DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Iste se sastave prama slici od običnih letava. Letvice se polože preko gredice i nješto zašiljenim komadom drva potegnu jareidi uz same letvica kojih 3 5 cm. duboko. (Nastavit de se) Kružni sijek. Od šumarnika Franje Brodika u Rožnovu, Moravska Napisao H. PlešaKosinjković, šumar. U broju 16. uvaženoga časopisa „Oesterreichische Forstund Jagd-Zeitung" od 17. travnja 1908. broj 1320. izišao je medju uvodnim člancima i članak »Der Kreisschlag« iz pera šumarnika Fr. Brodika. Držim, da će duhu hrvatskoga jezika prijevod te njemačke kovanice i njezinoga značenja sa našom naslovnom kovanicom „Kružni sijek" najbolje odgovarati, pa ču taj naziv kao takav i nadalje pridržati. Kružni sijek je u našem šumogojstvu, a i u našem domaćem strukovnom knjižtvu u teoretičnom pogledu skroz nepoznat. Pročitavši i pomno proučivsi spomenuti članak, odnosno sam način izvedenja toga sijeka i njegove prednosti, došao sam do zaključka, da bi se isti sa dobrim uspjehom mogao i kod nas u njekira krajevima i kod njekih šumskih gospodarst/a provadjali. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~# — 23 — Da cijenjenoga čitaoca pobliže upoznam sa tim za nae novim načinom sječe i pomladbe šuma, odlučio sam, da članak u cijelosti što vjernije prevedem na hrvatski jezik, a poslije toga da vrijednost uporabe za naše šumsko-ogojne odnošsje pobliže ocrtam. U svrhu reprodukcije toga članka obratio sam se za dozvolu na g. sumarnika Brodika. te na temelju po njemu dobivene dozvole evo cijenjenom čitaocu slobodnoga i po mogudncsti vjernoga prijevoda spomenutoga članka : »Već od više godina nastojao sam, da pronadjem način, kako bi naročito za uredjajne svrhe mogao kod onih sastojina, koje se još pomladjuju, približno točno ustanoviti koli drvnu gromadu, toli i njihovu površinu. U mojoj sam praksi za to imao više povoda. Bijaše njekako osamdesetih godina, kada je g. Herrmann Bretschneider bio ravnateljem šuma i dobara prostranoga vlastelinstva Eugena grofa Kinskoga u Moravskoj i Galiciji, te kao takov dokinuo čisti sijek i prihvatio naravno pomladjivanje. Bio sam tada nadšumar kod šumarske uprave Gross- Karlowitzu Moravskoj (okruglo 4000 ha ), pa sam imao velike muke, da prema ugovoru osiguram potrebitu količinu ogrijevnog drva za staklanu i to iz novo-osnovanih pripravnih sjekova. Šumarski ravnatelj B. lako je mogao napisati u opis saetojina; »Ima se ^f^, 7^ drvne gromade izvaditi« i t. d. Komu ali nije poznato, kakov je to naporni rad, kada se čitav dan moraju bilježiti stabla, koja se imađu izvaditi, a pri čemu treba još paziti i na pomladjivanje sastojine! Vrlo oprezno sam položio pripravne sjekove, a bio je i lijep jelov pomladak padanjem (naletom) krilatoga sjemena osiguran, nu ipak se nije po svim tim pripravnim sjekovima uzdržao, akoprem mu se je pravodobno priteklo u pomod pro^ * Vlastelinstvo ttross-Karlovvitz prodao je godine 1893. grof Rudolf Kinskv ve´.eindustrijalcima S. Reich et O, te je sada samostalno plemićke dobro sa divnim šumami. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — zračnim i progalnim sjekom u svrhu osiguranja, da se sječine naravnim načinom pomlade. Samo na tlu, koje nije naginjalo podivljanju i zatravljenju naravni pomladak se je na opisani način sačuvao — u protivnom slučaju ne; biljke iz sjemena bijahu ugušene i propale su. Pri mojem gori spomenutom nastojanju došao sam do več tada Češče spominjanih kotlinastih sjekova (Kesselhiebe). Za vrijeme moje dugotrajne prakse, naročito u prašumama Galicije, pomno sam motrio pomladjivanje sastojina kako ga provadja sama narav, te dodjoh do zaključka, da