DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 11     <-- 11 -->        PDF

sviietu. Španjolska je tek 1560. godine počela svoje šume


čuvati, a ojemačke državice su takodjer tek poslij te godine
počele u obranu šuma. od devastacije izdavati svoje »Waldordnunge."
^ .


Istom god. 1764. bio je po carici Mariji Tereziji, kako
sam naprvo spomenuo, izaslan Fran^oai u sadanju ličko-krbavaku
i modruško-rieSku županiju, da vidi što bi se iz ondašnjih
šuma učiniti dalo u pogledu uporabe i pomladbe. On
faktično nije tražio načina kako da se kras pošumi, nego je
tražio na njemu ona mjesta, koja bi se sa hrastom posaditi
da´a. Tih je mjesta bilo malo, a valjda je malo i žira njego
v-om pobudom zasadjeno bilo. I ono što se je saditi htjelo,
nije bilo radi krasa i naroda, nego radi viših državnih interesa
t. j . da se osjegura za bududnost gradja za državne brodove.


Nemojmo se tome čuditi. Onda krajišnik još nije bio
gospodar ni od one grude kukavne zemlje, koju je obradjivao,
J^^gf* j´^´ j ^ ^^^ uživao kao leno ; pašnjak mogao je uživati povolji
i svojoj potrebi, a šume u toliko, u koliko je to dozvoljavao
»Waldardnung«.


Godine 1850- nastao je preokret, jer te je godine bi)
izdan temeljni krajiški zakon, po kojemu su sve šume bile
proglašene državnim dobrom, sva poljaka zemljišta vlastničtvoui
pojedinih obitelji, koje su ih uživale, a pašnjaci vlastniČtv´oiu
tadanjih mjesnih občina.


Šume su se počele od tada bolje Čuvati pod pazkom
šum. osoblja, dočim je gospodarstvo sa pašnjaci ostalo kakovo
je i bilo.


Godine 1860. uveden je u Krajinu i danas u krieposti
stojedi sum-fki zakon, a istom godine 1894. iz lani su zakoni
0 zemljistnih zajednica i o šumah stojedih pod osobtim javnim
nadzorom, kojima je donjekle propisano i gospodarenje sa obd,
pašnjacima


Gospodarenje je prema tim zakonima u glavnom prepušteno
zaključcima glavnih skupština ovlaštenika, a skupštinari kao
konservativci ostavljaju sve pri starom. Oba zakona još nisu u