Krajinu, izdan i razposlan dne 1. veljače 1876.
strana 4.) protežu takodjer i na državne, te obdinske šume u
županiji belovarsko-križevadkoj i da li se usljed toga od šumah
ovih ima pladati onakav obdinski i školski namet, kao i u
ostaloj vojnoj krajini, naime polag najjačega obdinara zemljoposjednika
prema njegovoj zemljarini u svakoj pojedinoj poreznoj
obdini, — odpisuje ^e kr. županijskoj oblasti za znanje,
ravnanje i obaviešdenje onih. kojih se tiče, da neima dvojbe,
da se ustanove rečenoga zakona protežu i da imadu valjanost
takodjer i glede šumah varaždinsko-križevačke i varaždinskogjurgjevačke
krajiške nekoč pukovnije, jer su šume te istoga
postanka i iste pravne naravi, kojega su šume i ostaloga krajiškoga
područja i jer se zakonom od 8. siečnja 1876. mienja,
odnosno modificira ona upravo ustanova krajiškoga obdinskoga
reda od 8. lipnja 1871. stavka naime 8. §. 18., koja je mjerodavna,
za razpis obdinskoga nameta, kako u svih krajiških




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 445 —


obdinah, tako i u obćinah županije belovarsko-križevačke, koje
BU do razvojačenja svoga u krajišku upravu spadale, kao sto
i u ob(5e neima drugoga obdinskoga zakona, koji bi u obdinah
ovih valjanost imao.


Kr. županijska oblast odrediti de usljed toga, da budu obdinska
poglavarstva krajiškoga nekod podrudja u budude propisivala
obdinski i školski namet od državnih i obdinskih šuma
u području njihovu ležedih strogo prema ustanovam sad pozvanoga
zakona, od kojega se županijskoj oblasti radi podjeljenja
pojedinih kotarskih oblastih, obdinskih uredah i gospodarstvenih
uredah imovnih obdinah, dovoljan broj litografiranih otisaka
i; prigibu dostavljaju. I za prosio vrieme ima se obdinski
i školski namet po ovom zakonu odmjeriti i to najdalje četiri
godine natrag, ako je po dotičnom obvezaniku prigovor proti
inakoj odmjeri stavljen bio, u protivnom slučaju nema se na
odmjeri za prosio vrieme ništa mienjati, kao što se nema ni
vradati dobrovoljno upladeni namet, jer se uzima, da se je obvezanik,
nestaviv prigovora i neuloživ utoka, s odmjerenim mu
obdiuskim nametom zadovoljio.


Time se riešava podjedno a) tamošnje izvješće od 18. veljače
1888. broj 1865. prilozi kojega se privito / vradaju, pri
čemu se još opazuje, da je skroz neosnovan, i na postojećih
zakonskih propisih neutemeljen zahtjev obdinskoga poglavarstva
u Vojakovcu, da se po šumskom eraru dužni obdinski namet
prebije sa paušali, što ih obćina Vojakovac državnomu finaneijaluomu
eraru platiti ima, jer su paušali tražbina lidvidna —
obdinski pako namet još ilikvidan, i jer je obdinski namet platiti
dužna šumska uprava, dočim paušali teku u kasu državnoga
ministarstva finaneijah — med ovakovimi pako tražbinami
preboju mjesta neima; b) molba gospodarstvenoga ureda
gjurgjevačke imovne obćine u Belovaru od IG. kolovoza 1888.
br. 648 I. 0. prilozi koji se pod / vradaju; c) molba obćinskoga
poglavarstva u Goli od 1. kolovoza 1890 broj 1374,
kojom je prosilo za riešenje pitanja, kakav da odmjeri nan et
^državnom eraru i imovnoj obdini od šumah u području njezinu