izmedju ostalih imade dvije vrsti pomladjivanja, koje ca me naposeb zanimale. Jedna je vrst (način), da se prastari sjemenjaci uslijed prevelike starosti jednostavno sami sruše, i tako naprave praznine, koje se uslied vjetra same od sebe povećavaju, sjemenom naplodjuju i mlade sastojine u staroj sastojini stvore, koje se u većim ili manjim razmacima jedna na drugu nadovezuju. Druga, mnogo pogibeljnija vrst, jesu povale od vjetrova, gdje orkan čitave dijelove četinjastih sastojina — ponajviše smrekove, ali i mješovite, gdje je smreka više zastupana — u malo časova obori i stabla do grana rascjepa. Ove su se povale opet sjemenom naplodile, dapače u svakoj prašumi nalazeći se potišteni pomladak kao što i biljke iznikle iz sjemena, dobile su zraka i svjetla, te tako s vremenom nastade više manje jednolična sastojina, koja je izrasla na svojedobno porušenim i već sagnjilim stablima. Kod obje vrsti »naravnoga pomladjivanja« pokazale su se kružne ploštine; nigdje ee nisu opazile ravne crte pri djelovanju oluje, te sam kod jedne oveće povale od kakovih 2000 kubnih metara opazio, da stabla nisu jednostavno, nego zasukano povaljena — očito djelovanje vijavice. Budući su već prošla vremena, da radi pomanjkanja izvoznih prometila u prasumam tisuće kubnih metara drva neuporabljene gnjiju i nove sastojine polagano izrašćuju, te jer |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 se danas ne može dovoljno brzo imati i dosta drva i pomladjivanje, to Bam u slijededem izmislio postupak, po kojemu se m^že na jedanput sve imati što se žgli, naime kotlinasti sijek, koji predje u pravilni čisti, za kojega se površina znade, nadalje drvna gromada lako se ustanoviti može, zatim prieborni sijek — prirast uslijed progale — oplodjenje sa strane od obranbenili zastora — najpotpuniji izbor vrsti drva sadnjom manje sastojine od razne starosti i t. d., — pa sam takav po stupak pomladjivanja nazvao »Kružnim si jekom«. Krug sam zato izabrao, jer sama narav izravnu crtu kod pomladnih površina posvema napušta i što krug najveću površinu kod najmanjega opsega im ade. Otisnuta slika predočuje jednu 80-godišnju sastojinu sa 75% bukve, 20 \ jele i 5% smreke, nagib tla 20—30^ tlo dobra, humozna ilovača, podloga karpatski pješdenik, položaj prema jugu nagnut. Želi li se ovu sastojinu naravnim načinom pomladiti, bez da se polože pripravni sjekovi, to se ostave na svim obranbenim stranam obranbeni zastori 30—40 m široki, iskolče se četvorine, vidi sliku A., a sa stranicama od 60 m duljine; prouadje srediste svake četvorine i isto se fiksira; iz središta opiše se sa mjeradom ili kojom drugom vrpcom krug sa polumjerom od 17-32 m i sva stabla unutar ovoga kruga označe za sječu (a može se opseg kruga i vapnom označiti na dodirnim stablima, da se pozna) Kada se označena stabla posijeku, dobije se slika izgleda B, koja odgovara čistoj sječini od 942 m^ Imade li otprije na njoj jelovoga pomlatka, nikloga iz vjetrom donesenoga sjemena ili postojnoga pomlatka, to neka taj i ostane, ne pojavi li se pako kakav pomladak u bududem proljedu, a tlo naginje da podivlja (travinom obraste), to de biti probitačno, da se krugovi sa jelovim biljkama odmah nasadjuju, ali ipak samo oko središta počimajudi. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 28 <-- 28 --> PDF |
