DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 47´2 pako gradi u Njemačkoj s toga, što se je nakou novčane krize težko mogao pribaviti gradjevni kredit i novac kod hipotekarnih instituta u Njemačkoj i to opet s razloga, jer dotični novčani zavodi nisu mogli staviti u promet svoje papire (založnice) radi pomanjkanja kupaca, pošto je u obče usljed novčane krize nastupilo bilo nepovjerenje u kupovanje i vriednost dotičnih papira. Posljedica malaksalog gradjevnog poduzetničtva bila je ta, da je na drvarskim skladištima ostalo nakrcano mnogo robe hrastove, djelom izradjene, a djelom još i neizradjene. Usljed toga proricali su rečeni stručni listovi, da de se u ovojesenskoj prodajnoj campagni u Hrvatskoj i Slavoniji, po svoj prilici prodati samo najbolje hrastove šume, gdje je drvo sposobno za fourniere i za gradnju vagona, jer je za tu vrst drva potražba njesto veda, ali su primjetili, da de prodaja i takovih hrastovih šuma uspjeti samo onda, ako njihova prociena, odnosno šumska pristojba nebude previsoka. Ovo proricanje potvrdila je pi´odaja hrastovine u šumama brodske i. o. od 22. rujna 1908., jer su doista na toj dražbi prodane sve bolje čestice uz primjerenu procienu, a dobiveno je prosječno 137o iznad prociene. Kasnije dražbe hrastovih stabala, koje je bila oglasila krajiška investicionalna zaklada, kr. drž šumski erar, petrovaradinska i. o., grad Petrinja, i pl. občina Turopolje ostale sa posve bez uspjeha, jer nije bila stavljena niti jedna ponuda. Na dražbi krastovih stabala križevačke im. obćine prodana je tek jedna manja čestica, a kod dražbe hrastova grada Koprivnice stavljene su ponude daleko izpod prociene dotičnih stabala. Sve ove dražbe ostale su bez uspjeha navodno s toga, jer je prociena dotičnih stabala bila previsoka i upriličena prema cienama, koje su polučene na dražbama sličnih stabala g. 1904. i 1905. U koliko se saznaje većina navedenih šumoposjednika uede više ove godine razpisivati dražbe za svoja neprodana hrastova stabla, te namjerava počekati dok se prilike na svjetskom drvarskom tržištu poprave, nadajud se pri tom, da de se time opet podići ciena hrastovine na onu visinu, koja se je u prijašnjim godinama na dražbi stabala polučivala. Tomu mnienju šumoposjednika i šamskih uprava, prigovaraju intoresovani krugovi naših šumskih trgovaca i proriču, da de naša drvarska trgovina, naročito u hrastovom drvu posve propasti, ako šumoposjednici na tom svojem stanovištu ustraju. |