DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 72     <-- 72 -->        PDF

— 474 —


2. da li je opravdano, da šumski posjednici još sveudilp
drže visoko procienu svojih hrastovih šuma, što ih iznose na
prodaju?
3. da li je opravdano, da se posve sistira dražba onih
objekta, kod kojih dražba uspjela nije, ili bi možda bilo nuždno,
da se ti objekti iznesu na dražbu, ali uz tako sniženu cienu,
da ih trgovci kupiti i svojom robom stranoj hrastovini konkurirati
mogu?
4. da li je opravdano, da se š-umoposjednicima dozvoljava
prodaja hrastovine i putem prehvata na prihodu šuma, ili bi
možda uputmje bilo takove prodaje u obde nedozvohti. dok se
nepoboljšaju konjunkture na drvnom tržištu ?
Različite viesti.


Izkaz 0 uplaćenoj članarini p. n. gg. članova I. razreda,
počam od 21. rujna do uključivo 31. listopada g. 1908.^


Barisid Pavle 60 kruua, Benakovid Josip 55 kruna, Begna
Hinko 10 kruna, Budiselid Mijo 10 kruna, Blažid Dinko 5 kruna,
Bauer Vjekoslav 20 kruna, Begna Antun 2 krune upisnine,
Brauzil Makso 2 krune .50 fil., Bubanj Vjekoslav 15 kruna.


Čop Andrija 20 kruna.
Demetrovid Gjuro 80 kruna, Dremil Oskar 20 kruna,.


Deml Slavoljub 10 kruna, Dmitrovid Radivoj 15 kruna.
Frkid Stjepan 10 kruna.
Griinwald Josip Zagreb 10 kruna, Griinwald Josip Va


raždin 5 kruna, Grozdanid Milan 50 kruna, Gržeta Nikola


10 kruna, Grlid Gjoko 5 kruna.
Haydu Eudolf 2 kruae 50 fil., Hohoss Ivan 2 krune 50 fil.
Jovauovac Antun 10 kruna, Janušek Stjepan 2 krune 60 fil.
Kranjc Bozo 10 kruna, Kovacevid Gavro 20 kruna, Kri


škovid Mijo 10 kruna, Krček Izidor 3 kruna, Kajser pl,
Altksander 2 krune 50 fil. Kundrat Emil 2 krune 60 fll.
Lajer pl. Saudor 5 kruna, Lončarid Andrija 20 kruna,
Lah.ier Dragutin 2 krune 50 fil.


Markid Mihovil 10 kruna i 2 krune upisnine, Medvedovid
Mato 20 kruna, Milutinovid Savo 20 kruna, Mark Aute
20 kruna, Matidevid Makso 10 kruna, Milkovid Ivan iiO kruna,
Maksid Ratislav 10 kruna, Marton Gjuro 2 krune 60 fil.,
Masztics Gustav 2 krune 50 fil.


´ * Vidi izkaze u br. 5. i 10 o. 1. ?. 1908.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 73     <-- 73 -->        PDF

_ 475 —


Ostoić Dušan 20 kruna.


Peičić Obrad 20 kruna, Perusid Andrija 15 kruna, PetraČid
Andrija 24 krune, Plesa Nikola 1 krunu, Polaček Dragutin
10 kruna i 2 krune upisnine.


Rukavina Josip 30 kruna, Renner Ante 30 kruna. Rukavina
pl. Rude 10 kruna, Ružička August 2 krune 50 fil.,
Rozmanith Albtrt 2 krune 50 fil.


Stipčid Filip 10 kruna, Schmidinger Rikard 10 kruna, Stanojević
Pavle 50 kruna, Sinkovid Josip 10 kruna, Šimid Stjepan
20 kruna, Stanisavljevid Krešimir 10 kruna i 2 krune upisnine,
SzeBtgyorgyi Ljudevit 10 kruna, Steller Slavoljub 2 krune
50 fil., Stromszkj Ladislav 2 krune 50 fil.. Simonffj Akos
2 krune 50 fil.