26 — __ ^ IS>L _S|jemOBejgi:acken]3 Obfanbeni zastor o 0 0 0 o 0 0 0 iC < d/. .0 * 0 0 0 0 I 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 k_^v. Obranbeni zastor« (Schutž-Streifen) -1: 5000 100 ao 70 50 30 10 _!$« rz^^ i U-iJ-rxJ.rxj_n Netaknuta sastoj.: Kod krnga rf 17-32 m = 942 m´ «isto (26!"IJ; 2658 m» s > rl! 24 50 m = 942 m´čisto (52-3%); 1716 m« » » rlll 30-00 m = 942 m« čisto (78-S„/°); 774 m* Ekcentrič. ostatak — 774 m´ čisto UOO"/^). -« 60 iw t«* f V ^,^-Y-^^--, Ukupno . 3600 m´ Siika 80 godiš, sastojine (75% bi^kve, 307„ jele, S*/„ smreke) u kružaom sijeku. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 27 — Iza 3 — 5 godina se krugovi prošire, pri čemu se opet, ali 8H polumjerom od 24 50 m. opasu, što opet prestavlja čist : 8ječinu od 942 m^ (Slika C). Pada de se ved više opaziti pomlatka, a i trave, pa se u ovom zadnjem slučaju proširi i sadnja, samo se ne smije s njome blizu okrajnih (obodnih) stabala doći. Takov se postupak ponovi opet iza 3—6 godina tako, da se sa promjerom od 30 m. opet dobije za čistu sječu površinu od 942 m´^, koja se na spomenuti način pomladi. Preostanu još izvan središnji dijelovi u četvorinama D sa površinom od 774 m". O Ako se ti preostatci četvorina u njekom stalnom vremenu posjeku, to se i odgovarajudi obranbeni zastori, koji se medjutim dotle oprezno prebiru, posijeku i sadnjom poprave. Dobiveni šumski proizvodi izvažaju se po dodirnim stranicama četvorina, pa se to izvažanje ne smije podnipošto dozvoliti preko kružnih sječina. Obzirom na mjesne odnošaje i potrebu drva može se više pruga krugova slike B jednih kraj drugih položiti (izkolčiti), ali se ipak mora uzeti obzir na obranbeue zastore. Svaki iskusan i oprezan šumar, koji nije zasukan za čisti sijek bukovih i mješovitih sastojina sa duboko ukorjenjenim vrstima drveda i na položajima koji su proti opasnim vjetrovima sigurni, pa koji se ne boji neznatnoga napora oko izkolčenja četvorina i krugova, odmah de uvidjeti prednosti kružnoga si jeka i znati ga cijeniti.« Dotle je g. Brodik, a ja du malo dalje. Ako se pobliže osvrnemo na taj novi način sjeČe i po mljadjivanja šuma t. zv. „Kružnim sijekom«, to demo i kod njega, kao što i kod drugih dosada poznatih načina nači i dobrih i slabih strana. U predležedem slučaju uzeo je g. šumarnik Brodik za temelj i primjer svojoj raspravi mješovitu sastojinu, u kojoj je vla dajuda vrst bukva sa pune 74, a smreka i jela sa \U smjesnoga omjera. Stojbinski odnošaji je.-su za sve 3 vrsti drveda povoljni. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 30 <-- 30 --> PDF |
_- ´28 - Po dosadanjem iskustvu bukove i jelove sastojine pomljadjuju se naravnim načinom i to t. zv. oplodnom sječom, jer im mlade biljke za prvih godina trebaju zaštite od krošanja stojedih stabala proti sunčanoj žegi, smrzavici i mrazovima. U planinskim predjelima na strminami, te na mjestima, gdje se je bojati popuzina i odronjivanja tla, poraladjuju se iste sastojine i prijebornom sječom. I kod prijeborne sječe je pomladak zastorom odraslih stabala zastiđen proti gornjim elementarnim nepogodama. Glavna razlika izmedju jednoga i drugoga sijeka sastoji se u tomu, što se kod oplodnoga sijeka, iza kako pomladak kroz njekoliko godina ojača proti spomenutim elementarnim nepogodama i u rastu privikne na rast slobodan od odraslih stabala, ova se sa t. zv. dovršnim sijekom na sječnim površinama sva posijeku, dočim se kod prieborne sječe, koja kako je poznato sastoji u tomu, da se za vrieme »Obhodnjice«, koja može biti 20, 30 i 40 godina, sa sječom predje sva šuma, vadeći pri tomu redovito samo stabla najvećega debljinskoga razreda, dakle u pravilu najstarija stabla, dočim stabla slabijih debljinskih razreda zajedno sa pomladkom ostaju na svoj površini. Da je ,Obhodnjica" vrijeme, odnosno broj godina, za koje dakle redovito stabla nižega, t. j . predzadnjega debljinskoga razreda u toliko prirastu na debljini, da dodju u viši, odnosno najviši debljinski razred, uslied česa se nakon povratka