DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- :9 — A sada vraćam se opet gla/aoj temi ove razprave. G. šumarnik Brodik je u predležedem slučaju kod 80 godišnje mješovite sustojine, u kojoj je vladajuda vrst bukva, a za njom jela, uporabom kružnoga sijcka na zahtjevanoj sječi ni od 942 iQ* u roku od 3—5 godina, mogao samo vodjenjem oplodue sječe na koncu 3. ili 5. godiae na sječnoj kružnoj po-´ vrsinimakari popunjenjemsasaduicama doći do sigurnoga i jednoličnoga pomlatka. To je u nazočnom slučaju mogao učiniti stoga, jer bukva sa 80. godinom počima obiinim i dobrim sjemenom roditi, a sa tom dobom na prikladnjoj stojbini postiže i svoju ekonomičku doraslost, dakle je i najnižja ophodnja sa tom dobom odmjerena. Postepenom pako čistom sječom stabala počevši od središta kružne ploštine prema obodnici, držim, da nije mogao u spomeaulom razdobju od 3—5 godina sječnu površinu iscrpsti, jer za to vrijeme pomladak redovito treba zastorne zaštite stojedih stabala proti suši i smrzavici. Jedino je to mogao učiniti u onomu slučaju, ako se pomladak nalazi u dobi i stanju, da može odoljevBti gornjim elementarnim nepogodam, dakle u stadiju izvedene dovrsne sječe. Nu uza sve to izgleda, da je on formalnu čistu sježu, počevši od središta kružne ploštine prema obodnici vodio i to bez obzira na nuždnu zaštitu pomladka, u čemu se s njim kod uzgoja bukve i jele, radi te nužne zaštite pomlatka nikako slagati ne mogu. U Bmrekovim, borovim, ariševim i brezovim sastojinama stvar se sasvim drugačije imade. Te vrsti drveda za svoje mladosti ne podnose sjene ili ju barem bezuvjetno ne zahtjevaju kao zaštitu proti suši, smrzavici ili studenim vjetrovima. Radi toga se kod sječe dozrelih sastojina tih vrstih drveda pravilno i rabi čista sjeČa koli u planinskim predjelima, toli u ravnicama i brežuljcima. Kako se glavno obilježje čiste sječe pri naravnom pomljadjivanju šuma sastoji u tome, da se na odredjenoj sječnoj površini za sječu dozrela stabla posijeku, a sječina ako vćd |