DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 C, kr. biljevište u Ljubljani ugovara sa trgovcem (Stainerom iz^Wienerneustadta) da sjfme crnog bora ne smije po-ticati od stabala na otoku Braču u Dalmaciji, nego od stabala iz Austrije, jerbo da dalmatinsko sjeme daje grbava i kržljava stabla. Istarski stručnjaci nedjelo toga mnijenja, te vele, da će kržljava stabla, kojih kržljavost se sjemenu pripisuje, prije poticati od zareznicima napadnutih ili usljed snjegoloma iznakaženih stabala. Takova stabla često izgube vrh, a onda se koja druga grana izpravi i raste u vis mjesto vrha, ali stablo ostane ipak grbavo i kržljavo. Neznamo komu bi dali pravo. Ta stvar sjedne strane još kako valja iztražena nije, a s druge strane austrijskog sjemena ima prema prodji malo, te se je vrlo teško očuvati od primjtsa. Kad bi stajala tvrdnja kranjskih strukovnjaka, bilo bi sa finuncijalnog gledišta bolje austrijsko sjeme kupovati, jer se zdrava stabla koja iz takvog sjemena nastanu, bolje unovče, no pošto se bor eamo prolazno uzgaja i to u svrhu, da se spadanjem njegovih iglica tlo popravi, a obje vrsti bora to jednako dobro čine, držimo da sa ovog gledišta, koje je odlučujuće, nije nuždno toliko se na provenienciju sjemenja crnog bora obazirati. U Istrijanskim biljevištima se sjeme prije sjetve u ustajauoj vodi umoči, doČim u kranjskima ne, jer da nije nuždno. Držimo da je močenje dobro, osobito ako je sjeme starije, j6r ono treba dugo dok klija ako se prije ne namoči. Tim zatezanjem klijanja gubi se dosta na prirastu biljkah, koje i onako na krasu kroz godinu malo vremena za rastenje imadu. Čeka li se dugo na klijanje, to s6 gredice otrave i moraju se plaviti u najgore vrieme, a to je baš onda, kad sjeme klijati počme, što je za klice štetno. Pošto se i onako sije kod ljepšega vremena, to je nade da 6e takovo vrieme dulje potrajati i sjeme bez zapreka niknuti modi. Treba li dulje vremena za klijanje, može lahko udariti bura ili kiša — te klicama naškoditi. Kako dugo da se sjeme moči, neka si svatko sam ustanovi. Njekoji preporučuju npr. za bor dva dana močenja, za ariš osam dana i t. d. no to nije uviek iednako, pak bi se |