Tvrdonj Emil 2 krune 50 fil., Thuransky pl. Bela 2 krune
50 fil.
Vlahovid Ilija 20 kruna, Vasiljevid Vladimir 2 krune
50 fil.
Zajc pl. Carmelo 12 kruna. Sveukupno 960 kruna 50 fil.


Državni izpit za samostalno vodjenje šumske uprave o


držan je u razdoblja od 26. listopada do uključivo 2. studena


t. g. kod kr. brv. slav. dalm zemaljske vlade, odjela za unutarnje
poslove u Zagrebu. Izpitu podvrglo se je 8 kandidata i
to gg : V i 1 k 0 V i d m a r šumar, vježbenik imovne obdine
gradiške, Paj o Popovi d kr. šumar, vježbenik u Vrbovskom,
Nikol a G r zet a šumar, vježbenik imov. obdine gjurgjuvačke,
Arnold Gerstmannkr. šum. vježbenik u Zagrebu,
Petar Rohr vlastel. šumar, pristav u Našicama M i 1 a n
Trivanovid bivši crnogorski šumar, dr. Aleksander
Ugrenovid kr. šumar, vježbenik u Slatini i Nikola Stivičevid
kr. šumar, vježbenik u Kutini, svi absolventi kr.
šumar, akademije u Zagrebu.
Ponajprije imali su kandidati u dva dana izraditi po tri
klausurne radnje, nakon česa je bio ustmeni izpit u dvorani i
u šumi u zagrebskoj okolici.


Izpit obavljen je pod predsjedanjem g. kr. vlad. odsječnog
savjetnika i zem. šumar, izvjestitelja Robe rta Fishbacha,
a kao izpitni povjerenici su fungirali gg.: Andrij a Boroši d
kr. zem. šumar, nadzornik I. raz , Iva n Parta š profesor kr.
šumarske akademije i Draguti n Trotze r nadšumar-upravitelj
šuma nadbiskupije zagrebačke, potonji podjedno i kao
perovodja. Trojica kandidata položili su izpit sa veoma dobrim,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 74     <-- 74 -->        PDF

— 476 —


a trojica sa dovoljnim uspjehom, dožim de dvojica imati u
sliededem roku izpit opetovati iz jednoga, odnosno dva predmeta.
Pitanja za klauzurne radnje bijahu I. dan sliededa:


1. Iz geodezije: U šumskom predjelu, koji se proteže
kroz 4 katastralne mape, ima se u gospodarstvene svrhe izkolčiti
vise usporednih prosjeka H medjusobnom razmaku oo
500 m. Smjer ovih prosjeka odredjuju točke A. i B. Za
iskolčenje zasnovanih prosjeka f
ne mogu se upotrebiti katastralne
mape, veo se mora ciela geodetska
radnja na polju obaviti
samostalno. Pravac A. B. koji
odredjuje smjer prosjeka ima
se iskolčiti točno sa teođolitom,
dočim se za ostale može upotriebiti
eventualno i busola ili
busolni teodolit.
Opišite rad na polju i mapovanje
iskolčenih prosjeka u
katastralne mape.


2. Iz r aČ unanja vriednosti šuma: Zbog izgradnje
njeke šumske ceste morala se je posjedi njeka 60 godina
stara smrekova sastojina, na koju bi inače za 30 godina došao
red da se posjede; nakon 30 godina dala bi ona sječivi prihod
od 200 m^ od toga 40% trupaca za pilane m^´ po 6 K, 30"/o
slabije gradje m´^ po 4 K. i 20 "/o ogrieva m^ po 1 K. 60 fil.
— ostalo neunovSivo, osim toga izvadilo bi se nakon 10 godina
-— raeunajudi od danas 35 m^ vriednih 80. K; današnja vriednost
zalihe po rali iznosi 260 K. Može li se koja odšteta tražiti za
tu raniju sječu uz predpostavu, da de drvo ostati vlasniku
šume, a da glavnice rentiraju sa 2^lK. po rali.
3) Iz u z g 0 j a suma: Što znate o uzgoja hrastovih
šuma sa visokom obhodnjom u čistim, a što u mješovitim
sastojinama, koje se vrsti drveda preporučuju u toj smjesi
uzgajati, kako se iste u pojedinom razdoblju starosti medjusobno
slažu i odnašaju, odnosno na što sve imade šumar kod
uzgoja takovih sastojina u pojedinom razdoblju uzeti obzir ?


