DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
sviietu. Španjolska je tek 1560. godine počela svoje šume čuvati, a ojemačke državice su takodjer tek poslij te godine počele u obranu šuma. od devastacije izdavati svoje »Waldordnunge." ^ . Istom god. 1764. bio je po carici Mariji Tereziji, kako sam naprvo spomenuo, izaslan Fran^oai u sadanju ličko-krbavaku i modruško-rieSku županiju, da vidi što bi se iz ondašnjih šuma učiniti dalo u pogledu uporabe i pomladbe. On faktično nije tražio načina kako da se kras pošumi, nego je tražio na njemu ona mjesta, koja bi se sa hrastom posaditi da´a. Tih je mjesta bilo malo, a valjda je malo i žira njego v-om pobudom zasadjeno bilo. I ono što se je saditi htjelo, nije bilo radi krasa i naroda, nego radi viših državnih interesa t. j . da se osjegura za bududnost gradja za državne brodove. Nemojmo se tome čuditi. Onda krajišnik još nije bio gospodar ni od one grude kukavne zemlje, koju je obradjivao, J^^gf* j´^´ j ^ ^^^ uživao kao leno ; pašnjak mogao je uživati povolji i svojoj potrebi, a šume u toliko, u koliko je to dozvoljavao »Waldardnung«. Godine 1850- nastao je preokret, jer te je godine bi) izdan temeljni krajiški zakon, po kojemu su sve šume bile proglašene državnim dobrom, sva poljaka zemljišta vlastničtvoui pojedinih obitelji, koje su ih uživale, a pašnjaci vlastniČtv´oiu tadanjih mjesnih občina. Šume su se počele od tada bolje Čuvati pod pazkom šum. osoblja, dočim je gospodarstvo sa pašnjaci ostalo kakovo je i bilo. Godine 1860. uveden je u Krajinu i danas u krieposti stojedi sum-fki zakon, a istom godine 1894. iz lani su zakoni 0 zemljistnih zajednica i o šumah stojedih pod osobtim javnim nadzorom, kojima je donjekle propisano i gospodarenje sa obd, pašnjacima Gospodarenje je prema tim zakonima u glavnom prepušteno zaključcima glavnih skupština ovlaštenika, a skupštinari kao konservativci ostavljaju sve pri starom. Oba zakona još nisu u |