sječine na prvobitno mjesto, mora na tom mjestu redovito nači najmanje isto toliko sječivih stabala, koliko ih je kod prve sječe na njoj bilo, poznata je stvar, pak stoga nedu o prebornoj sječi dalje .tduljiti. Koga to zanima, nadi de u naputku za sastav gospodarstvenih osnova i programa, koji je izdan naredbom kr. hrv. slav. dalmatinske zemljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 23, travnja 1903. broj 23.152., obširno opisano, kako se te šume imaju po sasvim novom i modernom načinu urediti. Šteta, da se do danas još nije nijedan nalih stručara podvrgao trudu, te spomenutim naputkom propisanu metodu uredjenja prijebornih šuma, opisao u kojem njemačkom ili franceskom šumarskom listu, da ju upoznaju i strani stručnjaci. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- :9 — A sada vraćam se opet gla/aoj temi ove razprave. G. šumarnik Brodik je u predležedem slučaju kod 80 godišnje mješovite sustojine, u kojoj je vladajuda vrst bukva, a za njom jela, uporabom kružnoga sijcka na zahtjevanoj sječi ni od 942 iQ* u roku od 3—5 godina, mogao samo vodjenjem oplodue sječe na koncu 3. ili 5. godiae na sječnoj kružnoj po-´ vrsinimakari popunjenjemsasaduicama doći do sigurnoga i jednoličnoga pomlatka. To je u nazočnom slučaju mogao učiniti stoga, jer bukva sa 80. godinom počima obiinim i dobrim sjemenom roditi, a sa tom dobom na prikladnjoj stojbini postiže i svoju ekonomičku doraslost, dakle je i najnižja ophodnja sa tom dobom odmjerena. Postepenom pako čistom sječom stabala počevši od središta kružne ploštine prema obodnici, držim, da nije mogao u spomeaulom razdobju od 3—5 godina sječnu površinu iscrpsti, jer za to vrijeme pomladak redovito treba zastorne zaštite stojedih stabala proti suši i smrzavici. Jedino je to mogao učiniti u onomu slučaju, ako se pomladak nalazi u dobi i stanju, da može odoljevBti gornjim elementarnim nepogodam, dakle u stadiju izvedene dovrsne sječe. Nu uza sve to izgleda, da je on formalnu čistu sježu, počevši od središta kružne ploštine prema obodnici vodio i to bez obzira na nuždnu zaštitu pomladka, u čemu se s njim kod uzgoja bukve i jele, radi te nužne zaštite pomlatka nikako slagati ne mogu. U Bmrekovim, borovim, ariševim i brezovim sastojinama stvar se sasvim drugačije imade. Te vrsti drveda za svoje mladosti ne podnose sjene ili ju barem bezuvjetno ne zahtjevaju kao zaštitu proti suši, smrzavici ili studenim vjetrovima. Radi toga se kod sječe dozrelih sastojina tih vrstih drveda pravilno i rabi čista sjeČa koli u planinskim predjelima, toli u ravnicama i brežuljcima. Kako se glavno obilježje čiste sječe pri naravnom pomljadjivanju šuma sastoji u tome, da se na odredjenoj sječnoj površini za sječu dozrela stabla posijeku, a sječina ako vćd |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 nije Daravnim pomlatkom pomladjena, naplodi sjemenom, šfco no ga vjetar donese sa najbližih stabala još netaknute sastojine, ili pako sa sjemenjaka t. j . takovih najboljih stabala, koja se u svrhu što boljega naplodjenja sječine na njoj ovdje ondje oktave, a poslije toga i ona posijeku, — to se obzirom na glavnu, svrhu kružnoga sijeka, t. j. obzirom na što sigurnije i potpunije naplodjenje sječine, te što manje oštedenje pomlatka sa obaranjem i izradbom stabala te izvozom drva, isti može uspješnije rabiti za čistu sječu sastojina spomenutih vrstih drveća. Kod kružnoga sijeka dolaze u obzir više manje isti momenti kao i kod dosada u praksi izvadjene čiste sječe, dakle: razplodjujudi vjetar, normalna širina, te obranbeni zastori. Kako se iz slike razabire, osobitu ulogu igraju obranbeni zastori, koji su naročito nužni kod