II. dan sliededa:
1) Iz uredjena šuma: Njeki šumski kompleks sastoji
od sliededih sastojina:




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 75     <-- 75 -->        PDF

— 477 a)
150 rali 15 god. branjevine, obrast 0-7 ^ Hrastova^šuma spada
po F«i»maDtI» u V.


b) 100 rali 40 god. sastojina obrast 0´8


stoj. razred, ima tomu


c) 60 rali 60 god. sastojina obrast 0"7 razredu i od


obrastad)300 rali 110 god. sastojina obrast 0 6 govarajuću drvnu groe)
80 rali 150 god. sastojina obrast 0*4 ma đu.
Ovu šumu imadete urediti za strogo godišnje potraj no gospodarenje
kao jednu gospodarstvenu jedinicu po onim propisima,
koji vriede za onu šumsko upravu, kod koje službujete.
Ne imate li takovih osobitih propisa, odaberite sami najshodniju
metodu.. Naročito imate izkazati prihod za I. desedgodišnje
razdoblje i svaku godinu toga razdoblja, opisati u kratko
bitnost izabrane metode gledom na izračunanje prihoda (etata)
i dielove iz kojih bi se gospodarstvena osnova sastojati morala.


2. Iz čuvanja suma: Kojimi sve sredstvi i načini uzgoja možemo
sastojine očuvati od smrzavanja i oštečivanja od mraza u obde ?
3) Iz uporabe šuma: Navedite glavne vrsti drveda vašeg
područja, u kojem službujete ili ste službovali. — Navedite u
što se dotično drvo izradjuje i opišite u glavnom način izradbe.
U slučaju da se proizvod iz dotičnog područja izvozi, navedite
krajeve tuzemstva i inozenstva kuda se izvozi. Naznačite po
kojoj se jedinici proizvod unovčuje i navedite jediničnu cienu
proizvoda na najbližemu mjestu tovarišta.


Naučno putovanje. Na predlog šumarskoga odsjeka kr.
hrv -slav.-dalm zem. vlade blagoizvolio je preuzvišeni g. ban
na naučno putovanje izaslati kr. zem, šumar, nadzornika Stevana
Petrovida i kr. župan, šumar, nadzornika Bogoslava Kosovida. To
putovanje trajalo je cieli mjesec listopad, te se protezalo na
Kranjsku, Istru, Korušku, Tirolsku, Švicarsku i Dalmaciju, a
glavna svrha mu je bila upoznati i proučiti zakone i naredbe
rečenih zemalja glede pošumljenje krasa, zagradjivanja bujica
te držanja koza, te osvjedočiti se o faktičnim uspjesima, koji
eu polučeni u tim granama šumarstva u spomenutim zemljama.


Pošto su spomenuti izaslanici od strane kr. zem. vlade bili
preporučeni oblastima i uredima rečenih zemalja, to nema
dvojbe da su došli u doticaj sa najboljima šumarskima stručnjacima
navedenih zemalja, te da su imali prilike o svemu što ih
je zanimati moglo, najtočnije obavjestiti se.


