DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 — ličan, ali žiteljstvo je nezadovoljno. Cieli rad je ali u glavnom nesistematican i nema prave zakonske podloge, dapače ima i takovih stvari, kojima bi se dalo sa gledišta postojećih zakona prigovoriti. Jednom riečju kod nas se nije razvila metoda o uspješnom pošumljenju krasa. Pošto je ali mogude od krasa samo onda korist imati, ako šumom obrašten bude, jer onako gol nikakove skoro koristi ne daje, nuždno je proučiti, da li je to u obde mogude postidi, te ako jest, pronađi način kako da se to učini. U Bosni, Hercegovini ili u Crnoj gori zaludu demo ga tražiti, jer se tamo na tom polju ništa počelo nije raditi. U Dalmaciji počelo se je naravnim pošumljivanjem tek u novije doba na isti način kao i kod nas u Primorju. Kranjske ali kulture oko Sv. Petra, te Istarske jesu eklatantan dokaz, da je posumljenje krasa još samo pitanje vremena i novca. Istina je, što je i dr. Fil. Kramer u svojoj razpravi »da li je mogude kras šumom zasaditi" dokazao, da naime [trošenjem čistog vapnenca ne nastaje plodna zemlja, te se on kao takav pošumiti dao uebi; ali smo u opisu sadanjeg krasa spomenuli i to, da bi se u takav kras mogao možda ubrojiti samo onaj sa pločastima slojevima, dočim da je sav ostali kras, jer u svojim pukotinama još dosta zemlje imade, sposoban za šumsku kulturu. Spomenute kranjske i istarske kulture ni nisu zapravo više kulture, nego upravo prave pravcate krasne odrasle borove šume, u kojima se je ved prema starosti i dobroti stojbine nagomilala i po 20 cm. debela naslaga humusa od sagnjitih Cetina. Ima u njekima borida do 10 mt. visokih, 20—30 cm. debelih, a razmaknutih 2—2-5 met. jedan od drugoga. U hladu tih borida i pod njihovom zaštitom raste ved nova bududa kraška šuma. Duž ciele željezničke pruge Ljubljana—Trst protežu se takovi nasadi, te oni sada umjesto prvašnjih plotova i zidova |