DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 37 —


kašnje bje ulovljen na Malti, gdje je pao u oči radi svoga zlatnoga
kolobara o vratu, dakle od prilike 270 sati od Pariza. Brzina rib´a
neda se prispodobiti ni sa br,;inom ptica ni četveronožaca. Prirođopisci
tvrde, da riba može dnevno najviše tri sata u daljinu odplivati, dočini
pomorci tvrde, da kućci mogu jedrenjaču po čitave dane sliediti. Puž,
prevaljuje za pet minuta daljinu od poldruge stope, a mravac prevali
taj put za pet sekunda. Nije prećerano šta se o nekim konjima tvrdi,
da imadu brzinu vjetra. Kaže se, da je u Englezkoj bilo konja za
utrku, koji su u sekundi prevaljivali 88 stopa, a vjetar takave brzine
zove se oluja. I čovjek može vježbanjem postići velike
daljine. Tako je u sredini 18. stoljeća živio u Eisenachu čovjek, koji
je svojom nedostiživom snagom trčanja do danas sačuvao uspomenu u
puku. Zvao sj je Joham Adolf Focke, bio je rodom iz Oeske, te je služio
kod udove vojvodkinje Sachsenweimarske. Ovaj Fock mogao je stići u
lietu zeca. Kad je godine 1678. imala da opremi prešan glas svomu
ministru iz Ginsidela, dočim je ministar bio u Karlsbadu, poslala jo ona
Focka. Ovaj je u podne 12 sati otišao iz Weimara; drugi dan o podne
predao je svoju depešu ministru, a trećega dana u večer oko 8 sati bio
je natrag u Weimaru.


Dražbe stabala.


1. Na 12. rujna 1908. obdržavana je kod gospodarstvenoga ureda
Križevačke imovne obćine dražbe stabala. Tom prigodom
prodano je 410 hrastovih stabala u sječini „Grnilug" u šumariji Garešnica,
tvrdei S. Benedik i sin iz Zagreba za kupovninu od 55.70J K
prama izkličnoj cieni od 52.085 K„ ili Sječina „Lešće" u šumariji Sv. Ivan-2abno, sa 1122 hrastovih
stabala procjenjenih na 134 299 K i „Glogovnica" u šumariji Čazma
sa 479 hrastovih stabala procjenjenih na 75.298 K. ostale su neprodane.


2. Na 16. studena 1908. obdržavana je kod gospodarstvenoga
ureda Petrovaradinske imovne obćine dražbe stabala.
Tom prigodom prodano je 1260 hrastovih stabala u sječini ,Draganovci"
šumarije Morović, tvrdei S. Wolfner iz Budimpešte za kupovninu
od 163.300 K. prema izkličnoj cieni od 156.824 K. ili 47o nad
procjenom. Ostalih 10 sječina ostalo je ne prodano.
3. Na 20. studena 1908 obdržana je kod gospodarstvenoga ureda
Gradiške imovne obćine dražba od ukupno 7877 hrastovih
stabala, nalazećih se u 6 raznih sječina, a procjenjenih na ukupni iznos
od 513.704 K.
Uspjeh je bio sliedeći :


Sječinu „Javičku gredu" sa 710 hrastova dostala je tvrđka Filipa
Deutscha sinovi iz Zagreba za kupovninu od 137.009 K prema izkličnoj
cieni od 129.168 K., ili 67^ nad procjenom.


Sječinu „Rajičko brdo" sa 1330 hrastova dostao je Milan Ivanišević
iz Nove Gradiške za kupovninu od 20.000 K. prema izkličnoj cieni
od 18 678 K., ili 6-5% nad procjenom.


Sječinu „Ljeskovača" sa 702 hrasta dostala je fvrdka A. et S.
iVIercier u Gapraga za kupovninu od 105 005 K. prema izkličnoj ciiui
od 103.209 K., ili 1 77o nad procjenom.