Nadamo se stoga opravdano da su naši izaslanici u znatnoj
mjeri obogatili svoje znanje, te da de primjeniv ga na naše
odnošaje, u veliko koristiti svojoj domovini, a naročito pripomodi
da se ved jednom definitivno i na uhar naroda i domovine rieše
toli važna dva pitanja, kao što je pošumljenje krasa i paša koza.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 76     <-- 76 -->        PDF

478 —


Šumski požari. Uslied dugotrajne ovogodišnje suše bilo je
ove godine nerazmjerno puno šumskih požara, a naročito ih je
mnogo bilo u gornjoj Krajini, gdje su većim dielom četinjave šume,


Priobčujemo ovdje izkaz o tim požarima, koji su se god.
1908 dogodili u šumama područje kr. šumskoga ureda na Sušaku,
te tom prigodom podjedno molimo i ostale šumske uprave,
da nam izvole takove izkaze dogodice priposlati radi priobdenja
u ovom listu.


Z z Is: a z;


šumskih požara godine 1908. u području kr. šumarskog ureda na Sušaku.


"5´
3
u području
šumarije
Poz a
u šumskom
predjelu
r j e b 0
aastojini
vrst
drveća
a
´3
ObC
03
O
a
03
a
03
1
a
1 >
´3
>
o
p-
T3
03 o3
rali jn°
n a
2 S
OJ 0^
K f.
Opazka
1 Kr.isno
Sjekovod
IV.
jelovo i
bukovo 1.50 2 4 800 325 —
Opaljena
stabla
2 Ljeskovac
Sjekovod
I.-IX . » 150 25´ 57 80^ 1000 — isto
3
4
Kosinj
Gospić
S.ekovod
II
Srez
6 i 14 bukovo
150
90
o
1
7
a
a
2
1100 — 7(J() —
216 pr. metri
izradjenih
ogrievnih drva
5 Karlobag
Srez 3
Srez
4, 5, 8 i 11
n
n
40
60
"— 9
3
5
11
^
P.
5160



,

Srez 9 n 100 1 1 — -—
6 Udbina
Srez
35, 39 i 40
bukovo
i jelovo 90 12 148 — 300 —
Opaljena
stabla
Ukupno — 1478 — 2325 _


Družtvo privatnih gospodarslsjednici, koja je obdržavana dne 28. rujna t g. pod predsjedanjem
predsjednika Gjure pl. Ilida, a u prisuću Članova odbora Andrije
Gettwerta, Vinka Dečaka, Rudolfa Marakovida, HugeKopfa, dra.
Franje Poljaka i Mladena Vukmira, ter društvenoga člana
Otona Navratila, kao izaslanika činovnika vlastelinstva u Dolnjem
Miboljcu, obavljena je konačna redakcija zakonske osnove
0 uredjenju prevnih odnošaja izmedju gospodara, ter gospodarskih
^i šumarskih činovnika. Preradjena zakonska osnova




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 77     <-- 77 -->        PDF

— 479 —


predložiti 6e se nadležnim faktorima odmah, čim naše zakonodavno
tijelo opet svoje djelovanje započelo bude.


Spomenuto družtvo radi na tom, da po mogudnosti ved
početkom budude godine izda šematizam gospodarskih i šumarskih
činovnika. Podatci se jur skupljaju.


Geološke karte. Troškom kr. hr^.-slav.-dalm. zemaljske
vlade, odjela za unutarnje poslove, izasla je po kr. ug. dvorskom
savjetniku i javnom redovitom sveučilištnom profesoru
dr. D. Gorjanovid-Krambergeru izradjene i tumačedim tekstom
providjene geološke karte predjela Daruvar zona 23., col. XVI.
karte ces. i kr. vojno-geografskoga zavoda u Beču.


Ova karta, kao i one, koje su već prije izašle, i to predjela
:


1. Ptuj—Vinica,
2. Rogatac—Kozje,
3. Krapina—Zlatar,
4 Kloštar—Moslavina, i
5. Zagreb, dobivaju se uz cienu od 6 K po komadu zajedno
sa tekstom kod ravnateljstva pomodnih ureda kr. hrv.8lav,-
dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove.
Iz kr. šumarske akademije u zagrebu. U zimskom semestru
naukovne godine 1908/9. upisano je u kr. šumar, akademiju
u Zagrebu u svemu 34. redovita slušača i to: u I. tečaj
16, u II. tečaj 7, a u III, tečaj 11.