smrekovih sastojina obzirom na opasne vjetrove, Ti vjetrovi opasuju čitave nizove u četvorinama izkolčeaih sječina, pa se konačno i oni iza kružnom sječom iscrpljenih sječina, posijeku i možda potrebnom sadnjom poprave, kako je to jur rečeno. Djelatnost rasplodjujudega vjetra i normalna širina sječine usredotočena je u kružnoj sječnoj površini. Pošto je djelovanje vjetra u kružnom smjeru, to je bez dvojbeno naplodjenje godišnje kružne sjeČne površine, kojoj je normalna širina od njezine vanjske strane prema središta kruga odmjerena veličinom polumjera, što bolje osigurano, po gotovo, ako je sječina u rfcvnijem položaju. G. šumarnik Brodik sa svojom kružnom sječom slijedeći sS,mo naravno djelovanje oplodjujučih vjetrova, ide za što sigurnijim i potpunijim oplodjenjem sječina. -To je jedno dobro svojstvo toga načina sječe. Drugo se SS stoji u tome, što je izvoz izradjenoga drva počevši od središta kružne sječine prema obodnici na stranice iskoleenih četvornih sječina, pa smjerom tih stranica dalje, skopčan sa najmanjiiT´ oštećenjem pomlatka. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— ol — Kod aaravaoga pomladjivaaja šuma čistom sječom, izvadjajudi istu na dosada običajnim uzdužnim sječinama, osobiti se obzir ima uzimati na oplodjujuči i opasan vjetar, normalnu širinu sječina, te na zastore budi oplođne, budi zaštitne. Položaj i smjer sječina ovisan je o djelovanju spomenutih vjetrova. Normalna širina sječina, koja leži obično izmedju 80 do 120 m, ovisi opet o položaju sječina, te o kakvoći sastojine, odnosno o visini stabala. Oplodjujući vjetar mora dolaziti ili od strane cijele šume, ili od strane oplodnih zastora, koji se u neplodnim godinama izmedju 2 ili vise čistih sječina preskoeice ostavljaju u svrhu naplodjenja sječina, pa ti zastori sječnom poredku podavsju i posebni oblik t. zv. kulisnih zastornih ili preskoČnih sječa. Cim su višja stabla netaknute sastojine, ili oplodnoga ili zaštitnoga zastora, čim više oplodjujudi vjetar niz širinu aječine promahuje, tim se vedom može ta širina uzeti. Kod kružne sječe otpada osobiti obzir i na oplodjujudi vjetar i na samu normalnu širinu sječina, jer kružno djelovanje vjetra i kružnu sječinu što potpunije oplodjuje. Dokaz tomu imademo i kod prijebornoga šumarenja u planinskim gorskim predjelima n. pr. u našem Gorskom kotaru, gdje pošumljenje praznina ovdje ondje posječenih stabala skoro vazda otpada, jer se te ponajviše kružne praznine sa krilatim sjemenom susjednih stabala za sigurno oplode, ako ved otprije nije bilo pomlatka pod posječenim stablima. Za slučaj nerodice sjemena, red je na dotičnoj kružnoj sjedini ostaviti sjemenjake, ili takodjer kružne oplodne zastore izmedju sječina, koji se sjemenjaci odnosno zastori naknadno posijeku, čim su sjeČiue oplodjene_ Možebitne praznine mogu se popuniti, kako i sam Brodik preporuča, sa sadnicama vladajude ili koje druge vrsti drveda n. pr. javora, ariša i dr., koje želimo uzgojiti. U tu svrhu preporučio bi naročito eksote četinjače ili listače prema vladajudim klimatskim odnošajima, tlu i položaju dotičnoga šumskoga predjela. |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 32 — I sami opasni vjetrovi ma s koje god strane dolazili na kružnu sjeČinu, nisu toliko opasni za preostalu netaknutu sastojinu, jer se njihova sila slabi i gubi kružnim djelovanjem na samim kružnim sježinama prve, druge ili slijedećih godina, koje su sječine prema tomu obrasle sa pomlatkom od razne dobe i visine, pa o koji se pomladak pred neposječenom sastojinom takodjer sila vjetra vise manje slabi i gubi. Prema dosada spomenutome moglo bi se zaključiti i o shodnosti uporabe