Kalšo je na spomenutoj akademiji početkom naukovne godine


1907./8. uvedeno 4 godišnje naukovanje i to tako, da su po novoj


naučnoj osnovi imali predavanje slušati ne samo slušači I. nego


i II. tečaja, to ove godine još nije aktiviran IV. tečaj, te s toga


ove naukovne godine ne bude niti jedan slušač absolvirao


akademiju.


Nova, g. 1907. u kriepost uvedena naučna osno/a kod


4-godišnieg naukovanja na kr. šumarskoj akademiji prislonjenoj


uz filozofski fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Za


grebu je sliededa :


U polugodištu I. Matematika I. 4 sata predavanja, 3 sata vježbe,


Experimentalna fizika 3 sata predavanja. Anorganska kemija 4 sata


predavanja, 5 sata vježbe. Mineralogija i petrografija 3 sata


predavanja, 2 sata vježbe. Narodno gospodarstvo 4 sata pre


davanja. Počela opisnoga mjerstva 3 sata predavanja, 4 sata


vježbe. Ukupno 21 sat predavanja, 14 sati vježbe.


U polugodištu II. Matematika II. 4 sata predavanja, 3 sata
vježbe. Deskriptiv. geometrija i kon. risanje 3 sata predavanja, 4




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 78     <-- 78 -->        PDF

~ 480 —


-sata vježbe. Organska kemija 4 sata predavanja, 5 sata vježbe. Geologija
3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Narodno gospodarstvo
5 sata predavanja. Upravno i privatno pravo 3 sata predavanja.
Ukupno 22 sata predavanja, 14 sati vježbe.


U polugodištu III. Botanika I. 4 sata predavanja, 6 sati vježbe.
Šumska zoologija 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Agrikulturna i
analit. kemija 2 sata predavanja, 3 sata vježbe. Klimatologija 3 sata
predavanja. Geodezija I. 4 sata predavanja, 4 sata vježbe. Tehnička
i gradjevna mehauika 2 sata predavanja, 4 sata vježbe.
Šumsko strojarstvo 3 sata predavanja. Računoslovje 5 sata predavanja.
Ukupno 26 sati predavanja, 19 sati vježbe.


U polugodištu IV. Botanika II. 6 sata predavanja, 6 sati vježbe.
Tloznanstvo 2 sata predavanja, 3 sati vježbe. Dendrometrija 6 sati
predavanja, 8 sati vježbe. Trgovačko i mjenbeno pravo 4 sata
predavanja. Geodazija II. 4 sata predavanja, 4 sata vježbe.
Entomologija 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ukupno 24 sata
predavanja, 23 sata vježbe.


U polugodištu y . Uzgoj suma 3 sata predavanja. Računanje
vriednosti šuma 3 sata predavanje, 2 sata vježbe. Uredjenje suma


I. 4 sata predavanje, 4 sata vježbe. Graditeljstvo I, 4 sata predavanje,
4 sata vježbe. Vodo- i mostogradnje 3 pata predavanja
4 sata vježbe. Tlocrtno (tehničko) risanje 6 sati vježbe Šamska
uprava i statistika 3 sata predavanja. A´^^tomija i fiziologija
šum. drva 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ukupno 22 sata
predavanja, 22 sata vježbe.
U polugodištu VI. Uzgoj šuma 3 sata predavanja, 8 sati
vježbe. Uredjenje šuma II. 4 sata predavanja, 8 sati vježbe.
Graditeljstvo II. 4 sata predavanja, 5 sati vježbe. Gradnja cesta i
željeznica 3 sata predavanja, 4 sata vježbe. Bolesti bilja 2 sata predavanja,
Vodarstvo i vinogradarstvo 2 sata predavanja, 2 sata
vježbe. Kulturna tehnika i regulacija vodotoka 2 sata predavanja,
2 sata vježbe. Ukupno 20 sati predavaaja, 29 sati
vježbe,


U polugodištu VII. čuvanje šuma 3 sata predavanja, 2 sata
vježbe. Praktična elektrotehnika 3 sata predavanja, 2 sata vježbe.
Ratarstvo i livadarstvo 4 sata predavanja, 2 sata vježbe. Uporaba
šuma i meh. tehnologija 5 sati predavanja, 4 sata vježbe.
Šumska otpremna sredstva 3 sata predavanja, 2 sata vježbe.
Trgovina sa drvom 2 sata predavanja. Melioracija tla, kultura
livada i pašnjaka 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Prva pomod
kod nezgoda 1 sat predavanja. Ukupno 23 sata predavanja,
14 sati vježbe.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 79     <-- 79 -->        PDF

— 481 —


U polugodištu VIII. Ribarstvo 2 sata predavanja, 2 sata vježbe.
Lovstvo i oružarstvo 3 sata predavanja. Strijeljanje 8 sati vježbe.
Šumska tehnologija kemijska 4 sata predavanja, 8 sata vježbe.
Šumska otpremna sredstva 3 sata predavanja, 2 sata vježbe.
Praktična uporaba 1 sat predavanja. Šumski zakoni 3 sata
predavanja. Šumargki pokusi 4 sata vježbe. Bujičarstvo 2 sata
predavanja, 2 sata vježbe. Ukupno 18 sata predavanja, 26
sata vježbe.


Klub hrvatskih šumarskih akademičara u Zagrebu, izabrao


je na svojoj VI. redovitoj glavnoj skupštini, održanoj 19. studenoga
o. g., za školsku godinu 1908./9. ovaj odbor: Predsjednik:
Stefovid Josip; tajnik: Turkalj Vladimir; blagajnik: Maruzzi
Ivan; odbornici: Pedina Mibovil i Erbežnik Vladimir; odbor,
zamjenici: Premužić Andrej i Kovačevid Petar: knjižničar:
Škrljac Petar; revizori: Kostov Atanas, Balič Ivan i Stanković
Božidar.


Viesti iz c. kr. visoke škole za kulturu tla u Beču. Za


školsku godinu 1908.|9. izabran je rektorom r. j . profesor dipl.
for. Julius Marehet, koji je svečano inaugiriran na 27. listopada
t. g., te tom prigodom razpravio temu: Uloga šumarstva
u gospodarstvu i u tehnici Austrije.


Na toj školi, u kojoj je ove godine upisano preko 1000
slušatelja, držati če se u zimskom semestru rečene godine sliedeća
predavanja.


I. Obći predmeti. Profesor Dr. O. Simonj: viša matematika
I. dio, matematički repetitorij. — Prof. J. Lizner:
metereologija i klimatologija. — Prof. Dr. Zeisel: obda kemija
I. dio, kemija bilinske izmjene tvari. — Prof. M. pl. Schmidt:
kvantitativna kemička analiza sa osobitim obzirom na agrokemička
iztraživanja. — Prof. Dr. Koch : mineralogija i petrografija.
— Prof. Dr. K. Wilhelm: obča botanika I, dio, uputa
za botanička iztraživanja za vještije. — Dvorski savjetnik Dr.
H. vite/v Schullern: nacionalna ekonomija I. i III. dio.
Dvorski savjetnik Dr. E. Seidler: upravno zakonoslovlje.
Prof, J. Rezek: obde strojarstvo. — Docent Dr. K. Hoifmeister:
agrarna i šumska politika. Docent Dr. J. vitez Bauer:
agrarno financijalno pravo I. dio, carinska pitanja gospodarstva
i šumarstva. — Dvor. savjetnik prof. A. 01wein : regulacija
vodotoka i izrabljivanje vodenih sila. — Docent prof. A.
Grau : elektrotehnika. — Docent prof. Dr. Hans Rabel: razvitak
zareznika.— Docent Dr. Milan J. Stritar : elementi teoretičke ke