kružnoga sijeka. Kod sastojina, gdje prevladjuju vrsti drveda sa teškim sjemenom kao što su : hrast, bukva i kesten, pa jela sa krilatim sjemenom, kojoj mlade biljke kao što i kod bukve prvih godina trebaju zastorne zaštite sjemenjaka, ne bi nikako kružnu sječu preporučio, jer ista nije ništa drugo nego li po svojoj izvedbi i obliku sječine modificirana čista sječa. Ta se za gori spomenute vrsti drveča barem dosada i u glavnom nigdje ne rabi kod naravnoga pomladjivanja, kada to pomladjivanje istodobno sa izvadjanjem sječe uslijediti ima i to s razloga, što se to pomladjivanje redovito bolje i sjegurnije polučuje postepenom oplodnom sječom. Cista sječa kod tih vrstih drveda može se rabiti samo onda, ako su sastojine za sječu dozrele, pa su sječine ved potpuno oplodjene jačim pomlatkom, koji se iza posjeka stabala uspješno razvijati može, ili se sječine prema svrsi gospodarstva umjetno pomladjuju sa sjemenom ili biljkami iste ili druge vrsti drveda n. pr. sadnjom ili sjetvom žira i kestena, sadnjom biljka smrekovih i dr. U takovomu slučaju modi de se umjesto uzdužnih sječina rabiti kružne sječine uspješno u svrhu, da se pomladak što bolje osjegura proti oštedenju prigodom izvoza drva. Kod smreke, bora, ariša i breze, koje se vrsti drveda redovito pomladjuju sa čistom sječom, može se kružni sjek sbog prije navedenih prednostih potpunim uspjehom rabiti i to po ravnicama i blagim brežuljcima, po kakovima u Hrvatskoj prostrani borici uspjevaju n. pr. u županiji bjelovarsko-križe |
ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 33 ^ vačkoj, zatim na planinskim visoravnima, kakovih imade po gorju Velebita n, pr, divne državne đmrekove šume po Ravnom padežu i Stirovači u području nekadanje otočke pukovnije; dalje po visoravnima Velike i Male Kapele Gorskoga kotara i t. d. Po jačim strminama i kamenitom tlu jest izkolčenje, odnosno označenje kružne sječine otegodeno, ili skroz nemogude, pa je u takovim položajima kružni sijek neuporabiv. Kada ved moravski šumari sa željenim uspjehom rabe kružni sijek, držim, da ne bi zgorega bilo, da mu prema mjesnim i gospodarstvenim prilikama i naši šumari što vedu pažnju posvete. U tu svrhu i na uhar šumogojstva mile nam domovine obradih ovaj Članak. HiiST^K:. Osobne viesti. Imenovanja Dragutin Trotzer nadšumar i upravitelj šuma nadbiskupske stolice zagrebačke imenovan je šumarnikom. Umro. Na 1. prosinca 1908. umro je u Mitrovici poslije dugog bolovanja Pavle Barišić nadšumarnik i upravitelj gospodarstvenoga ureda petrovaradinske imovne obćine. Pokojnik bio je dugogodišnji član i odbornik hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, cienjen suradnik Šumarskoga lista i veoma uvažen stručnjak, pak stoga ćemo mu u narednom broju ovoga lista donjeti obširniji životopis. Vječni pokoj i slava mu! Društvene viesti. Na 19. prosinca 1908. obdržavana je mnogobrojno posječena sjednica društvenoga upravljajućega odbora. Tom zgodom razdieljene su podpore iz prošlogodišnjih kamata „Pripomoćne zaklade utemeljene na uspomenu nadšumara Vladoja Koroskenija"; obavljen je izbor urednika za „Šumarski list" i „Lugarski viestnik"; izabran je upravitelj „Šumarskga doma´; kr zemaljsk j vladi, odjelu za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu, koja u Šum. domu za novoosnovani „Geodetski tečaj" i za razširenje prostorija „Šumarske akademije", želi iznajmiti dalnje prostorije, stavljena je ponuda glede uvjeta, pod kojima je šumarsko društvo voljno tražene prostorije iznajmiti, i konačno je zaključeno, da se honorar suradnikom društvenoga organa povisi tako, da se za originalan članak ima plaćati 3 K, a za prevod 2 K po strani ci, |